1.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    1.2 ° C
    1.2 °
    0.2 °
    84 %
    0.7kmh
    77 %
    sri
    2 °
    čet
    5 °
    pet
    4 °
    sub
    2 °
    ned
    7 °

    Džaferović: Provođenje presude Sejdić – Finci znači brisanje etničkih prefiksa članova Predsjedništva

    Džaferović: Provođenje presude Sejdić – Finci znači brisanje etničkih prefiksa članova Predsjedništva

    Presudom Sejdić-Finci nedvosmisleno je utvrđeno da se Bosna i Hercegovina ne može svesti na prosti zbir svoja tri najbrojnija naroda. Ona je znatno više od toga. Ona je evropska, demokratska država koja pripada svakom svom građaninu, bez obzira na etničku, vjersku ili drugu pripadnost, poručio je danas u Sarajevu član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, javlja Anadolu Agency (AA).

    Džaferović se obratio na konferenciji pod nazivom „Razgovori o izbornoj demokratiji u Bosni i Hercegovini“, u organizaciji Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Centra za međunarodnu politiku i postkonfliktna istraživanja (CIPPCR).

    U fokusu Džaferovićevog obraćanja bila je aktuelna politička kriza u BiH te pregovori oko izmjena Izbornog zakona.

    Istakao je kako je jako važno da se intelektualna i stručna javnost uključuje u aktuelne političke procese, jer, kako je rekao, politika ne smije biti prepuštena samo političarima, jer stvari o kojima se odlučuje tiču se svih. Akademska zajednica nosi svoju odgovornost, u tom smislu, i treba da da svoj doprinos.

    – Živimo u posebnom političkom trenutku u Bosni i Hercegovini. Kriza kojoj svjedočimo trenutno najveća je od Dejtona. Primani uzrok jeste blokada institucija Bosne i Hercegovine. Nakon što je odsustvo iz institucija prošlo nesankcionisano, prvenstveno od tijela međunarodne zajednice propisanih Dejtonskim mirovnim sporazumom, vlasti entiteta RS odlučile su se krenuti korak dalje. Neustavnim zaključcima Narodne skupštine entiteta RS započet je frontalni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao fundament mira. Pred svima nama je period neizvjesnosti. Od ishoda borbe, koja je pred nama, ovisit će budućnost Bosne i Hercegovine – rekao je Džaferović.

    Istovremeno, dok traje grubo narušavanje ustavnog poretka iz entiteta RS, Džaferović je dodao kako su intenzivirani napori da se, kroz ograničene ustavne i izborne reforme, implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

    Podsjetio je da će za sedam dana biti tačno 12 godina otkako je Sud u Strazburu donio presudu u predmetu Sejdić-Finci.

    – Donošenje ove presude historijski je događaj za Bosnu i Hercegovinu. Najviša evropska sudska instanca, zadužena za zaštitu ljudskih prava, konstatovala je tada da Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Utvrđeno je da najviši pravni akt naše države sadrži diskriminacijske odredbe, kada je riječ o pravima građana da se kandiduju za najviša tijela izvršne i zakonodavne vlasti, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – rekao je Džaferović.

    Podvukao je kako sveti princip Evropske konvencije jeste jednakost građana jedne države pred njenim zakonima.

    – Presudom Sejdić – Finci utvrđeno je da je taj sveti princip povrijeđen. S obzirom na odredbe Dejtonskog ustava, došli smo do one paradoksalne situacije da su svi građani jednaki, ali da su neki jednakiji od drugih. Građani, koji pripadaju konstitutivnim narodima, ničim zasluženo imaju privilegiran položaj u odnosu na sve ostale. Dvojici građana Bosne i Hercegovine uskraćena su prava da budu birani u najviša tijela vlasti samo zato što su, u etničkom smislu, Jevrej i Rom. Iako je zvaničan naziv presude – ‘Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine’, ja bih kazao da tu presudu treba zvati Sejdić i Finci za Bosnu i Hercegovinu – poručio je Džaferović.

    Ovom presudom, Bosni i Hercegovini je naloženo da izmijeni svoj Ustav tako da otkloni navedenu diskriminaciju. Bilo je to nešto najbolje što se moglo desiti Bosni i Hercegovini. Ova presuda Suda u Strazburu bila je najsnažniji mogući impuls Bosni i Hercegovini da korigira svoje ustavno uređenje, tako da osigura ravnopravnost svim svojim građanima.

