7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Dom naroda PSBiH usvojio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o VSTV-u

    Dom naroda PSBiH usvojio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o VSTV-u

    Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojio je jučer, po hitnom postupku, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

    Delegati su najprije prihvatili zahtjev Vijeća ministara BiH da predloženi zakon razmatraju po hitnom postupku, a onda su ga sa 13 glasova za i jednim suzdržanim i usvojili.

    Izmjenama i dopunama zakona za 90 dana se pomjera rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima, koji bi u novom roku trebao biti operativan do 23. marta 2024. godine.

    Istovremeno se uvode prijelazne odredbe u vezi sa disciplinskim prekršajima uz neznatne tehničke korekcije pravnih termina radi lakše primjene u praksi.

    Usvajanje izmjena i dopuna zakona o VSTV-u  korespondira s Inicijativom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

    Ministar pravde BiH Davor Bunoza je obrazložio predložene izmjene, nakon čega delegati nisu imali potrebu da diskutuju o predloženom zakonu, nego su se samo izjasnili o njemu.

    Bunoza je naveo da su posljednje izmjene i dopune Zakona o VSTV-u su objavljene 15. septembra 2023. godine, a primjenjuju se od 23. decembra 2023. 

    “Obzirom da je činjenica da VSTV nije uspio oformiti Odjel za integritet do 23. decembra 2023. godine, mi smo dobili dopis VSTV-a da se prolongira rok za formiranje Odjela. Iz tih razloga smo sačinili izmjene i dopune. Također postoje i neke manje tehničke izmjene”, pojasnio je Bunoza.

    Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH jučer je po hitnom postupku usvojio i Predstavnički dom Parlamenta BiH.

    Usvojen Prijedlog zakona o odbrani

    Dom naroda usvojio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, čiji je predlagač delegatkinja Marina Pendeš. 

    Dom je prethodno usvojio zahtjev predlagača da se ovaj Prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku. Dom je usvojio i zaključak kojim poziva Predstavnički dom PSBiH da ovaj zakonski prijedlog usvoji po hitnom postupku.

    Delegati nisu u prvom čitanju podržali Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, kojim su bile predviđene strože kazne za odbijanje vozača da se podvrgnu testiranju na alkohol i drogu.

    Taj zakonski prijedlog u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici DF-a u Predstavničkom domu i njime je bilo predviđeno da se sa 4.000 KM, šest kaznenih bodova i oduzimanjem na pola godine vozačke dozvole kazne vozači koji odbiju testiranje na alkohol i narkotike.

    Trenutna kazna za ovo iznosi 400 KM, odnosno 200 KM ukoliko se plati u roku od osam dana.

    Delegati su u prvom čitanju podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji je utvrdilo i u paramentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara.

    Usvojen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o BHANSA

    Dom naroda usvojio je, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH.

    Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto izjavio je da hitnost ovog zakona leži samo u činjenici da su jako jednostavne izmjene zakona.

    “Svjedočio sam nekim vrlo teškim kvalifikacijama vezano za ovaj zakon, poput da će biti nemjerljiva šteta za BiH ukoliko se ovo usvoji i posebno imajući u vidu netransparentnost preskakanjem komisijske procedure. S druge strane, jučer u Direkciji Evropske komisije, u ambasadi Evropske unije, ovaj zakon su nam napomenuli da jeste jedan od evropskih prioriteta. Dobili smo spisak na kojem je i ovaj zakon, tačnije ove izmjene zakona”, rekao je Forto.

    Dodao je da je njemu sasvim u redu da ide hitna procedura, ali i bilo koja druga procedura koju delegati odrede.

    Tokom rasprave o hitnosti procedure delegat Džemal Smajić rekao je da zahtjev za hitni postupak nije opravdan jer predlagač nije obrazložio, niti naveo razloge za hitnost koji su propisani Poslovnikom Doma naroda.

    Dodao je da ovo nisu uopće jednostavne i nevažne izmjene i dopune zakona. Ocijenio je da se radi se o vrlo važnim izmjenama.

    “Predloženim izmjenama i dopunama ukidaju se ograničenja o dozvoljenom broju mandata za članove Agencije i za članove uprave, odnosno za direktora i za zamjenike direktora. Važećim odredbama zakona dozvoljena su samo dva mandata”, rekao je Smajić.

    Naveo je da se predloženim ovim hitnim izmjenama i dopunama uvodi mogućnost višestrukih mandata, više od dva mandata, ili se otvara mogućnost da neka osoba bude doživotno direktor ili zamjenik direktora ili član Vijeća Agencije.

