4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    4 ° C
    4 °
    0.2 °
    98 %
    2.2kmh
    93 %
    ned
    5 °
    pon
    4 °
    uto
    2 °
    sri
    2 °
    čet
    4 °

    Cijene nafte blago pale treće sedmicu zaredom

    Cijene nafte blago pale treće sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, treće zaredom, što je posljedica jačanja dolara i strahovanja trgovaca da bi Washington mogao intervenirati kako bi spustio cijene ‘crnog zlata’.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 0,7 posto, na 82,17 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,6 posto, na 80,79 dolara.

    Tako je na londonskom tržištu cijena barela dodatno skliznula s najviše razine u tri godine, a na američkom tržištu u sedam.

    Tržišta nafte zakočilo je posljednjih dana jačanje dolara, što smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta, a time i potražnju za naftom.

    Naime, na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta prošle sedmice porasla gotovo 1 posto i dosegnula najvišu razinu u posljednjih 16 mjeseci jer bi zbog visoke inflacije američki Fed mogao zaoštriti monetarnu politiku prije nego što se očekivalo.

    A to bi, pak, usporilo oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize, a time i potražnje za energentima.

    Prošle je sedmice objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u oktobru porasle za 6,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, najsnažnije od novembra 1990. godine.

    A rast inflacije posljedica je, među ostalim, rasta cijena energenata. Zbog toga su ojačale špekulacije da bi se vlada američkog predsjednika Joea Bidena mogla odlučiti na prodaju nafte iz strateškog rezervi kako bi se ‘ohladio’ rast cijena.

    – Prošle sedmice podsjetio je da cijene nisu pod utjecajem samo odnosa ponude i potražnje, nego i monetarne politike i moguće intervencije vlasti. Veće kamatne stope Feda dodatno bi podržale dolar i pritisnule cijene nafte – kaže Louise Dickson, analitičarka u tvrtki Rystad Energy.

    Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak je snizila procjenu svjetske potražnje nafte u četvrtom tromjesečju za 330.000 barela dnevno u odnosu na procjenu iz listopada, uz napomenu da visoke cijene energenata ometaju oporavak gospodarstava od koronakrize.

    OPEC i njegovi saveznici, na čelu s Rusijom, nedavno su odlučili nastaviti s tek postupnim povećanjem proizvodnje u prosincu i prvim mjesecima 2022., za 400 tisuća barela dnevno.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine oko 50 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina.

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, treće zaredom, što je posljedica jačanja dolara i strahovanja trgovaca da bi Washington mogao intervenirati kako bi spustio cijene ‘crnog zlata’.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 0,7 posto, na 82,17 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,6 posto, na 80,79 dolara.

    Tako je na londonskom tržištu cijena barela dodatno skliznula s najviše razine u tri godine, a na američkom tržištu u sedam.

    Tržišta nafte zakočilo je posljednjih dana jačanje dolara, što smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta, a time i potražnju za naftom.

    Naime, na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta prošle sedmice porasla gotovo 1 posto i dosegnula najvišu razinu u posljednjih 16 mjeseci jer bi zbog visoke inflacije američki Fed mogao zaoštriti monetarnu politiku prije nego što se očekivalo.

    A to bi, pak, usporilo oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize, a time i potražnje za energentima.

    Prošle je sedmice objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u oktobru porasle za 6,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, najsnažnije od novembra 1990. godine.

    A rast inflacije posljedica je, među ostalim, rasta cijena energenata. Zbog toga su ojačale špekulacije da bi se vlada američkog predsjednika Joea Bidena mogla odlučiti na prodaju nafte iz strateškog rezervi kako bi se ‘ohladio’ rast cijena.

    – Prošle sedmice podsjetio je da cijene nisu pod utjecajem samo odnosa ponude i potražnje, nego i monetarne politike i moguće intervencije vlasti. Veće kamatne stope Feda dodatno bi podržale dolar i pritisnule cijene nafte – kaže Louise Dickson, analitičarka u tvrtki Rystad Energy.

    Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak je snizila procjenu svjetske potražnje nafte u četvrtom tromjesečju za 330.000 barela dnevno u odnosu na procjenu iz listopada, uz napomenu da visoke cijene energenata ometaju oporavak gospodarstava od koronakrize.

    OPEC i njegovi saveznici, na čelu s Rusijom, nedavno su odlučili nastaviti s tek postupnim povećanjem proizvodnje u prosincu i prvim mjesecima 2022., za 400 tisuća barela dnevno.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine oko 50 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina.

    Posljednje objavljeno