    – Presudom Sejdić – Finci nedvosmisleno je utvrđeno da se Bosna i Hercegovina ne može svesti na prosti zbir svoja tri najbrojnija naroda. Ona je znatno više od toga. Ona je evropska, demokratska država koja pripada svakom svom građaninu, bez obzira na etničku, vjersku ili drugu pripadnost – naveo je Džaferović, te nastavio:

    – Ni u samom Dejtonskom ustavu Bosna i Hercegovina nije država, koja pripada samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. U preambuli Ustava Bosne i Hercegovine jasno stoji da, pored navedena tri naroda, naš Ustav utvrđuju i Ostali, kao i svi građani. Imajući to u vidu, paradoksalno je da se dalje u tekstu Ustava osigurava nejednak tretman konstitutivnih naroda u odnosu na Ostale, kao i sve građane.

    Uprkos brojnim razlozima za kritike, Džaferović je napomenuo da Dejtonski ustav ima i svoje pozitivne dimenzije. U proteklih 26 godina raširena je predodžba da dejtonsko ustavno uređenje počiva isključivo na etničkom principu. Istina je ipak drugačija. Kada se ozbiljno razmotri njegov sadržaj, Dejtonski ustav je očigledan primjer ravnoteže između etničkog i građanskog.

    – Istina je da je pasivno biračkog pravo etnički ograničeno. Istina je da je sastav Predsjedništva i Doma naroda Bosne i Hercegovine određen etnički, te da je samo pripadnicima konstitutivnih naroda omogućeno da budu članovi tih tijela vlasti. Ali, istovremeno, dejtonski ustav nije ničim ograničio aktivno biračko pravo. Iako svaki građanin ne može biti izabran, svaki građanin ima pravo da bira članove najviših tijela izvršne i zakonodavne vlasti. Pa tako, iako ne mogu biti kandidirani, gospodin Finci i gospodin Sejdić, kao i svi drugi u tom smislu obespravljeni građani, imaju pravo da glasaju. To pravo im nije ograničeno, niti uskraćeno. To je važno zbog pitanja legitimiteta. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine jesu etnički identificirani, ali imaju građanski legitimitet. Njih biraju svi građani, a ne samo pripadnici tri naroda – pojasnio je Džaferović.​​​​​​​

    U godinama od 2009. kada je donesena presuda Sejdić – Finci od pojedinih aktera u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednoj Hrvatskoj, stalno su postavljani zahtjevi da se implementacija ove presude poveže sa rješavanjem pitanja tzv. „legitimnog predstavljanja Hrvata“, rekao je Džaferović. U stvarnosti, dodao je, to je značilo iznevjeriti samu suštinu presude i unijeti diskriminaciju tamo gdje je nije bilo dosad.

    – Trenutno Ustav Bosne i Hercegovine dopušta samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima da budu izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine. To je diskriminacija za Ostale, na polju pasivnog biračkog prava. Realizacija zahtjeva da samo Hrvati biraju Hrvate, Bošnjaci Bošnjake, a Srbi Srbe, diskriminacija bi se prenijela i na polje aktivnog biračkog prava. Uvođenje takvog sistema striktnog etničkog predstavljanja ne bi bilo protivno samo Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, već i samom Dejtonskom ustavu koji, ponovimo, propisuje građanski legitimitet članova Predsjedništva. Višegodišnji napori u implementaciji presude Sejdić – Finci, kao i drugih presuda, redovito su bili praćeni miješanjem pojmova i stanovištva. Politički akteri su neprimjetno prebacivali fokus sa pasivnog na aktivno biračko pravo, sa pitanja ‘ko može biti izabran’ na pitanje ‘ko bira’, što nas je i dovelo u jako složenu situaciju. Jedini način da se konačno provede presuda Sejdić – Finci jeste da se vratimo njenoj suštini. A, to je prvenstveno brisanje etničkih prefiksa članova Predsjedništva – pojasnio je Džaferović.

    Osjećaj nezastupljenosti može biti predmet razgovora, ali to nema veze sa presudom Suda u Strazburu. Sejdić – Finci, kao i ostale presude, nijednom svojom rečenicom ne konstatira da je problem Ustava Bosne i Hercegovine u tome što ne osigurava osjećaj zastupljenosti nekom od konstitutivnih naroda. Na koncu, Sud u Strazburu ne razmatra prava etničkih skupina, već isključivo prava pojedinaca, poruka je Džaferovića.

