Vlada Federacije Bosne i Hercegovine početkom aprila 2021. godine donijela je odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne visine marži.

Odluka je imala smisla u prvih nekoliko mjeseci i u vrijeme pandemije koronavirusa, ali danas je izgubila svaki smisao.

Tom odlukom je definisano da su pravna i fizička lica obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da ne prelaze visinu marži u procentualnom iznosu koje su važile na dan 31. decembar 2020. godine.

Odluka se odnosi na sljedeće artikle: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 posto masnoće, svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, rižu, tjesteninu, margarin i biljnu mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje suncokretovo, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, deterdžent za suđe tečni i sapun.

Namjera Vlade FBiH bila je da ovom odlukom reguliše tržište i da utječu da cijene navedenih proizvoda ne divljaju. Ove mjere još su na snazi i svi se slažu da ih treba mijenjati jer nisu postigle željeni efekat. Odluka o ograničavanju marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, koju je donijela prethodna Vlada FBiH izgubila je svaku logiku.

Tačnije, logike nikada nije ni bilo i već dvije godine izaziva potpuni haos na tržištu. U Ministarstvu trgovine FBiH pripremaju nove mjere jer su svjesni da aktuelne mjere nisu dale dobre rezultate. Kada će se mjere promijeniti, u resornom ministarstvu još ne mogu dati odgovor.

Cijene u doba korone su se mijenjale iz dana u dan, građani su se žalili inspekciji na enormna poskupljenja, a sada još više. Inspektori su bili stalno na terenu, pisali kazne u trgovačkim lancima, a radnici u trgovinama najviše rade na postavljanju novih cijena.

Trgovcima se isplatilo da plate kazne ako su nezakonito povećali svoje marže jer su na tome ostvarivali enorman profit, a kazne su male u odnosu na nezakonitu zaradu. U skladu s odlukama Vlade FBiH kazne su u rasponu od hiljadu do deset hiljada maraka za pravno lice, od 250 do 2.500 maraka za odgovorno lice u pravnom licu, te od 500 do 1.500 maraka za fizičko lice.

Rast cijena u BiH je odavno neopravdan, uzevši u obzir pad troškova proizvodnje i transporta, koji padaju još od kraja 2022. godine, smatra Igor Gavran, ekonomski analitičar.

“Nastavlja se pad životnog standarda većine građana i rast ekstraprofita onih koji odavno zloupotrebljavaju tržišni položaj i cijene održavaju nerealno visokim”, naglasio je Gavran.

Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura podsjeća da Bosna i Hercegovina uvozi 80 posto hrane koju konzumiramo, pa i laik vidi da je neophodno ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji.

“Ako nemamo svoju hranu, onda nam svako može prodavati uvoznu po cijeni kojoj hoće. Niko se ne sekira što jedan čovjek s prosječnom plaćom, koja je sada malo viša od 1.200 maraka, ne može prehraniti svoju porodicu. Ako imamo idealnu situaciju u jednoj porodici sa dvije prosječne plaće, ne mogu osigurati mjesečnu potrošačku korpu koja je sada oko tri hiljade maraka. Sve dok vlast ne bude radila, u BiH cijene će stihijski rasti, odnosno onako kako bude želio trgovački lobi.”

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine početkom aprila 2021. godine donijela je odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne visine marži.

Odluka je imala smisla u prvih nekoliko mjeseci i u vrijeme pandemije koronavirusa, ali danas je izgubila svaki smisao.

Tom odlukom je definisano da su pravna i fizička lica obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da ne prelaze visinu marži u procentualnom iznosu koje su važile na dan 31. decembar 2020. godine.

Odluka se odnosi na sljedeće artikle: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 posto masnoće, svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, rižu, tjesteninu, margarin i biljnu mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje suncokretovo, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, deterdžent za suđe tečni i sapun.

Namjera Vlade FBiH bila je da ovom odlukom reguliše tržište i da utječu da cijene navedenih proizvoda ne divljaju. Ove mjere još su na snazi i svi se slažu da ih treba mijenjati jer nisu postigle željeni efekat. Odluka o ograničavanju marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, koju je donijela prethodna Vlada FBiH izgubila je svaku logiku.

Tačnije, logike nikada nije ni bilo i već dvije godine izaziva potpuni haos na tržištu. U Ministarstvu trgovine FBiH pripremaju nove mjere jer su svjesni da aktuelne mjere nisu dale dobre rezultate. Kada će se mjere promijeniti, u resornom ministarstvu još ne mogu dati odgovor.

Cijene u doba korone su se mijenjale iz dana u dan, građani su se žalili inspekciji na enormna poskupljenja, a sada još više. Inspektori su bili stalno na terenu, pisali kazne u trgovačkim lancima, a radnici u trgovinama najviše rade na postavljanju novih cijena.

Trgovcima se isplatilo da plate kazne ako su nezakonito povećali svoje marže jer su na tome ostvarivali enorman profit, a kazne su male u odnosu na nezakonitu zaradu. U skladu s odlukama Vlade FBiH kazne su u rasponu od hiljadu do deset hiljada maraka za pravno lice, od 250 do 2.500 maraka za odgovorno lice u pravnom licu, te od 500 do 1.500 maraka za fizičko lice.

Rast cijena u BiH je odavno neopravdan, uzevši u obzir pad troškova proizvodnje i transporta, koji padaju još od kraja 2022. godine, smatra Igor Gavran, ekonomski analitičar.

“Nastavlja se pad životnog standarda većine građana i rast ekstraprofita onih koji odavno zloupotrebljavaju tržišni položaj i cijene održavaju nerealno visokim”, naglasio je Gavran.

Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura podsjeća da Bosna i Hercegovina uvozi 80 posto hrane koju konzumiramo, pa i laik vidi da je neophodno ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji.

“Ako nemamo svoju hranu, onda nam svako može prodavati uvoznu po cijeni kojoj hoće. Niko se ne sekira što jedan čovjek s prosječnom plaćom, koja je sada malo viša od 1.200 maraka, ne može prehraniti svoju porodicu. Ako imamo idealnu situaciju u jednoj porodici sa dvije prosječne plaće, ne mogu osigurati mjesečnu potrošačku korpu koja je sada oko tri hiljade maraka. Sve dok vlast ne bude radila, u BiH cijene će stihijski rasti, odnosno onako kako bude želio trgovački lobi.”