Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je kako hapšenje predsjednika Suda BiH treba zabrinuti svakog stanovnika Bosne i Hercegovine.

“Uhićenje predsjednika Suda BiH nije za komentiranje već za plakanje. A nije prvi put da vrh pravosudne vlasti i do jučer prvi čovjek obavještajne zajednice budu privedeni. Koju poruku mi šaljemo? U kojoj državi mi živimo? Mislim da sam ja sto puta kazao da BiH nije pravna država, ali se to toleriralo”, kazao je Čović u obraćanju medijima nakon sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH.

Dodao je kako nema podrobne informacije o tome za što se terete predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić.

“Neka se to istraži, neka to rade naše institucije. Međutim, treba nas krajnje zabrinuti da je to uopće moguće. Pa je li naš i jedan glavni tužitelj završio svoj mandat u zadnjih 20 godina? To nas apsolutno treba zabrinuti, svakog žitelja BiH, posebice nas koji umišljamo da vodimo neku politiku u BiH, a paralelno se događa to što se događa”, istaknuo je prvi čovjek HNS-a BiH.

Kada je u pitanju poziv visokog predstavnika na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, Čović je kazao kako se zalaže za apsolutnu transparentnost i integritet izbornog procesa, naglasivši da se mora ući u srž problema.

“Izmjene Izbornog zakona bez izmjene načina biranja članova Predsjedništva BiH za nas su apsolutno neprihvatljive. Treba nam cjelina, ne možemo svako malo nešto mijenjati i dopunjavati. To je, prije svega, način izbora članova Predsjedništva BiH”, poručio je Čović.

Dodao je kako se protivi bilo kakvim intervencijama i nametanjima zakona od visokog predstavnika, istaknuvši kako vladajući moraju preuzeti odgovornost u svoje ruke.

“Zašto bi netko drugi u naše ime donosio bilo kakve zakone i zakonska rješenja? To je naš posao. Kada govorimo o integritetu izbornog procesa, zar ima veće ugroze integriteta izbornog procesa od lažnog predstavljanja u institucijama BiH. Netko kaže da je hrvatski član Predsjedništva, ide po svijetu, a nije dobio ni jedan posto glasova Hrvata. Kakav je to integritet izbornog procesa?”, kazao je Čović.

On je najavio kako bi se već danas u Sarajevu predstavnici hrvatskih političkih stranaka trebali sastati s predstavnicima “Trojke” i još jednom otvoriti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, i to ne samo onih tehničkih.

Na današnjoj zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH također se razgovaralo o EU fondovima, regionalnom razvoju i prekograničnoj suradnji.

Po Čovićevim riječima, već se neko vrijeme radi na prekograničnim projektima s partnerima iz susjedne Republike Hrvatske, ali nedovoljnim intenzitetom.

Zbog toga će se u 2024. godini održati nekoliko edukacijskih okupljanja na kojima bi se mladi mogli educirati o EU projektima i povlačenju EU sredstava.

“Veliki dio sredstava propadne jer nemamo pripremljene projekte i u predviđenom vremenskom intervalu nismo ih spremni završiti. Hrvatskoj su trebale tri-četiri godine da dođe do ove zavidne razine korištenja europskih sredstava i želimo od njih to naučiti”, zaključio je Čović.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je kako hapšenje predsjednika Suda BiH treba zabrinuti svakog stanovnika Bosne i Hercegovine.

“Uhićenje predsjednika Suda BiH nije za komentiranje već za plakanje. A nije prvi put da vrh pravosudne vlasti i do jučer prvi čovjek obavještajne zajednice budu privedeni. Koju poruku mi šaljemo? U kojoj državi mi živimo? Mislim da sam ja sto puta kazao da BiH nije pravna država, ali se to toleriralo”, kazao je Čović u obraćanju medijima nakon sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH.

Dodao je kako nema podrobne informacije o tome za što se terete predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić.

“Neka se to istraži, neka to rade naše institucije. Međutim, treba nas krajnje zabrinuti da je to uopće moguće. Pa je li naš i jedan glavni tužitelj završio svoj mandat u zadnjih 20 godina? To nas apsolutno treba zabrinuti, svakog žitelja BiH, posebice nas koji umišljamo da vodimo neku politiku u BiH, a paralelno se događa to što se događa”, istaknuo je prvi čovjek HNS-a BiH.

Kada je u pitanju poziv visokog predstavnika na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, Čović je kazao kako se zalaže za apsolutnu transparentnost i integritet izbornog procesa, naglasivši da se mora ući u srž problema.

“Izmjene Izbornog zakona bez izmjene načina biranja članova Predsjedništva BiH za nas su apsolutno neprihvatljive. Treba nam cjelina, ne možemo svako malo nešto mijenjati i dopunjavati. To je, prije svega, način izbora članova Predsjedništva BiH”, poručio je Čović.

Dodao je kako se protivi bilo kakvim intervencijama i nametanjima zakona od visokog predstavnika, istaknuvši kako vladajući moraju preuzeti odgovornost u svoje ruke.

“Zašto bi netko drugi u naše ime donosio bilo kakve zakone i zakonska rješenja? To je naš posao. Kada govorimo o integritetu izbornog procesa, zar ima veće ugroze integriteta izbornog procesa od lažnog predstavljanja u institucijama BiH. Netko kaže da je hrvatski član Predsjedništva, ide po svijetu, a nije dobio ni jedan posto glasova Hrvata. Kakav je to integritet izbornog procesa?”, kazao je Čović.

On je najavio kako bi se već danas u Sarajevu predstavnici hrvatskih političkih stranaka trebali sastati s predstavnicima “Trojke” i još jednom otvoriti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, i to ne samo onih tehničkih.

Na današnjoj zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH također se razgovaralo o EU fondovima, regionalnom razvoju i prekograničnoj suradnji.

Po Čovićevim riječima, već se neko vrijeme radi na prekograničnim projektima s partnerima iz susjedne Republike Hrvatske, ali nedovoljnim intenzitetom.

Zbog toga će se u 2024. godini održati nekoliko edukacijskih okupljanja na kojima bi se mladi mogli educirati o EU projektima i povlačenju EU sredstava.

“Veliki dio sredstava propadne jer nemamo pripremljene projekte i u predviđenom vremenskom intervalu nismo ih spremni završiti. Hrvatskoj su trebale tri-četiri godine da dođe do ove zavidne razine korištenja europskih sredstava i želimo od njih to naučiti”, zaključio je Čović.