    – Naša zadaća jeste da uklanjamo postojeću nepravdu iz ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući presudama Evropskog suda za ljudska prava dobili smo jasnu viziju i mapu puta, kojim smjerom trebamo ići, kada je u pitanju razvoj izborne demokratije u Bosni i Hercegovini. Put Bosne i Hercegovine jeste put osiguranja jednakih individualnih prava i sloboda svakom svom građaninu, bez obzira na etničko ili drugo porijeklo. Dejtonski ustav je osigurao visok stepen prava, pa čak i privilegija za konstitutivne narode; sada je vrijeme da ta prava osiguramo i svim građanima, jer samo tako ćemo Bosnu i Hercegovinu uvesti u red funkcionalnih, evropskih demokratskih država – zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    Presudom Sejdić-Finci nedvosmisleno je utvrđeno da se Bosna i Hercegovina ne može svesti na prosti zbir svoja tri najbrojnija naroda. Ona je znatno više od toga. Ona je evropska, demokratska država koja pripada svakom svom građaninu, bez obzira na etničku, vjersku ili drugu pripadnost, poručio je danas u Sarajevu član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, javlja Anadolu Agency (AA).

    Džaferović se obratio na konferenciji pod nazivom „Razgovori o izbornoj demokratiji u Bosni i Hercegovini“, u organizaciji Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Centra za međunarodnu politiku i postkonfliktna istraživanja (CIPPCR).

    U fokusu Džaferovićevog obraćanja bila je aktuelna politička kriza u BiH te pregovori oko izmjena Izbornog zakona.

    Istakao je kako je jako važno da se intelektualna i stručna javnost uključuje u aktuelne političke procese, jer, kako je rekao, politika ne smije biti prepuštena samo političarima, jer stvari o kojima se odlučuje tiču se svih. Akademska zajednica nosi svoju odgovornost, u tom smislu, i treba da da svoj doprinos.

    – Živimo u posebnom političkom trenutku u Bosni i Hercegovini. Kriza kojoj svjedočimo trenutno najveća je od Dejtona. Primani uzrok jeste blokada institucija Bosne i Hercegovine. Nakon što je odsustvo iz institucija prošlo nesankcionisano, prvenstveno od tijela međunarodne zajednice propisanih Dejtonskim mirovnim sporazumom, vlasti entiteta RS odlučile su se krenuti korak dalje. Neustavnim zaključcima Narodne skupštine entiteta RS započet je frontalni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao fundament mira. Pred svima nama je period neizvjesnosti. Od ishoda borbe, koja je pred nama, ovisit će budućnost Bosne i Hercegovine – rekao je Džaferović.

    Istovremeno, dok traje grubo narušavanje ustavnog poretka iz entiteta RS, Džaferović je dodao kako su intenzivirani napori da se, kroz ograničene ustavne i izborne reforme, implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

    Podsjetio je da će za sedam dana biti tačno 12 godina otkako je Sud u Strazburu donio presudu u predmetu Sejdić-Finci.

    – Donošenje ove presude historijski je događaj za Bosnu i Hercegovinu. Najviša evropska sudska instanca, zadužena za zaštitu ljudskih prava, konstatovala je tada da Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Utvrđeno je da najviši pravni akt naše države sadrži diskriminacijske odredbe, kada je riječ o pravima građana da se kandiduju za najviša tijela izvršne i zakonodavne vlasti, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – rekao je Džaferović.

    Podvukao je kako sveti princip Evropske konvencije jeste jednakost građana jedne države pred njenim zakonima.

    – Presudom Sejdić – Finci utvrđeno je da je taj sveti princip povrijeđen. S obzirom na odredbe Dejtonskog ustava, došli smo do one paradoksalne situacije da su svi građani jednaki, ali da su neki jednakiji od drugih. Građani, koji pripadaju konstitutivnim narodima, ničim zasluženo imaju privilegiran položaj u odnosu na sve ostale. Dvojici građana Bosne i Hercegovine uskraćena su prava da budu birani u najviša tijela vlasti samo zato što su, u etničkom smislu, Jevrej i Rom. Iako je zvaničan naziv presude – ‘Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine’, ja bih kazao da tu presudu treba zvati Sejdić i Finci za Bosnu i Hercegovinu – poručio je Džaferović.

    Ovom presudom, Bosni i Hercegovini je naloženo da izmijeni svoj Ustav tako da otkloni navedenu diskriminaciju. Bilo je to nešto najbolje što se moglo desiti Bosni i Hercegovini. Ova presuda Suda u Strazburu bila je najsnažniji mogući impuls Bosni i Hercegovini da korigira svoje ustavno uređenje, tako da osigura ravnopravnost svim svojim građanima.

    – Presudom Sejdić – Finci nedvosmisleno je utvrđeno da se Bosna i Hercegovina ne može svesti na prosti zbir svoja tri najbrojnija naroda. Ona je znatno više od toga. Ona je evropska, demokratska država koja pripada svakom svom građaninu, bez obzira na etničku, vjersku ili drugu pripadnost – naveo je Džaferović, te nastavio:

    – Ni u samom Dejtonskom ustavu Bosna i Hercegovina nije država, koja pripada samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. U preambuli Ustava Bosne i Hercegovine jasno stoji da, pored navedena tri naroda, naš Ustav utvrđuju i Ostali, kao i svi građani. Imajući to u vidu, paradoksalno je da se dalje u tekstu Ustava osigurava nejednak tretman konstitutivnih naroda u odnosu na Ostale, kao i sve građane.

