6.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    few clouds
    6.2 ° C
    6.2 °
    6.2 °
    94 %
    0.7kmh
    17 %
    uto
    17 °
    sri
    21 °
    čet
    19 °
    pet
    17 °
    sub
    7 °

    Dramatičan izvještaj UN: Zagrijavanje sve veće, glečeri nestaju

    Dramatičan izvještaj UN: Zagrijavanje sve veće, glečeri nestaju

    Svijet se suočava sa sve većim promjenama klime ukoliko uskoro ne budu poduzete značajne aktivnosti na smanjenju emisija gasova, smanjenju globalne temperature, shvatanju uloge ljudi u klimatskim promjenama te adaptiranju na promjene koje dolaze. Ovo su ključni elementi Šestog izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), UN-ovog tijela zaduženog za praćenje klimatskih promjena. Šesti izvještaj dolazi osam godina nakon prethodnog izvještaja i upozorava na ono gdje se danas nalazimo po pitanju klimatskih promjena.

    – Izvještaj nudi nove procjene šanse za prelazak globalnog zagrijavanja od 1,5 °C u sljedećim desetljećima i otkriva da, osim ako ne dođe do trenutnog, brzog i opsežnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, ograničavanje zagrijavanja na blizu 1,5 °C ili čak 2 °C bit će nedostižno. Izvještaj pokazuje da su odgovorne emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti otprilike 1,1 °C zagrijavanja od 1850 – 1900. i otkriva da se u prosjeku, u narednih 20 godina, očekuje da će globalna temperatura doseći ili preći 1,5 °C zagrijavanja – navodi se u saopštenju IPCC-a.

    Zagrijavanje kopna

    Kopredsjedavajuća radne grupe 1 Valerie Masson-Dolmotte koja je i pripremila izvještaj kazala je kako je ovo provjera stvarnosti i da daje jasniju sliku o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti klime te da je ovo mapa puta za budućnost.

    Izvještaj navodi da mnoge karakteristike klimatskih promjena direktno zavise od stepena globalnog zagrijavanja. Zagrijavanje kopna je veće od globalnog prosjeka, a dvostruko veće na Arktiku.

    – Klimatske promjene već utiču na svaku regiju na Zemlji, na više načina. Promjene koje doživljavamo povećavat će se dodatnim zagrijavanjem – rekao je Panmao Zhai, predsjedavajući Radne grupe I IPCC-a.

    Šesti izvještaj prema saopštenju IPCC-a predviđa da će se u narednim decenijama klimatske promjene povećati u svim regijama. Za 1,5°C globalnog zagrijavanja, doći će do povećanja toplinskih valova, duže tople sezone i kraće hladnoće godišnjih doba. Na 2°C globalnog zagrijavanja, ekstremi topline bi češće dosegli kritičnu toleranciju pragova za poljoprivredu i zdravlje. Prema mišljenju stručnjaka, ne radi se samo o temperaturi. Klimatske promjene donose više različitih promjena u različitim regijama – koje će se sve povećavati daljnjim zagrijavanjem. To uključuje promjene vlažnosti i suhoće, vjetrova, snijega i leda, obalnih područja i oceana.

    IPCC-ev izvještaj navodi ključne primjere za ono što se dešava trenutno:

    Klimatske promjene pojačavaju ciklus vode. To donosi intenzivnije padavine i poplave, kao i intenzivniju suša u mnogim regijama.

    Klimatske promjene utiču na obrasce padavina. Na visokim geografskim širinama padavine će vjerovatno biti povećane, dok se predviđa da će se smanjiti na velikim dijelovima suptropa. Promjene se odnose i na monsunske padavine koje će varirati od regije do regije.

    U priobalnim područjima će se konstantno povećavati nivo mora tokom 21. stoljeća, što doprinosi učestalijim i jačim obalnim poplavama u nizinskim područjima i obalnoj eroziji. Ekstremni događaji na razini mora koji su se prethodno dogodili jednom u 100 godina mogli bi se dogoditi svake godine do kraja ovog vijeka.

    Dalje zagrijavanje pojačat će otapanje leda i gubitak sezonskog snježnog pokrivača, topljenje glečera i ledenih ploča i gubitak ljetnog arktičkog morskog leda.

    Promjene u okeanu, uključujući zagrijavanje, češći morski toplinski valovi, okean zakiseljavanje i smanjeni nivo kiseonika jasno su povezani sa ljudskim uticajem. Ovo promjene utječu i na ekosisteme oceana i na ljude koji se na njih oslanjaju.

    Za gradove, neki aspekti klimatskih promjena mogu biti pojačani, uključujući toplinu, poplave usljed obilnih padavina i porast nivoa mora u primorskim gradovima.

    Stabilizacija klime

    Više od 400 stručnjaka iz 65 zemalja po prvi je u ovaj izvještaj uključio detaljniju regionalnu procjenu klimatske promjene, stavljajući fokus na korisne informacije koje mogu poslužiti za procjenu rizika, prilagođavanje, i  donošenje odluka te novi okvir koji pomaže prevesti fizičke promjene u klimi-toplinu, hladnoću, kišu, sušu, snijeg, vjetar, obalne poplave…

    – Decenijama je bilo jasno da se klima na Zemlji mijenja i uloga ljudskog utjecaja o klimatskom sistemu je nesporna – rekla je Masson-Delmotte.

    Drugi kopredsjedavajući Panmon Zhai ističe kako će stabilizacija klime tražiti značajna smanjenja emisija gasova.

