1.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    1.2 ° C
    1.2 °
    1.2 °
    70 %
    2.3kmh
    59 %
    sub
    3 °
    ned
    6 °
    pon
    6 °
    uto
    3 °
    sri
    4 °

    CIK radi na aplikaciji koja bi spriječila “glasanje” mrtvima, hoće li uspjeti do idućih izbora

    CIK radi na aplikaciji koja bi spriječila “glasanje” mrtvima, hoće li uspjeti do idućih izbora

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, uz OSCE, inicirala izradu novih aplikacija u izbornom procesu koje se, između ostalog, tiču i autentifikacije birača na redovnim biračkim mjestima kako se više ne bi dešavalo da mrtvi glasaju, ali i da se spriječi glasanje s lažnim, duplim ličnim kartama.

    Kako je za portal Faktor.ba pojašnjeno iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, autentifikacija na redovnim biračkim mjestima bi bila putem uređaja AFIS koji bi imao vezu sa bazom biometrijskih podataka, odnosno radilo bi se o provjeri birača putem otiska prsta.

    Međutim, pitanje je da li će se uspjeti ovo i realizirati na idućim, Općim izborima 2022. godine.

    Iz CIK-a su kazali da bi to platila Delegacija Evropske unije, ali su malo “digli ručnu” s obzirom na to da su u Agenciji za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine “skeptični” i zasad nisu dali zeleno svjetlo, iako bi, dodaju u CIK-u, to bio zatvoreni krug i podaci ne bi bili publicirani.

    – Nadamo se da ćemo ipak uspjeti. Projekte imamo. Još nije sigurno da li će se to uspjeti do izbora – napomenuli su u CIK-u.

    Istakli su da ne stoje ni zamjerke parlamentaraca iz RS-a da CIK to ne može da radi jer ovdje nije riječ o identifikaciji već autentifikaciji, provjeri.

    Osim ove autentifikacije birača, inicirana je izrada aplikacija za registraciju birača van Bosne i Hercegovine, kao i za brži transfer rezultata gdje bi rezultati bili za tri-četiri sata nakon zatvaranja biračkih mjesta.

    Iz CIK-a su naglasili i da su u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces i ranije poduzeli nekoliko koraka, ali je sve stalo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U saradnji s Delegacijom EU-a CIK je dobio 300.000 eura koji su dodijeljeni španskoj firmi koja je uradila Strategiju za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u BiH, kao i akcioni plan. Međutim, dokument se duže od godinu “kiseli” u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – U međuvremenu je došlo pismo u kojem se Kolegij Zastupničkog doma izjasnio da to nije zakonska obaveza Parlamenta BiH i neće o tome raspravljati – dodali su u CIK-u.

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, uz OSCE, inicirala izradu novih aplikacija u izbornom procesu koje se, između ostalog, tiču i autentifikacije birača na redovnim biračkim mjestima kako se više ne bi dešavalo da mrtvi glasaju, ali i da se spriječi glasanje s lažnim, duplim ličnim kartama.

    Kako je za portal Faktor.ba pojašnjeno iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, autentifikacija na redovnim biračkim mjestima bi bila putem uređaja AFIS koji bi imao vezu sa bazom biometrijskih podataka, odnosno radilo bi se o provjeri birača putem otiska prsta.

    Međutim, pitanje je da li će se uspjeti ovo i realizirati na idućim, Općim izborima 2022. godine.

    Iz CIK-a su kazali da bi to platila Delegacija Evropske unije, ali su malo “digli ručnu” s obzirom na to da su u Agenciji za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine “skeptični” i zasad nisu dali zeleno svjetlo, iako bi, dodaju u CIK-u, to bio zatvoreni krug i podaci ne bi bili publicirani.

    – Nadamo se da ćemo ipak uspjeti. Projekte imamo. Još nije sigurno da li će se to uspjeti do izbora – napomenuli su u CIK-u.

    Istakli su da ne stoje ni zamjerke parlamentaraca iz RS-a da CIK to ne može da radi jer ovdje nije riječ o identifikaciji već autentifikaciji, provjeri.

    Osim ove autentifikacije birača, inicirana je izrada aplikacija za registraciju birača van Bosne i Hercegovine, kao i za brži transfer rezultata gdje bi rezultati bili za tri-četiri sata nakon zatvaranja biračkih mjesta.

    Iz CIK-a su naglasili i da su u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces i ranije poduzeli nekoliko koraka, ali je sve stalo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U saradnji s Delegacijom EU-a CIK je dobio 300.000 eura koji su dodijeljeni španskoj firmi koja je uradila Strategiju za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u BiH, kao i akcioni plan. Međutim, dokument se duže od godinu “kiseli” u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – U međuvremenu je došlo pismo u kojem se Kolegij Zastupničkog doma izjasnio da to nije zakonska obaveza Parlamenta BiH i neće o tome raspravljati – dodali su u CIK-u.

    Posljednje objavljeno