    Predsjedavajući Doma Kemal Ademović je kazao da ima argumenata i “za” i “protiv” hitnosti razmatranja i eventualnog usvajanja ovog zakona.

    “Članom 7 je navedeno da članovi uprave mandat mogu obnavljati neograničeno. Ured za zakonodavstvo je rekao da ovo nije u redu. Zakon o državnoj službi ne dozvoljava neograničen mandat. Iz tog razloga predlažem da ovaj zakon razmatramo u skraćenoj proceduri, da bi se ovi navodi koje ja imam mogli podrobnije kroz komisije razmatrati”, rekao je Ademović.

    Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ide u redovnu proceduru

    Dom naroda odlučio je jučer da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne razmatra po hitnom postupku, kako je to zahtijevao Predstavnički dom, kao predlagač. Delegati nisu prihvatili ni da ga razmatraju po skraćenom postupku, pa će biti razmatran u redovnoj zakonodavnoj proceduri.

    Zamjenik predsjedavajućeg Dom naroda Dragan Čović je iznio prijedlog, koji su predstavnici pozicije u BiH dogovorili na posljednjem sastanku, da taj zakon bude upućen u redovnu proceduru, te dodao da za to ima puno razloga.

    “Jedan od novih razloga pojavio se i u srijedu, kad smo imali sjednicu  Kolegija, kada smo po tački dnevnog reda imali dopis Tužiteljstva BiH, kojim se traži od Parlamentarne skupštine BiH da se očituje o tome zašto nije provedena presuda Ustavnog suda broj U-23/14. Tužiteljstvo je pokrenulo proces protiv NN osoba da se utvrdi radi čega to nije provedeno. A, ta presuda se odnosi upravo na predmet Ljubića, za koji su mnogi tvrdili ovdje da je to davno provedeno”, rekao je Čović.

    Dodao je da sada imaju vrlo jasan stav, pisani, Ustavnog suda BiH od 17. januara ove godine, gdje se vrlo precizno stavlja do znanja da ta presuda nije provedena.

    “Iz toga i puno drugih razloga predlažemo, da taj proces ne bi završio u srijedu negativno, da ide u redovnu proceduru”, kazao je Čović.

    Po njegovim riječima, na taj način dali bi šansu da ono što je usvojeno u Predstavničkom domu, mimo dogovora predsjednika pet političkih stranaka, da li je moguće popraviti.

    Delegat Sredoje Nović je kazao da je protiv hitne procedure za predloženi zakon, navodeći kao obrazloženje da se u prijelaznim i završnim odredbama govori da će taj zakon stupiti na snagu osmi dan od objavljivanja, a primjenjivati tek od 2026. godine.

    Delegat Ilija Cvitanović također je kazao da neće podržati hitnost procedure.

    “Žalostan sam što ne vidim nikoga od predlagača da mogu eventualno odgovoriti na pitanja i da mogu obrazložiti šta je cilj izmjena i dopuna Izbornog zakona, koje se zovu tehničkim, a nisu tehničke, jer izlaze iz aspekta tehnike”, kazao je Cvitanović, navodeći da se ne može očekivati da će neko podržati zakon koji nisu temeljito i konsenzusom dogovorili. 

    Delegat Šefik Džaferović je kazao da će Klub Bošnjaka podržati hitnu proceduru za donošenje tog zakona, te i zakon.

    “Cijenimo da je to potrebno u ovom trenutku uraditi u BiH, jer računamo da ne bi niko trebalo da ima ništa protiv jačanja integriteta izbornog procesa ili osiguravanja fer i poštenih izbora”, kazao je Džaferović.

    On je napomenuo da je SDA predložila taj zakon u Predstavničkom domu, nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt pozvao političke subjekte u BiH da riješe pitanje integriteta izbornog procesa.

    Podsjetio je da je Predstavnički dom usvojio taj zakon u hitnoj proceduri, te da je predlagač zakona Predstavnički dom pred Domom naroda. 

    Predstavnički dom je krajem decembra prošle godine, po hitnom postupku, usvojio navedeni zakon.

    U obrazloženju predloženog zakonskog rješenja se navodi da su razlozi za njegovo donošenje unaprjeđenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

    Dodaje se da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Centralna izborna komisija BiH, Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i ostale domaće i međunarodne organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

    Predlagači navode da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojio je jučer, po hitnom postupku, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

    Delegati su najprije prihvatili zahtjev Vijeća ministara BiH da predloženi zakon razmatraju po hitnom postupku, a onda su ga sa 13 glasova za i jednim suzdržanim i usvojili.

