Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Sanel Buljubašić u razgovoru za N1 o poslovanju ovog javnog preduzeća detaljno je analizirao ključne razloge gubitaka u protekloj godini, planove za naredni period, situaciju sa proizvodnjom uglja u rudnicima koncerna, te odgovorio na pitanja o platama radnika i eventualnom poskupljenju električne energije za građane.
Na pitanje novinarke N1 o ključnim razlozima gubitka i trenutnoj situaciji u poslovanju, direktor Elektroprivrede BiH je istakao da se aktivno radi na iznalaženju rješenja kako bi preduzeće ponovo poslovalo u dobitku.
“Kada govorimo o 2025. godini, gubitak jeste 52 miliona KM, ali je manji u odnosu na ono što smo mi najavljivali i planirali kada smo usvajali Revidovani plan poslovanja za 2025. godinu. Moram kazati da je 2025. godina bila jako hidrološki nepovoljna i ono što stalno ponavljamo, s aspekta Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, još imamo hronični nedostatak dovoljnih količina uglja proizvedenog iz naših rudnika koncerna. I to se odrazilo na poslovanje u 2025. godini”, istakao je.
Dalje je pojasnio da je taj dokument javno objavljen zato što je sjednica Skupštine dioničara zakazana 30. juni 2026. godine.
“Ali ono što želim da kažem jeste da je taj isti dokument, odnosno naš Izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, prošao sve revizije i da imamo pozitivno mišljenje na taj izvještaj”, naveo je Buljubašić.
Govoreći o planovima za 2026. godinu i trenutnim trendovima, Buljubašić je naglasio da je početak godine donio pozitivne rezultate, ali da situacija zavisi od vremenskih prilika i stabilnosti isporuke uglja.
“Moram vam kazati da je prvi kvartal Elektroprivreda Bosne i Hercegovine poslovala pozitivno. Isto tako moram kazati da je to zahvaljujući hidrologiji u prvom kvartalu. Imali smo plansku količinu padavina i plansku količinu vode u našim jezerima. Već mjeseci april i maj nisu u skladu sa planovima. Kako će biti ljeto, uistinu je jako teško prognozirati. Ali opet moram konstatovati da smo u prvom kvartalu 2026. godine imali podbačaj proizvodnje uglja iz naših rudnika za nekih 300.000 tona”, pojasnio je direktor EP BiH.
Demantovao informacije o neuplaćenim doprinosima radnicima EP BiH
Novinarka N1 se osvrnula na informacije koje su se pojavile u javnosti, a prema kojima su radnici Elektroprivrede BiH za maj primili platu, ali bez uplaćenih doprinosa i ostalih pripadajućih obaveza.
“Ne mogu vam kazati zašto se pojavljuju takve informacije, ali je to apsolutno netačno. Plata je isplaćena u bruto iznosu sa svim pripadajućim obavezama kako propisuje važeći zakonski propis i, naravno, u skladu sa granskim kolektivnim ugovorom”, kategoričan je prvi čovjek Elektroprivrede BiH.
Na dodatno pitanje da li se uopšte razmatra takva mogućnost u budućnosti i da li je preduzeće u toliko lošem stanju da radnici mogu očekivati prekid uplate doprinosa, Buljubašić je kratko odgovorio:
“To nije takvo stanje i uopšte ne želimo da razmišljamo na takav način.”
Razgovor se potom usmjerio na stanje u rudnicima koncerna, gdje rudari često protestuju upravo zbog višegodišnjih neuplaćenih doprinosa. Spomenuto je iponovno okupljanje rudara u Zenici, s obzirom na to da 47 radnika koji su ispunili uslove ne mogu otići u penziju.
“Za proizvodnju sam vam kazao. Prvi kvartal nam nije bio planski. Ono što rudnici u ovom trenutku vjerovatno i mogu da daju jeste na godišnjem nivou nekih tri miliona tona. Po našem bilansu nedostaje još milion tona sigurno da bismo zatvorili proizvodnju iz naših termoelektrana sa 80 posto instalirane snage koliko imamo. Takav je proizvodni proces. Kada govorite o rudniku Zenica, mislim da je potpisivanje ugovora o kreditnom zajmu sa Svjetskom bankom, koje vodi Vlada Federacije, u završnoj fazi. Prema mojim informacijama, taj ugovor treba da bude realizovan u mjesecu junu, čime će se definisati ta problematika o kojoj govorite i krenuti u konačno zatvaranje rudnika Zenica, izvlačenje opreme, plaćanje svih obaveza u skladu sa zakonskim propisima i svega onoga što radnici potražuju od rudnika Zenica”, otkrio je Buljubašić za N1.
