Nova godina donijela je i nove cijene. Nažalost, ne niže. Od prvog januara poskupjele su čak i osnovne životne namirnice.

U trgovinama širom Bosne i Hercegovine cijena jednog litra mlijeka odavno je premašila dvije marke. Međutim, bh. farmeri tvrde da je ta cijena neopravdana, s obzirom na njenu nesrazmjernost u odnosu na otkupnu. Stoga nadležne pozivaju na hitnu reakciju.

Proizvodnja je poskupjela 300 posto, a otkupna cijena mlijeka ostala je niska, kažu farmeri, koji ovih dana zbrajaju gubitke i razmišljaju o smanjenju stočnog fonda.

Otkupna cijena mlijeka, u zavisnosti od klase, iznosi od 50 do 60 feninga po litru, što je brojne farme dovelo do gašenja.

Nekontrolisan uvoz, upitan plasman i niska okupna cijena na porodičnom imanju Petra Dragojlovića gase sedam decenija dugu tradiciju proizvodnje mlijeka. Stočni fond su morali prepoloviti. Zarada nikakva, a nametima u proizvodnji, kažu, nikad kraja.

– Računao sam – 22 parazita su na mom litru mlijeka. Mnogo ih je. Dvaput godišnje moraš vaditi sanitarnu knjižicu, pa od vađenja krvi, veterinara, vozača i na kraju trgovca, 22 je njih na jednom litru mlijeka – ističe Dragojlović.

S druge strane, krajnji potrošači isto to mlijeko u trgovinama plaćaju pet puta skuplje u odnosu na cijenu po kojoj su ga farmeri prodali otkupljivačima. U Privrednoj komori saglasni su da je potrebno izvršiti detaljnu analizu stanja na tržištu.

– Stvar je tržišta i dogovora. Privredna komora u potpunosti podržava dogovore koji će ići u korist i komercijalnim proizvođačima i direktnim proizvođačima mlijeka – kaže Željko Vidić, sekretar Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore regije Bijeljina.

A dogovora, po svemu sudeći, nema. Ceh plaćaju primarni proizvođači i krajnji potrošači. Zarada je negdje u sredini. Otkupljivači mlijeka tako su i odbili da stanu pred kamere Federalne TV.

– Otkupljivači mlijeka, na kraju se ispostavilo, oni su najveći. Otkupljuju mlijeko po 80-90 feninga, a prodaju ga po 2,5 marke – kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono Bijeljina.

– Godine 2008. cijena mlijeka je bila 1,20 KM. Tad je koncentrat bio 45 do 50 feninga. Kako je država dala podsticaj poljoprivredniku, mljekari su skidali cijene mlijeka i evo dokle smo došli. I ko je zaradio – mljekara, a mi smo opet u minusu – ističe farmer Nebojša Đokić.

S druge strane, tržišna inspekcija proteklih je mjeseci provodila kontrole. Prvi rezultati češljanja poslovnih knjiga mljekara pokazuju znatna kršenja propisane marže, zbog čega su pojedini već kažnjeni i upozoreni da u zadatom roku snize cijene mlijeka i mliječnih proizvoda.

– Uopšte nema efekta. Hvale se kako su naplatili 3-4 miliona KM kazni, a cijene se nisu promijenile – naglašava Vasilić.

Bosna i Hercegovina je tokom protekle godine izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 114,5 miliona KM, dok smo u istom periodu uvezli mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 225 miliona KM. I dok je tržište preplavljeno uvezenom robom, niko ne osjeća potrebu da zaštiti domaće proizvođače povećanjem otkupne cijene, podsticaja i obezbjeđenja plasmana.

– Šta je s nama? Kažu: Nemojte da razmišljate, vi samo radite, a mi ćemo razmišljati o vama. Pa evo, nećemo više ni raditi, ja neću proizvoditi, pa nek uvoze mlijeko, nek rade šta hoće – poručuje Đokić.

Proizvođači nisu zadovoljni ni novim nacrtom Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za 2023. godinu prema kome je premija za mlijeko i dalje ostala u iznosu od 0,25 KM. Proizvođači traže da, s obzirom na poskupljenje svih proizvodnih imputa, premije iznose 45 feninga po litru, u suprotonom, najavljuju proteste i smanjenje proizvodnje mlijeka.

