16.6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    16.6 ° C
    16.6 °
    16.6 °
    48 %
    2kmh
    0 %
    sri
    21 °
    čet
    19 °
    pet
    19 °
    sub
    14 °
    ned
    10 °

    Drastične kazne za one koji ženama budu davali manju plaću

    Drastične kazne za one koji ženama budu davali manju plaću

    Za jednak rad mora biti zajamčena jednaka plaća i u borbi za postizanje tog cilja Island je prva država koja je zakonom i pod prijetnjom novčanih kazni obvezala poslodavce da takvu jednakost i dokažu.

    Od siječnja 2019. tvrtke na Islandu morat će redovito dokumentacijom dokazivati da nema rodne nejednakosti u isplati plaća.

    Najveća banka Landsbankinn, nacionalizirana 2008. tijekom financijskog sloma, već je počela primjenjivati taj zakon.

    Elisabet Bjornsdottir (34), koja je u ministarstvu financija zadužena za bankarski odjel, kaže da osobno nikada nije doživjela bio kakav oblik diskriminacije u odnosu na muške kolege. Poznato je da je Island već sada u skupini zemalja u kojima je najmanje rodne nejednakosti. Međutim, kaže Bjornsdottir, “upravo je to jedan od temeljnih razloga zašto nam je potreban taj zakon, jer to je nešto što ne upada odmah u oči. Možda vam se čini da je tako… no doista je to teško dokazati”.

    Na Islandu je od 1961. godine zakonom zajamčena jednaka plaća za muškarce i žene, no novi zakon donosi kopernikanski obrat jer nisu zaposlenici ti koji moraju dokazivati da postoji rodna diskriminacija, već poduzeća moraju dokazati da je razlika, ako ona postoji, opravdana drugim, a ne rodnim razlozima.

    U praksi to znači da će poslodavci procjenjivati u redovitim razmacima zahtjeve za pojedino radno mjesto i sposobnost svakog zaposlenika da te zahtjeve ispunjava. Taj proces mora biti dokumentiran objektivnim kriterijima i proveden transparentno.

    Ocjenjivat će se dob zaposlenika, stupanj obrazovanja i osposobljenosti, iskustvo i dodana vrijednost koju zaposlenik ili zaposlenica unosi u posao.

    ZA JEDNAK rad mora biti zajamčena jednaka plaća i u borbi za postizanje tog cilja Island je prva država koja je zakonom i pod prijetnjom novčanih kazni obvezala poslodavce da takvu jednakost i dokažu.

    Od siječnja 2019. tvrtke na Islandu morat će redovito dokumentacijom dokazivati da nema rodne nejednakosti u isplati plaća.

    Najveća banka Landsbankinn, nacionalizirana 2008. tijekom financijskog sloma, već je počela primjenjivati taj zakon.

    Elisabet Bjornsdottir (34), koja je u ministarstvu financija zadužena za bankarski odjel, kaže da osobno nikada nije doživjela bio kakav oblik diskriminacije u odnosu na muške kolege. Poznato je da je Island već sada u skupini zemalja u kojima je najmanje rodne nejednakosti. Međutim, kaže Bjornsdottir, “upravo je to jedan od temeljnih razloga zašto nam je potreban taj zakon, jer to je nešto što ne upada odmah u oči. Možda vam se čini da je tako… no doista je to teško dokazati”.

    Na Islandu je od 1961. godine zakonom zajamčena jednaka plaća za muškarce i žene, no novi zakon donosi kopernikanski obrat jer nisu zaposlenici ti koji moraju dokazivati da postoji rodna diskriminacija, već poduzeća moraju dokazati da je razlika, ako ona postoji, opravdana drugim, a ne rodnim razlozima.

    U praksi to znači da će poslodavci procjenjivati u redovitim razmacima zahtjeve za pojedino radno mjesto i sposobnost svakog zaposlenika da te zahtjeve ispunjava. Taj proces mora biti dokumentiran objektivnim kriterijima i proveden transparentno.