Govoreći o situaciji u ostalim rudnicima i sastancima koji su održani protekle sedmice sa nadležnim ministarstvom i premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem, Buljubašić je ukazao na hronične tehničke i ekonomske probleme.
“Kada govorimo o ostalim rudnicima koncerna, moram kazati da se podzemna eksploatacija odvija u jako teškim uslovima, posebno mislim na rudnik Breza. Površinska eksploatacija je, nažalost, od 2009. godine, kada su rudnici praktično ušli u koncern, u zaostatku sa otkrivkom i to je danas preko nekih 150 miliona metara kubnih čvrste mase. Svi sastanci koji su uslijedili u prethodnom periodu zajedno sa nadležnim ministarstvom i predstavnicima Vlade, odnosno premijerom Nikšićem, ukazuju na to da smo mi programom koji smo donijeli u decembru 2025. godine naznačili da je u ovoj godini potrebna dodatna finansijska podrška Vlade Federacije prema rudnicima, isključivo u segmentu otkrivke. Na taj način bismo došli do novih 800.000 tona uglja u 2026. godini, što bi rudnicima dalo dodatnu motivaciju, ali i finansijska sredstva da prate otkrivku i naredne godine”, naveo je.
Upitan da li je ključni problem u manjku radne snage, opremi ili nečemu trećem, Buljubašić je detaljno objasnio proceduru zapošljavanja i naglasio potrebu za hitnom investicijom.
“Kada govorimo o broju radnika, sve ono što rudnici iskažu u svojim poslovnim planovima i pravilnicima prolazi Sektor za rudarstvo i Elektroprivredu Bosne i Hercegovine, nakon čega se zahtjev prosljeđuje nadležnom ministarstvu. Nadležno ministarstvo daje saglasnost za zapošljavanja. Ono što smo mi svaki put tražili od rudnika jeste da se sva nova zapošljavanja moraju ekonomski opravdati. Moramo kazati da rudnici to pravdaju prirodnim odlivom radne snage. Jako puno ljudi odlazi u penziju i oni to prate novim zapošljavanjem. Također mogu kazati da se ta zapošljavanja uglavnom odnose na proizvodnu radnu snagu. Broj zaposlenih se ne povećava, ali oprema je posebna priča. Mislim da se u narednom periodu, ukoliko želimo stabilnu proizvodnju u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, posebno u rudarskom sektoru, mora intervenisati dodatnim finansijskim sredstvima. Ponovo kažem, jedina brza opcija jeste intervencija Vlade Federacije kako bismo došli do novih količina uglja”, rekao je Buljubašić.
Uvoz struje, modernizacija termoelektrana i status cijena za građane
Na kraju razgovora, direktor Elektroprivrede BiH se osvrnuo na pitanje koje najviše zanima javnost – odnos domaće proizvodnje i uvoza električne energije, te mogućnost novih poskupljenja.
“Kada govorimo o Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, u našem izvještaju je vidljivo da smo skoro 25 posto električne energije kupovali na tržištu zbog nedostatka proizvodnje iz vlastitih termoelektrana, ali i hidroelektrana kada je loša hidrologija. Ako mogu kazati za 2026. godinu, taj nedostatak smo smanjili na nekih 700 GWh. Vidjet ćemo kakva će biti hidrologija. Ali da uvozimo energiju – uvozimo. Međutim, to ne treba posmatrati na način da stalno govorimo kako smo nekada bili neto izvoznici, a sada neto uvoznici. Treba razmišljati o tome da imamo kontinuiran rast potrošnje električne energije, posebno u domaćinstvima. Taj trend traje posljednjih deset godina i sada iznosi oko 19 posto. S druge strane imamo nedostatak uglja, a naše termoelektrane su iz nekog ranijeg perioda. Moram kazati da smo u prethodne dvije godine uložili značajna finansijska sredstva u termoelektrane kako bismo obezbijedili njihov rad i nakon 2027. i 2028. godine, posebno kroz procese odsumporavanja i denitrifikacije”, pojasnio je Buljubašić.
Kada je riječ o novom poskupljenju struje, Buljubašić je poručio da su trenutne cijene stabilne i da zvaničnih koraka ka njihovom povećanju nema.
“U ovom trenutku ne mogu kazati da li će se to desiti jer je tržište izuzetno volatilno. Vidite da se u energetskom sektoru sve mijenja iz mjeseca u mjesec, da ne kažem iz sedmice u sedmicu. Ali mogu kazati da Elektroprivreda nije podnijela zahtjev za tarifni postupak prema FERK-u, nadležnoj regulatornoj agenciji. Prema tome, trenutne cijene električne energije ostaju na snazi, odnosno one koje su utvrđene posljednjim procesom tarifiranja”, poručio je na kraju Buljubašić.