    - Reklama -

    Izmjenama i dopunama zakona za 90 dana se pomjera rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima, koji bi u novom roku trebao biti operativan do 23. marta 2024. godine.

    - Reklama -

    Istovremeno se uvode prijelazne odredbe u vezi sa disciplinskim prekršajima uz neznatne tehničke korekcije pravnih termina radi lakše primjene u praksi.

    - Reklama -

    Usvajanje izmjena i dopuna zakona o VSTV-u  korespondira s Inicijativom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

    Ministar pravde BiH Davor Bunoza je obrazložio predložene izmjene, nakon čega delegati nisu imali potrebu da diskutuju o predloženom zakonu, nego su se samo izjasnili o njemu.

    Bunoza je naveo da su posljednje izmjene i dopune Zakona o VSTV-u su objavljene 15. septembra 2023. godine, a primjenjuju se od 23. decembra 2023. 

    “Obzirom da je činjenica da VSTV nije uspio oformiti Odjel za integritet do 23. decembra 2023. godine, mi smo dobili dopis VSTV-a da se prolongira rok za formiranje Odjela. Iz tih razloga smo sačinili izmjene i dopune. Također postoje i neke manje tehničke izmjene”, pojasnio je Bunoza.

    Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH jučer je po hitnom postupku usvojio i Predstavnički dom Parlamenta BiH.

    Usvojen Prijedlog zakona o odbrani

    Dom naroda usvojio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, čiji je predlagač delegatkinja Marina Pendeš. 

    Dom je prethodno usvojio zahtjev predlagača da se ovaj Prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku. Dom je usvojio i zaključak kojim poziva Predstavnički dom PSBiH da ovaj zakonski prijedlog usvoji po hitnom postupku.

    Delegati nisu u prvom čitanju podržali Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, kojim su bile predviđene strože kazne za odbijanje vozača da se podvrgnu testiranju na alkohol i drogu.

    Taj zakonski prijedlog u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici DF-a u Predstavničkom domu i njime je bilo predviđeno da se sa 4.000 KM, šest kaznenih bodova i oduzimanjem na pola godine vozačke dozvole kazne vozači koji odbiju testiranje na alkohol i narkotike.

    Trenutna kazna za ovo iznosi 400 KM, odnosno 200 KM ukoliko se plati u roku od osam dana.

    Delegati su u prvom čitanju podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji je utvrdilo i u paramentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara.

    Usvojen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o BHANSA

    Dom naroda usvojio je, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH.

    Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto izjavio je da hitnost ovog zakona leži samo u činjenici da su jako jednostavne izmjene zakona.

    “Svjedočio sam nekim vrlo teškim kvalifikacijama vezano za ovaj zakon, poput da će biti nemjerljiva šteta za BiH ukoliko se ovo usvoji i posebno imajući u vidu netransparentnost preskakanjem komisijske procedure. S druge strane, jučer u Direkciji Evropske komisije, u ambasadi Evropske unije, ovaj zakon su nam napomenuli da jeste jedan od evropskih prioriteta. Dobili smo spisak na kojem je i ovaj zakon, tačnije ove izmjene zakona”, rekao je Forto.

    Dodao je da je njemu sasvim u redu da ide hitna procedura, ali i bilo koja druga procedura koju delegati odrede.

    Tokom rasprave o hitnosti procedure delegat Džemal Smajić rekao je da zahtjev za hitni postupak nije opravdan jer predlagač nije obrazložio, niti naveo razloge za hitnost koji su propisani Poslovnikom Doma naroda.

    Dodao je da ovo nisu uopće jednostavne i nevažne izmjene i dopune zakona. Ocijenio je da se radi se o vrlo važnim izmjenama.

    “Predloženim izmjenama i dopunama ukidaju se ograničenja o dozvoljenom broju mandata za članove Agencije i za članove uprave, odnosno za direktora i za zamjenike direktora. Važećim odredbama zakona dozvoljena su samo dva mandata”, rekao je Smajić.

    Naveo je da se predloženim ovim hitnim izmjenama i dopunama uvodi mogućnost višestrukih mandata, više od dva mandata, ili se otvara mogućnost da neka osoba bude doživotno direktor ili zamjenik direktora ili član Vijeća Agencije.