Nova godina donijela je i nove cijene. Nažalost, ne niže. Od prvog januara poskupjele su čak i osnovne životne namirnice.

U trgovinama širom Bosne i Hercegovine cijena jednog litra mlijeka odavno je premašila dvije marke. Međutim, bh. farmeri tvrde da je ta cijena neopravdana, s obzirom na njenu nesrazmjernost u odnosu na otkupnu. Stoga nadležne pozivaju na hitnu reakciju.

Proizvodnja je poskupjela 300 posto, a otkupna cijena mlijeka ostala je niska, kažu farmeri, koji ovih dana zbrajaju gubitke i razmišljaju o smanjenju stočnog fonda.

Otkupna cijena mlijeka, u zavisnosti od klase, iznosi od 50 do 60 feninga po litru, što je brojne farme dovelo do gašenja.

Nekontrolisan uvoz, upitan plasman i niska okupna cijena na porodičnom imanju Petra Dragojlovića gase sedam decenija dugu tradiciju proizvodnje mlijeka. Stočni fond su morali prepoloviti. Zarada nikakva, a nametima u proizvodnji, kažu, nikad kraja.

– Računao sam – 22 parazita su na mom litru mlijeka. Mnogo ih je. Dvaput godišnje moraš vaditi sanitarnu knjižicu, pa od vađenja krvi, veterinara, vozača i na kraju trgovca, 22 je njih na jednom litru mlijeka – ističe Dragojlović.

S druge strane, krajnji potrošači isto to mlijeko u trgovinama plaćaju pet puta skuplje u odnosu na cijenu po kojoj su ga farmeri prodali otkupljivačima. U Privrednoj komori saglasni su da je potrebno izvršiti detaljnu analizu stanja na tržištu.

– Stvar je tržišta i dogovora. Privredna komora u potpunosti podržava dogovore koji će ići u korist i komercijalnim proizvođačima i direktnim proizvođačima mlijeka – kaže Željko Vidić, sekretar Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore regije Bijeljina.

A dogovora, po svemu sudeći, nema. Ceh plaćaju primarni proizvođači i krajnji potrošači. Zarada je negdje u sredini. Otkupljivači mlijeka tako su i odbili da stanu pred kamere Federalne TV.

– Otkupljivači mlijeka, na kraju se ispostavilo, oni su najveći. Otkupljuju mlijeko po 80-90 feninga, a prodaju ga po 2,5 marke – kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono Bijeljina.

– Godine 2008. cijena mlijeka je bila 1,20 KM. Tad je koncentrat bio 45 do 50 feninga. Kako je država dala podsticaj poljoprivredniku, mljekari su skidali cijene mlijeka i evo dokle smo došli. I ko je zaradio – mljekara, a mi smo opet u minusu – ističe farmer Nebojša Đokić.

S druge strane, tržišna inspekcija proteklih je mjeseci provodila kontrole. Prvi rezultati češljanja poslovnih knjiga mljekara pokazuju znatna kršenja propisane marže, zbog čega su pojedini već kažnjeni i upozoreni da u zadatom roku snize cijene mlijeka i mliječnih proizvoda.

– Uopšte nema efekta. Hvale se kako su naplatili 3-4 miliona KM kazni, a cijene se nisu promijenile – naglašava Vasilić.

Bosna i Hercegovina je tokom protekle godine izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 114,5 miliona KM, dok smo u istom periodu uvezli mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 225 miliona KM. I dok je tržište preplavljeno uvezenom robom, niko ne osjeća potrebu da zaštiti domaće proizvođače povećanjem otkupne cijene, podsticaja i obezbjeđenja plasmana.

– Šta je s nama? Kažu: Nemojte da razmišljate, vi samo radite, a mi ćemo razmišljati o vama. Pa evo, nećemo više ni raditi, ja neću proizvoditi, pa nek uvoze mlijeko, nek rade šta hoće – poručuje Đokić.

Proizvođači nisu zadovoljni ni novim nacrtom Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za 2023. godinu prema kome je premija za mlijeko i dalje ostala u iznosu od 0,25 KM. Proizvođači traže da, s obzirom na poskupljenje svih proizvodnih imputa, premije iznose 45 feninga po litru, u suprotonom, najavljuju proteste i smanjenje proizvodnje mlijeka.