Ima ‘prijatelja’ izvana, ali i unutarnjih političkih partnera koji ne žele da se europski put dogodi”, rekao je u emisiji “Kompas” RTV Herceg-Bosna predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović uoči rasprave Europskog vijeća o mogućem početku pregovora BiH za ulazak u EU.

“Na putu smo prema Bruxellesu i ovo je jedna velika satisfakcija za trud zadnjih nekoliko godina”, istaknuo je čelnik HNS-a.

Komentirao je i stav Nizozemske i Danske koje smatraju da BiH nije spremna za tako krupan korak, kazavši kako je to krupan korak za nas u BiH, a za europsku ambiciju nije te da je stvoren ambijent da BiH ovaj put podrži svih 27 članica EU.

Rekao je i kako treba napraviti dinamičan plan za 2024. godinu te da postoji mehanizam koordinacije koji je davno uspostavljen, a koji netko želi eliminirati.

“Ako riješimo pitanje Izbornog zakona, ako riješimo pitanje još nekih sedam ili osam zakona u pravnom odjelu. Mora zaživjeti pravna država BiH. Ona ne može zaživjeti dok nam netko nameće rješenja, a utjecaj izvana je mnogo jači nego kroz našu zakonodavnu i izvršnu vlast”, ističe Čović.

Kako kaže, očekivao je da će se prvo riješiti izmjene Izbornog zakona, a da će onda doći zeleno svjetlo od Unije.

“Uvijek imate utjecaj izvana i onda oni djeluju na sve nas koji pregovaramo na različite načine. Kada razgovaramo, stajališta su da nije u redu da se Hrvatima bira član Predsjedništva”, kazao je Čović i dodao da nema nijedne bošnjačke stranke koja bi to stavila na papir te da je Bakir Izetbegović to potpisao 2019., ali nije ispoštovao.

“Kada s Trojkom razgovaram bez svjetla javnosti apsolutno razumiju da Bosna i Hercegovina može preživjeti isključivo kao država u kojoj su tri konstitutivna naroda jednakopravno i legitimno predstavljena. To će prihvatiti tek kada budu dovoljno autonomni da bez poticaja međunarodnih institucija donose svoje odluke”, naglašava Čović.

Mišljenja je i da uplitanje Christiana Schmidta u europski put BiH, kao i najave samo tehničkih izmjena Izbornog zakona, nije vjetar u leđa nego bura u prsa.

“Kako očekivati od Danske i Nizozemske zeleno svjetlo kad imamo visokog predstavnika koji nameće zakone. To je protektorat. Trebuju nam planovi za 2024. da sami donesemo te zakone”, istaknuo je.

Ima ‘prijatelja’ izvana, ali i unutarnjih političkih partnera koji ne žele da se europski put dogodi”, rekao je u emisiji “Kompas” RTV Herceg-Bosna predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović uoči rasprave Europskog vijeća o mogućem početku pregovora BiH za ulazak u EU.

“Na putu smo prema Bruxellesu i ovo je jedna velika satisfakcija za trud zadnjih nekoliko godina”, istaknuo je čelnik HNS-a.

Komentirao je i stav Nizozemske i Danske koje smatraju da BiH nije spremna za tako krupan korak, kazavši kako je to krupan korak za nas u BiH, a za europsku ambiciju nije te da je stvoren ambijent da BiH ovaj put podrži svih 27 članica EU.

Rekao je i kako treba napraviti dinamičan plan za 2024. godinu te da postoji mehanizam koordinacije koji je davno uspostavljen, a koji netko želi eliminirati.

“Ako riješimo pitanje Izbornog zakona, ako riješimo pitanje još nekih sedam ili osam zakona u pravnom odjelu. Mora zaživjeti pravna država BiH. Ona ne može zaživjeti dok nam netko nameće rješenja, a utjecaj izvana je mnogo jači nego kroz našu zakonodavnu i izvršnu vlast”, ističe Čović.

Kako kaže, očekivao je da će se prvo riješiti izmjene Izbornog zakona, a da će onda doći zeleno svjetlo od Unije.

“Uvijek imate utjecaj izvana i onda oni djeluju na sve nas koji pregovaramo na različite načine. Kada razgovaramo, stajališta su da nije u redu da se Hrvatima bira član Predsjedništva”, kazao je Čović i dodao da nema nijedne bošnjačke stranke koja bi to stavila na papir te da je Bakir Izetbegović to potpisao 2019., ali nije ispoštovao.

“Kada s Trojkom razgovaram bez svjetla javnosti apsolutno razumiju da Bosna i Hercegovina može preživjeti isključivo kao država u kojoj su tri konstitutivna naroda jednakopravno i legitimno predstavljena. To će prihvatiti tek kada budu dovoljno autonomni da bez poticaja međunarodnih institucija donose svoje odluke”, naglašava Čović.

Mišljenja je i da uplitanje Christiana Schmidta u europski put BiH, kao i najave samo tehničkih izmjena Izbornog zakona, nije vjetar u leđa nego bura u prsa.

“Kako očekivati od Danske i Nizozemske zeleno svjetlo kad imamo visokog predstavnika koji nameće zakone. To je protektorat. Trebuju nam planovi za 2024. da sami donesemo te zakone”, istaknuo je.