    – Stabilizacija klime zahtijevat će snažno, brzo i održivo smanjenje emisije stakleničkih plinova i postizanje neto nulte emisije CO2. Ograničavanje drugih stakleničkih plinova i zagađivača zraka, posebno metana, moglo bi imati koristi i za zdravlje i za klimu – rekao je Zhai.

    Svijet se suočava sa sve većim promjenama klime ukoliko uskoro ne budu poduzete značajne aktivnosti na smanjenju emisija gasova, smanjenju globalne temperature, shvatanju uloge ljudi u klimatskim promjenama te adaptiranju na promjene koje dolaze. Ovo su ključni elementi Šestog izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), UN-ovog tijela zaduženog za praćenje klimatskih promjena. Šesti izvještaj dolazi osam godina nakon prethodnog izvještaja i upozorava na ono gdje se danas nalazimo po pitanju klimatskih promjena.

    – Izvještaj nudi nove procjene šanse za prelazak globalnog zagrijavanja od 1,5 °C u sljedećim desetljećima i otkriva da, osim ako ne dođe do trenutnog, brzog i opsežnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, ograničavanje zagrijavanja na blizu 1,5 °C ili čak 2 °C bit će nedostižno. Izvještaj pokazuje da su odgovorne emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti otprilike 1,1 °C zagrijavanja od 1850 – 1900. i otkriva da se u prosjeku, u narednih 20 godina, očekuje da će globalna temperatura doseći ili preći 1,5 °C zagrijavanja – navodi se u saopštenju IPCC-a.

    Zagrijavanje kopna

    Kopredsjedavajuća radne grupe 1 Valerie Masson-Dolmotte koja je i pripremila izvještaj kazala je kako je ovo provjera stvarnosti i da daje jasniju sliku o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti klime te da je ovo mapa puta za budućnost.

    Izvještaj navodi da mnoge karakteristike klimatskih promjena direktno zavise od stepena globalnog zagrijavanja. Zagrijavanje kopna je veće od globalnog prosjeka, a dvostruko veće na Arktiku.

    – Klimatske promjene već utiču na svaku regiju na Zemlji, na više načina. Promjene koje doživljavamo povećavat će se dodatnim zagrijavanjem – rekao je Panmao Zhai, predsjedavajući Radne grupe I IPCC-a.

    Šesti izvještaj prema saopštenju IPCC-a predviđa da će se u narednim decenijama klimatske promjene povećati u svim regijama. Za 1,5°C globalnog zagrijavanja, doći će do povećanja toplinskih valova, duže tople sezone i kraće hladnoće godišnjih doba. Na 2°C globalnog zagrijavanja, ekstremi topline bi češće dosegli kritičnu toleranciju pragova za poljoprivredu i zdravlje. Prema mišljenju stručnjaka, ne radi se samo o temperaturi. Klimatske promjene donose više različitih promjena u različitim regijama – koje će se sve povećavati daljnjim zagrijavanjem. To uključuje promjene vlažnosti i suhoće, vjetrova, snijega i leda, obalnih područja i oceana.

    IPCC-ev izvještaj navodi ključne primjere za ono što se dešava trenutno:

    Klimatske promjene pojačavaju ciklus vode. To donosi intenzivnije padavine i poplave, kao i intenzivniju suša u mnogim regijama.

    Klimatske promjene utiču na obrasce padavina. Na visokim geografskim širinama padavine će vjerovatno biti povećane, dok se predviđa da će se smanjiti na velikim dijelovima suptropa. Promjene se odnose i na monsunske padavine koje će varirati od regije do regije.

    U priobalnim područjima će se konstantno povećavati nivo mora tokom 21. stoljeća, što doprinosi učestalijim i jačim obalnim poplavama u nizinskim područjima i obalnoj eroziji. Ekstremni događaji na razini mora koji su se prethodno dogodili jednom u 100 godina mogli bi se dogoditi svake godine do kraja ovog vijeka.

    Dalje zagrijavanje pojačat će otapanje leda i gubitak sezonskog snježnog pokrivača, topljenje glečera i ledenih ploča i gubitak ljetnog arktičkog morskog leda.

    Promjene u okeanu, uključujući zagrijavanje, češći morski toplinski valovi, okean zakiseljavanje i smanjeni nivo kiseonika jasno su povezani sa ljudskim uticajem. Ovo promjene utječu i na ekosisteme oceana i na ljude koji se na njih oslanjaju.

    Za gradove, neki aspekti klimatskih promjena mogu biti pojačani, uključujući toplinu, poplave usljed obilnih padavina i porast nivoa mora u primorskim gradovima.

    Stabilizacija klime

    Više od 400 stručnjaka iz 65 zemalja po prvi je u ovaj izvještaj uključio detaljniju regionalnu procjenu klimatske promjene, stavljajući fokus na korisne informacije koje mogu poslužiti za procjenu rizika, prilagođavanje, i  donošenje odluka te novi okvir koji pomaže prevesti fizičke promjene u klimi-toplinu, hladnoću, kišu, sušu, snijeg, vjetar, obalne poplave…

    – Decenijama je bilo jasno da se klima na Zemlji mijenja i uloga ljudskog utjecaja o klimatskom sistemu je nesporna – rekla je Masson-Delmotte.

    Drugi kopredsjedavajući Panmon Zhai ističe kako će stabilizacija klime tražiti značajna smanjenja emisija gasova.

    – Stabilizacija klime zahtijevat će snažno, brzo i održivo smanjenje emisije stakleničkih plinova i postizanje neto nulte emisije CO2. Ograničavanje drugih stakleničkih plinova i zagađivača zraka, posebno metana, moglo bi imati koristi i za zdravlje i za klimu – rekao je Zhai.

    IzvorN1

    Posljednje objavljeno