    Predsjedavajući Doma Kemal Ademović je kazao da ima argumenata i “za” i “protiv” hitnosti razmatranja i eventualnog usvajanja ovog zakona.

    “Članom 7 je navedeno da članovi uprave mandat mogu obnavljati neograničeno. Ured za zakonodavstvo je rekao da ovo nije u redu. Zakon o državnoj službi ne dozvoljava neograničen mandat. Iz tog razloga predlažem da ovaj zakon razmatramo u skraćenoj proceduri, da bi se ovi navodi koje ja imam mogli podrobnije kroz komisije razmatrati”, rekao je Ademović.

    Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ide u redovnu proceduru

    Dom naroda odlučio je jučer da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne razmatra po hitnom postupku, kako je to zahtijevao Predstavnički dom, kao predlagač. Delegati nisu prihvatili ni da ga razmatraju po skraćenom postupku, pa će biti razmatran u redovnoj zakonodavnoj proceduri.

    Zamjenik predsjedavajućeg Dom naroda Dragan Čović je iznio prijedlog, koji su predstavnici pozicije u BiH dogovorili na posljednjem sastanku, da taj zakon bude upućen u redovnu proceduru, te dodao da za to ima puno razloga.

    “Jedan od novih razloga pojavio se i u srijedu, kad smo imali sjednicu  Kolegija, kada smo po tački dnevnog reda imali dopis Tužiteljstva BiH, kojim se traži od Parlamentarne skupštine BiH da se očituje o tome zašto nije provedena presuda Ustavnog suda broj U-23/14. Tužiteljstvo je pokrenulo proces protiv NN osoba da se utvrdi radi čega to nije provedeno. A, ta presuda se odnosi upravo na predmet Ljubića, za koji su mnogi tvrdili ovdje da je to davno provedeno”, rekao je Čović.

    Dodao je da sada imaju vrlo jasan stav, pisani, Ustavnog suda BiH od 17. januara ove godine, gdje se vrlo precizno stavlja do znanja da ta presuda nije provedena.

    “Iz toga i puno drugih razloga predlažemo, da taj proces ne bi završio u srijedu negativno, da ide u redovnu proceduru”, kazao je Čović.

    Po njegovim riječima, na taj način dali bi šansu da ono što je usvojeno u Predstavničkom domu, mimo dogovora predsjednika pet političkih stranaka, da li je moguće popraviti.

    Delegat Sredoje Nović je kazao da je protiv hitne procedure za predloženi zakon, navodeći kao obrazloženje da se u prijelaznim i završnim odredbama govori da će taj zakon stupiti na snagu osmi dan od objavljivanja, a primjenjivati tek od 2026. godine.

    Delegat Ilija Cvitanović također je kazao da neće podržati hitnost procedure.

    “Žalostan sam što ne vidim nikoga od predlagača da mogu eventualno odgovoriti na pitanja i da mogu obrazložiti šta je cilj izmjena i dopuna Izbornog zakona, koje se zovu tehničkim, a nisu tehničke, jer izlaze iz aspekta tehnike”, kazao je Cvitanović, navodeći da se ne može očekivati da će neko podržati zakon koji nisu temeljito i konsenzusom dogovorili. 

    Delegat Šefik Džaferović je kazao da će Klub Bošnjaka podržati hitnu proceduru za donošenje tog zakona, te i zakon.

    “Cijenimo da je to potrebno u ovom trenutku uraditi u BiH, jer računamo da ne bi niko trebalo da ima ništa protiv jačanja integriteta izbornog procesa ili osiguravanja fer i poštenih izbora”, kazao je Džaferović.

    On je napomenuo da je SDA predložila taj zakon u Predstavničkom domu, nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt pozvao političke subjekte u BiH da riješe pitanje integriteta izbornog procesa.

    Podsjetio je da je Predstavnički dom usvojio taj zakon u hitnoj proceduri, te da je predlagač zakona Predstavnički dom pred Domom naroda. 

    Predstavnički dom je krajem decembra prošle godine, po hitnom postupku, usvojio navedeni zakon.

    U obrazloženju predloženog zakonskog rješenja se navodi da su razlozi za njegovo donošenje unaprjeđenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

    Dodaje se da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Centralna izborna komisija BiH, Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i ostale domaće i međunarodne organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

    Predlagači navode da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu.

    IzvorFENA
    Zenica
    scattered clouds
    7 ° C
    7 °
    7 °
    80 %
    1.7kmh
    49 %
    sri
    6 °
    čet
    13 °
    pet
    14 °
    sub
    10 °
    ned
    6 °