Podaci iz izvještaja “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. godini” Federalnog Zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenom stanju naših građana su alarmantni.

Zabrinjavajući su podaci navedeni u izvještaju o broju srčanih bolesnika, zavisnika o duhanu, kojih je 44 posto, alkoholu-28 posto, ali i broju fizički neaktivnih osoba – 74 posto.

Dr Aida Ramić Čatak, koordinatorica tima Instituta Zavoda za javno zdravstvo, kazala je za BHRT da su podaci rezultat redovne statističke evidencije na nivou svih zdravstvenih ustanova i da se kao takvi odražavaju u trendu sličnih situacija zemalja u regionu:

“Posmatrano sa zemljama u regionu, BiH je slična po stopi mortaliteta. Ali, ono po čemu prednjačimo su nezdravi životni stilovi i navike iz grupe individualnih faktora rizika. Spadamo u grupu zemalja regiona sa najvećim brojem pušača, u obje spolne skupine , imamo problem sa neadekvatnom ishranom, izostankom fizičke aktivnosti, prekomjernom težinom. Naravno, spomenimo tu i hipertenziju, 4 od deset odraslih stanovnika u Federaciji ima problem sa hipertenzijiom. A hipertenzija je vodeći faktor rizika za grupu kardiovaskularnig bolesti. U grupi malignih oboljenja od kojih umire 21,5 posto odraslog stanovništva, na prvom mjestu je karcinom bronha i pluća, što povezujemo sa pušenjem kao najvećim faktorom rizika.”

Odgovarajući na pitanje da, s obzirom na to da svaki drugi stanovnik umire od srčanih oboljenja te koliko je to povezano sa socio-ekonomskim uslovima, dr. Čatak kaže kako su bolesti ovisnosti i faktori rizika povezani sa faktorima iz okruženja:

“Živimo u zemlji u kojoj imamo mamo 330.000 nezaposlenih što nije zanemarljivo. Radi se o ukorijenjenom problemu koji ima dugogodišnju mentalitetnu ukorijenjenu tradiciju sa raširenom bolešću ovisnosti -govorimo o pušenju. Mi u Institutu za javno zdravstvo se borimo za sustizanje zakonskog okvira u skladu sa dobrom praksom, te smo u periodu 2017/18 uspjeli da napravimo Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana i duhanskih proizvoda, koji je prošao proceduru i nalazi se u formi projedloga, te čekamo njegovo usvajanje u Parlamentu. Naravno da je Zakon samo jedan od elemenata promjene svijesti stanovništva ali je bitno da se usvoji”.

Dodala je da je u zakonu predviđena definicija svih vrsta duhanskih proizvoda,ali da pored cigareta postoji i čitav niz drugih proizvoda, kao što su nargile i elektronske cigarete i novi bezdimni duhanski proizvod.

“Svako od sugrađana sam mora da donese odluku o promjeni ponašanja. Mi smo tu da popmognemo i motiviramo takvu promjenu ponašanja”, poručuje dr Ramić-Čatak.

Čuli smo-podaci su zaista crni i alarmantni, ali i podatak da se slabo krećemo. Pa možda nije zgoreg ponekad cigaru i lošu naviku zamijeniti nekom šetnjom.

Podaci iz izvještaja “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. godini” Federalnog Zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenom stanju naših građana su alarmantni.

Zabrinjavajući su podaci navedeni u izvještaju o broju srčanih bolesnika, zavisnika o duhanu, kojih je 44 posto, alkoholu-28 posto, ali i broju fizički neaktivnih osoba – 74 posto.

Dr Aida Ramić Čatak, koordinatorica tima Instituta Zavoda za javno zdravstvo, kazala je za BHRT da su podaci rezultat redovne statističke evidencije na nivou svih zdravstvenih ustanova i da se kao takvi odražavaju u trendu sličnih situacija zemalja u regionu:

“Posmatrano sa zemljama u regionu, BiH je slična po stopi mortaliteta. Ali, ono po čemu prednjačimo su nezdravi životni stilovi i navike iz grupe individualnih faktora rizika. Spadamo u grupu zemalja regiona sa najvećim brojem pušača, u obje spolne skupine , imamo problem sa neadekvatnom ishranom, izostankom fizičke aktivnosti, prekomjernom težinom. Naravno, spomenimo tu i hipertenziju, 4 od deset odraslih stanovnika u Federaciji ima problem sa hipertenzijiom. A hipertenzija je vodeći faktor rizika za grupu kardiovaskularnig bolesti. U grupi malignih oboljenja od kojih umire 21,5 posto odraslog stanovništva, na prvom mjestu je karcinom bronha i pluća, što povezujemo sa pušenjem kao najvećim faktorom rizika.”

Odgovarajući na pitanje da, s obzirom na to da svaki drugi stanovnik umire od srčanih oboljenja te koliko je to povezano sa socio-ekonomskim uslovima, dr. Čatak kaže kako su bolesti ovisnosti i faktori rizika povezani sa faktorima iz okruženja:

“Živimo u zemlji u kojoj imamo mamo 330.000 nezaposlenih što nije zanemarljivo. Radi se o ukorijenjenom problemu koji ima dugogodišnju mentalitetnu ukorijenjenu tradiciju sa raširenom bolešću ovisnosti -govorimo o pušenju. Mi u Institutu za javno zdravstvo se borimo za sustizanje zakonskog okvira u skladu sa dobrom praksom, te smo u periodu 2017/18 uspjeli da napravimo Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana i duhanskih proizvoda, koji je prošao proceduru i nalazi se u formi projedloga, te čekamo njegovo usvajanje u Parlamentu. Naravno da je Zakon samo jedan od elemenata promjene svijesti stanovništva ali je bitno da se usvoji”.

Dodala je da je u zakonu predviđena definicija svih vrsta duhanskih proizvoda,ali da pored cigareta postoji i čitav niz drugih proizvoda, kao što su nargile i elektronske cigarete i novi bezdimni duhanski proizvod.

“Svako od sugrađana sam mora da donese odluku o promjeni ponašanja. Mi smo tu da popmognemo i motiviramo takvu promjenu ponašanja”, poručuje dr Ramić-Čatak.

Čuli smo-podaci su zaista crni i alarmantni, ali i podatak da se slabo krećemo. Pa možda nije zgoreg ponekad cigaru i lošu naviku zamijeniti nekom šetnjom.