Od 1996. do 2016. godine broj građana koji su se odrekli bh. državljanstva u korist onog drugih zemalja drastično se povećava. Naime, 1996. bh. državljanstva odreklo se šest osoba, dok je lani taj broj iznosio čak 4.270.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da se iz neformalnih razgovora s osobama koje se odriču državljanstva saznaje da su najčešći razlog za odricanje od bh. državljanstva pravo na posjedovanje nekretnina u drugim državama, olakšano putovanje, lakše studiranje u inozemstvu i sigurniji i ravnopravniji status.

NOVI ZAKON

“U najvećem broju slučajeva odricanje se vršilo radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. U međuvremenu je Danska donijela novi zakon prema kojem se za njihovo državljanstvo nije potrebno odreći nekog drugog”, napominju u Ministarstvu, dodajući da BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Sociolog Srđan Vukadinović izražava zabrinutost i zbog sve većeg broja mladih koji odlaze na studiranje u inozemstvo. Ističe da je tokom prijemnih ispita vidno da veliki broj studenata upisuje fakultet u BiH s namjerom da školovanje nastavi vani, najčešće u Austriji, koja je, napominje, postala pomodarstvo kada se govori o školovanju.

“Razlog odlaska mladih leži i u činjenici da mnoge visokoškolske ustanove u BiH prati loš glas, pa svoju akademsku karijeru žele graditi u drugim zemljama. Sutra će otići još više mladih, a kada završe školovanje tamo, teško je očekivati da će se vratiti, jer ovdje im je egzistencija neizvjesna”, pojašnjava sociolog.

UCJENA DRUGIH

Dodaje da je sasvim izvjesno da će se oni odreći državljanstva BiH kako bi dobili drugo.

“To je svojevrsna ucjena drugih zemalja. Traže da se neko odrekne svoje domovine. Mnogi će to uraditi u trci za egzistencijom, ali to je duboko nehuman i nemoralan čin od zapadnih zemalja. Poznato je da ljudi koji odu u druge zemlje ostaju tradicionalno vezani uz svoju, a pasoš i državljanstvo su im veza sa zemljom iz koje odu”, konstatira on, ističući da prije svega Austrija i Njemačka zbog velikog priliva našeg stanovništva ne bi trebale uvjetovati odricanjem od državljanstva.

Od 1996. do 2016. godine broj građana koji su se odrekli bh. državljanstva u korist onog drugih zemalja drastično se povećava. Naime, 1996. bh. državljanstva odreklo se šest osoba, dok je lani taj broj iznosio čak 4.270.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da se iz neformalnih razgovora s osobama koje se odriču državljanstva saznaje da su najčešći razlog za odricanje od bh. državljanstva pravo na posjedovanje nekretnina u drugim državama, olakšano putovanje, lakše studiranje u inozemstvu i sigurniji i ravnopravniji status.

NOVI ZAKON

“U najvećem broju slučajeva odricanje se vršilo radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. U međuvremenu je Danska donijela novi zakon prema kojem se za njihovo državljanstvo nije potrebno odreći nekog drugog”, napominju u Ministarstvu, dodajući da BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Sociolog Srđan Vukadinović izražava zabrinutost i zbog sve većeg broja mladih koji odlaze na studiranje u inozemstvo. Ističe da je tokom prijemnih ispita vidno da veliki broj studenata upisuje fakultet u BiH s namjerom da školovanje nastavi vani, najčešće u Austriji, koja je, napominje, postala pomodarstvo kada se govori o školovanju.

“Razlog odlaska mladih leži i u činjenici da mnoge visokoškolske ustanove u BiH prati loš glas, pa svoju akademsku karijeru žele graditi u drugim zemljama. Sutra će otići još više mladih, a kada završe školovanje tamo, teško je očekivati da će se vratiti, jer ovdje im je egzistencija neizvjesna”, pojašnjava sociolog.

UCJENA DRUGIH

Dodaje da je sasvim izvjesno da će se oni odreći državljanstva BiH kako bi dobili drugo.

“To je svojevrsna ucjena drugih zemalja. Traže da se neko odrekne svoje domovine. Mnogi će to uraditi u trci za egzistencijom, ali to je duboko nehuman i nemoralan čin od zapadnih zemalja. Poznato je da ljudi koji odu u druge zemlje ostaju tradicionalno vezani uz svoju, a pasoš i državljanstvo su im veza sa zemljom iz koje odu”, konstatira on, ističući da prije svega Austrija i Njemačka zbog velikog priliva našeg stanovništva ne bi trebale uvjetovati odricanjem od državljanstva.