    Ocjenjivat će se dob zaposlenika, stupanj obrazovanja i osposobljenosti, iskustvo i dodana vrijednost koju zaposlenik ili zaposlenica unosi u posao.

    Za jednak rad mora biti zajamčena jednaka plaća i u borbi za postizanje tog cilja Island je prva država koja je zakonom i pod prijetnjom novčanih kazni obvezala poslodavce da takvu jednakost i dokažu.

    Od siječnja 2019. tvrtke na Islandu morat će redovito dokumentacijom dokazivati da nema rodne nejednakosti u isplati plaća.

    Najveća banka Landsbankinn, nacionalizirana 2008. tijekom financijskog sloma, već je počela primjenjivati taj zakon.

    Elisabet Bjornsdottir (34), koja je u ministarstvu financija zadužena za bankarski odjel, kaže da osobno nikada nije doživjela bio kakav oblik diskriminacije u odnosu na muške kolege. Poznato je da je Island već sada u skupini zemalja u kojima je najmanje rodne nejednakosti. Međutim, kaže Bjornsdottir, “upravo je to jedan od temeljnih razloga zašto nam je potreban taj zakon, jer to je nešto što ne upada odmah u oči. Možda vam se čini da je tako… no doista je to teško dokazati”.

    Na Islandu je od 1961. godine zakonom zajamčena jednaka plaća za muškarce i žene, no novi zakon donosi kopernikanski obrat jer nisu zaposlenici ti koji moraju dokazivati da postoji rodna diskriminacija, već poduzeća moraju dokazati da je razlika, ako ona postoji, opravdana drugim, a ne rodnim razlozima.

    U praksi to znači da će poslodavci procjenjivati u redovitim razmacima zahtjeve za pojedino radno mjesto i sposobnost svakog zaposlenika da te zahtjeve ispunjava. Taj proces mora biti dokumentiran objektivnim kriterijima i proveden transparentno.

    Ocjenjivat će se dob zaposlenika, stupanj obrazovanja i osposobljenosti, iskustvo i dodana vrijednost koju zaposlenik ili zaposlenica unosi u posao.

    ZA JEDNAK rad mora biti zajamčena jednaka plaća i u borbi za postizanje tog cilja Island je prva država koja je zakonom i pod prijetnjom novčanih kazni obvezala poslodavce da takvu jednakost i dokažu.

    Od siječnja 2019. tvrtke na Islandu morat će redovito dokumentacijom dokazivati da nema rodne nejednakosti u isplati plaća.

    Najveća banka Landsbankinn, nacionalizirana 2008. tijekom financijskog sloma, već je počela primjenjivati taj zakon.

    Elisabet Bjornsdottir (34), koja je u ministarstvu financija zadužena za bankarski odjel, kaže da osobno nikada nije doživjela bio kakav oblik diskriminacije u odnosu na muške kolege. Poznato je da je Island već sada u skupini zemalja u kojima je najmanje rodne nejednakosti. Međutim, kaže Bjornsdottir, “upravo je to jedan od temeljnih razloga zašto nam je potreban taj zakon, jer to je nešto što ne upada odmah u oči. Možda vam se čini da je tako… no doista je to teško dokazati”.

    Na Islandu je od 1961. godine zakonom zajamčena jednaka plaća za muškarce i žene, no novi zakon donosi kopernikanski obrat jer nisu zaposlenici ti koji moraju dokazivati da postoji rodna diskriminacija, već poduzeća moraju dokazati da je razlika, ako ona postoji, opravdana drugim, a ne rodnim razlozima.

    U praksi to znači da će poslodavci procjenjivati u redovitim razmacima zahtjeve za pojedino radno mjesto i sposobnost svakog zaposlenika da te zahtjeve ispunjava. Taj proces mora biti dokumentiran objektivnim kriterijima i proveden transparentno.

    Ocjenjivat će se dob zaposlenika, stupanj obrazovanja i osposobljenosti, iskustvo i dodana vrijednost koju zaposlenik ili zaposlenica unosi u posao.

    Posljednje objavljeno