Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je otvoreno pismo Vladi Federacije BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH i Upravi JP Autoceste FBiH u kojem traže hitan sastanak sa ministrom Denisom Lasićem i Elmedinom Voloderom, v.d. direktora Autocesta.

Na ovom sastanku poslodavci žele obrazložiti problematiku previsoke cijene cestarina na autoputu A1 i uručiti zahtjev za hitno smanjenje cijene naknade za korištenje autoceste A1 za 20 do 25 posto.

Povodom ove ideje poslodavaca u FBiH, na svom Facebook profilu interesantnu ideju je iznio i ekonomista Faruk Hadžić.

– Ideja vrijedna pažnje, s tim da bih išao i korak dalje i ponovno predložio isto što sam uradio prije par godina – ukinuti naplatu cestarine na autocestama – napisao je Hadžić na svom Facebook profilu i dodao:

– Postoji ekonomska opravdanost koja uopšte ne bi ugrozila poslovanje ovih javnih preduzeća. Naime, u prošloj 2020. godini, JP Autoceste FBiH su ostvarile 131,68 miliona KM neto dobiti. Prema finansijskom izvještaju, u istoj godini su po osnovu prihoda od prodaje učinka (koji bi trebali biti prihod od cestarine), ostvarili 30,96 miliona KM. Kada bi se i ukinula naplata cestarine, neto dobit bi opet bila preko 100 miliona KM.

Objasnio je Hadžić i od čega ovo javo preduzeće ostvaruje dodatne prihode, kao i koje bi koristi bile za privredu i građane.

– Najvećim dijelom po osnovu prihoda od putarina na gorivo (akciza kako je to popularno u javnosti). Koristi bi bile višestruke. Građani i privreda bi imali ogromne uštede i taj novac bi se mogao iskoristiti u drugu potrošnju i investicije. Jedna osoba koja svaki dan putuje iz Zenice u Sarajevo na posao, mjesečno bi imala oko 200 KM manje troškove samo na cestarini. Ne treba zaboraviti da bi se značajno povećao i broj vozila na autocesti, čime bi se smanjile gužve na alternativnim pravcima. Dodatno, ostvarile bi se i značajne uštede na platama zaposlenika koji rade na naplatnim kućicama, jer ne bi bilo više potrebe za dosadašnjim brojem radnika. U 2020. godini, prema podacima iz finansijskih izvještaja, zaposleno je bilo 446 radnika, gdje se za troškove plaća i ostalih ličnih naknada izdvajalo 17,67 miliona KM.

Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je otvoreno pismo Vladi Federacije BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH i Upravi JP Autoceste FBiH u kojem traže hitan sastanak sa ministrom Denisom Lasićem i Elmedinom Voloderom, v.d. direktora Autocesta.

Na ovom sastanku poslodavci žele obrazložiti problematiku previsoke cijene cestarina na autoputu A1 i uručiti zahtjev za hitno smanjenje cijene naknade za korištenje autoceste A1 za 20 do 25 posto.

Povodom ove ideje poslodavaca u FBiH, na svom Facebook profilu interesantnu ideju je iznio i ekonomista Faruk Hadžić.

– Ideja vrijedna pažnje, s tim da bih išao i korak dalje i ponovno predložio isto što sam uradio prije par godina – ukinuti naplatu cestarine na autocestama – napisao je Hadžić na svom Facebook profilu i dodao:

– Postoji ekonomska opravdanost koja uopšte ne bi ugrozila poslovanje ovih javnih preduzeća. Naime, u prošloj 2020. godini, JP Autoceste FBiH su ostvarile 131,68 miliona KM neto dobiti. Prema finansijskom izvještaju, u istoj godini su po osnovu prihoda od prodaje učinka (koji bi trebali biti prihod od cestarine), ostvarili 30,96 miliona KM. Kada bi se i ukinula naplata cestarine, neto dobit bi opet bila preko 100 miliona KM.

Objasnio je Hadžić i od čega ovo javo preduzeće ostvaruje dodatne prihode, kao i koje bi koristi bile za privredu i građane.

– Najvećim dijelom po osnovu prihoda od putarina na gorivo (akciza kako je to popularno u javnosti). Koristi bi bile višestruke. Građani i privreda bi imali ogromne uštede i taj novac bi se mogao iskoristiti u drugu potrošnju i investicije. Jedna osoba koja svaki dan putuje iz Zenice u Sarajevo na posao, mjesečno bi imala oko 200 KM manje troškove samo na cestarini. Ne treba zaboraviti da bi se značajno povećao i broj vozila na autocesti, čime bi se smanjile gužve na alternativnim pravcima. Dodatno, ostvarile bi se i značajne uštede na platama zaposlenika koji rade na naplatnim kućicama, jer ne bi bilo više potrebe za dosadašnjim brojem radnika. U 2020. godini, prema podacima iz finansijskih izvještaja, zaposleno je bilo 446 radnika, gdje se za troškove plaća i ostalih ličnih naknada izdvajalo 17,67 miliona KM.