    Uprkos brojnim razlozima za kritike, Džaferović je napomenuo da Dejtonski ustav ima i svoje pozitivne dimenzije. U proteklih 26 godina raširena je predodžba da dejtonsko ustavno uređenje počiva isključivo na etničkom principu. Istina je ipak drugačija. Kada se ozbiljno razmotri njegov sadržaj, Dejtonski ustav je očigledan primjer ravnoteže između etničkog i građanskog.

    – Istina je da je pasivno biračkog pravo etnički ograničeno. Istina je da je sastav Predsjedništva i Doma naroda Bosne i Hercegovine određen etnički, te da je samo pripadnicima konstitutivnih naroda omogućeno da budu članovi tih tijela vlasti. Ali, istovremeno, dejtonski ustav nije ničim ograničio aktivno biračko pravo. Iako svaki građanin ne može biti izabran, svaki građanin ima pravo da bira članove najviših tijela izvršne i zakonodavne vlasti. Pa tako, iako ne mogu biti kandidirani, gospodin Finci i gospodin Sejdić, kao i svi drugi u tom smislu obespravljeni građani, imaju pravo da glasaju. To pravo im nije ograničeno, niti uskraćeno. To je važno zbog pitanja legitimiteta. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine jesu etnički identificirani, ali imaju građanski legitimitet. Njih biraju svi građani, a ne samo pripadnici tri naroda – pojasnio je Džaferović.​​​​​​​

    U godinama od 2009. kada je donesena presuda Sejdić – Finci od pojedinih aktera u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednoj Hrvatskoj, stalno su postavljani zahtjevi da se implementacija ove presude poveže sa rješavanjem pitanja tzv. „legitimnog predstavljanja Hrvata“, rekao je Džaferović. U stvarnosti, dodao je, to je značilo iznevjeriti samu suštinu presude i unijeti diskriminaciju tamo gdje je nije bilo dosad.

    – Trenutno Ustav Bosne i Hercegovine dopušta samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima da budu izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine. To je diskriminacija za Ostale, na polju pasivnog biračkog prava. Realizacija zahtjeva da samo Hrvati biraju Hrvate, Bošnjaci Bošnjake, a Srbi Srbe, diskriminacija bi se prenijela i na polje aktivnog biračkog prava. Uvođenje takvog sistema striktnog etničkog predstavljanja ne bi bilo protivno samo Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, već i samom Dejtonskom ustavu koji, ponovimo, propisuje građanski legitimitet članova Predsjedništva. Višegodišnji napori u implementaciji presude Sejdić – Finci, kao i drugih presuda, redovito su bili praćeni miješanjem pojmova i stanovištva. Politički akteri su neprimjetno prebacivali fokus sa pasivnog na aktivno biračko pravo, sa pitanja ‘ko može biti izabran’ na pitanje ‘ko bira’, što nas je i dovelo u jako složenu situaciju. Jedini način da se konačno provede presuda Sejdić – Finci jeste da se vratimo njenoj suštini. A, to je prvenstveno brisanje etničkih prefiksa članova Predsjedništva – pojasnio je Džaferović.

    Osjećaj nezastupljenosti može biti predmet razgovora, ali to nema veze sa presudom Suda u Strazburu. Sejdić – Finci, kao i ostale presude, nijednom svojom rečenicom ne konstatira da je problem Ustava Bosne i Hercegovine u tome što ne osigurava osjećaj zastupljenosti nekom od konstitutivnih naroda. Na koncu, Sud u Strazburu ne razmatra prava etničkih skupina, već isključivo prava pojedinaca, poruka je Džaferovića.

    – Naša zadaća jeste da uklanjamo postojeću nepravdu iz ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući presudama Evropskog suda za ljudska prava dobili smo jasnu viziju i mapu puta, kojim smjerom trebamo ići, kada je u pitanju razvoj izborne demokratije u Bosni i Hercegovini. Put Bosne i Hercegovine jeste put osiguranja jednakih individualnih prava i sloboda svakom svom građaninu, bez obzira na etničko ili drugo porijeklo. Dejtonski ustav je osigurao visok stepen prava, pa čak i privilegija za konstitutivne narode; sada je vrijeme da ta prava osiguramo i svim građanima, jer samo tako ćemo Bosnu i Hercegovinu uvesti u red funkcionalnih, evropskih demokratskih država – zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    Posljednje objavljeno