Visoki zvaničnici Evropske unije rade na “korekciji” zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojeg je donio bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, nakon što su zaključili da se njim riskira pokretanje novog regionalnog sukoba, piše britanski Guardian.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, posljednjih mjeseci se suočava se optužbama da pokušava podijeliti zemlju. Njegove poteze o prenosu nadležnosti osudila je i međunarodna zajednica koja ga optužuje da vodi regiju u rat, no procurjeli zapisnici otkrivaju da je evropski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi zaključio da je Inzkov zakon odgovoran za trenutnu krizu.
Tokom sastanka s delegacijom Evropske unije u Bosni i Hercegovini dao je “iskrenu ocjenu” da je Inzko “kriv za trenutnu političku krizu u zemlji” te “delegitimizaciju” Ureda visokog predstavnika u BiH.
– Iako se Inzkovi amandmani ne mogu osporiti sa stajališta sadržaja zakona, činjenica da su nametnuti posljednjeg dana Inzkovog mandata je problematična – rekao je Varhelyi na sastanku 25. novembra, navedeno je u zapisniku.
– Naročito zbog toga što je to bila važna odluka, trebala je biti zasnovana na temeljnoj raspravi u koju bi svi bili uključeni. Pitanje je kako to sada ispraviti.
Varhelyi, Mađar blizak desničarskom mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, rekao je svojim kolegama zvaničnicima EU-a da je bošnjačka strana nagovijestila spremnost da se ovo pitanje riješi usvajanjem novog zakona koji bi, kako navode, “Milorada Dodika i Republiku Srpsku mogao vratiti u državne institucije”.
Kriza u regiji
Takozvane bonske ovlasti iz 1997. godine daju značajne zakonske ovlasti uredu visokog predstavnika koji je zadužen za provedbu Daytonskom mirovnog sporazuma iz 1994. godine kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik ima ovlasti nametati odluke ili smjenjivati dužnosnike koji ugožavaju mir i stabilnost, kao i napore za pomirenje.
Valentin Inzko, austrijski diplomata, u julu je za negiranje genocida odredio kaznu do pet godina zatvora. Kao dio svog obrazloženja naveo je odbijanje Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) da povuče odlikovanja dodijeljena trojici osuđenih ratnih zločinaca.
Prema zapisniku, Varhelyi je rekao da vjeruje da postoji izlaz iz trenutne krize i da je odobio posebnu sjednicu NSRS na kojoj su članovi podržali vraćanje nadležnosti sa države BiH na entitet RS.
Međutim, njegov je uvjet bio da se zakoni o vraćanju nadležnosti odgode za šest mjeseci kako bi se omogućilo vrijeme za pregovore.
Varhelyi je rekao i da je “postupanje sa Inzkovim zakonom od vitalnog značaja kako bi Dodik priznao Inzkovog nasljednika, Christiana Schmidta”, koji je rekao da se regija suočava sa najvećom krizom u posljednjih četvrt stoljeća.
Glasnogovornik Evropske komisije nije odmah odgovorio na zahtjev Guardiana za komentar.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
