Francuski Le Monde posvetio je tekst Bosni i Hercegovini i aktuelnim dešavanjima u našoj zemlji, a sve zaključno sa obilježavanjem neustavnog dana RS i zapaljivom retorikom lidera manjeg bh. entiteta predvođenih Miloradom Dodikom.

-U Bosni i Hercegovini ponovo tinja vatra. Razlozi političke krize poznati su već trideset godina: nezavisna od 1992. godine, kao i ostale bivše jugoslovenske republike, ova država je postala plijen između svoja dva moćna sujseda, Srbije i Hrvatske, koji nisu odustajali od podjele njene teritorije u ime etničke homogenosti. Kada bi Bosnu sačinjavali samo Srbi i hrvatski nacionalisti, pitanje bi vjerovatno bilo odavno riješeno; ali ima i veliku zajednicu Bošnjaka muslimana, kao i jedan broj građana iz svih zajednica, kao što je Sarajevo, koji još uvijek vjeruju u multietničku zemlju – navodi se u tekstu francuskog lista.

Srpski projekat iza sadašnje krize izgleda kao užasno ponavljanje onoga što je Bosna proživjela prije tri decenije, piše Le Monde, koji u nastavku podsjeća na secesionističke poteze člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika, te odluke Narodne skupštine RS o povratku nadležnosti.

Francuski list navodi kako se Dodikov projekat ne razlikuje od onog njegovog prethodnika Radovana Karadžića.

– Dodikov separatistički projekat nije mnogo drugačiji od onoga što je njegov daleki prethodnik, Radovan Karadžić, postigao početkom 1990-ih stvarajući RS, uz podršku Srbije.

To je tada Bosni donijelo četiri godine rata, opsadu Sarajeva, 100.000 mrtvih i dva miliona izbjeglica. Dodik se brani tvrdnjom da je njegov projekat miran. Međutim, lider bosanskih Srba je iskoristio godišnjicu stvaranja RS, što je neustavna proslava, da paradira naoružanim ljudima ulicama Banja Luke.

Tužna revizionistička zabava, koja se održava svake godine, pretvorila se u paravojnu paradu sa, pored bosansko-srpskih policijskih snaga sa militarizovanim izgledom, primijetilo se upečatljivo prisustvo ruske milicije iz Noćnih vukova, omiljeni klub gospodara Kremlja.

Osim toga, svuda u RS, pa čak i u susjednoj Srbiji, održavale su se ultranacionalističke parade, a demonstracije islamofobije zapalile su neke gradove.

Napetost je velika, i oni uočavaju, napominjući kako Dodik, osim podrške Srbije, uživa i podršku Hrvatske, koja u tome vidi priliku da stane na kraj drugom entitetu zemlje te stvori treći. I oni napominju kako Dodik ima snažnu podršku Rusije i Vladimira Putina, Kine i, unutar Europske unije (EU), nacionalističkih čelnika poput onih iz Mađarske, Poljske i Slovenije.

Ostalo je pet mjeseci da se izbjegne novi sukob. Sjedinjene Američke Države, pokrovitelj mirovnog sporazuma iz 1995. godine, usvojile su sankcije protiv Dodika, koji nije mario za to. EU, koja je sada odgovorna za praćenje mirovnog sporazuma, trenutno je čudno odsutna.

Ni Brisel ni Pariz – koji predsjedava EU do kraja juna – izgleda ne žele da utiču na krizu, osim da se oslanjaju na Beograd i Zagreb u potrazi za uzaludnom stabilnošću. Međutim, odbrojavanje je uključeno. A u Bosni postoji bojazan da će svakog trenutka nasilni incident ponovo zapaliti smrtonosnu vatru – napisano je u Le Mondeu.

Francuski Le Monde posvetio je tekst Bosni i Hercegovini i aktuelnim dešavanjima u našoj zemlji, a sve zaključno sa obilježavanjem neustavnog dana RS i zapaljivom retorikom lidera manjeg bh. entiteta predvođenih Miloradom Dodikom.

-U Bosni i Hercegovini ponovo tinja vatra. Razlozi političke krize poznati su već trideset godina: nezavisna od 1992. godine, kao i ostale bivše jugoslovenske republike, ova država je postala plijen između svoja dva moćna sujseda, Srbije i Hrvatske, koji nisu odustajali od podjele njene teritorije u ime etničke homogenosti. Kada bi Bosnu sačinjavali samo Srbi i hrvatski nacionalisti, pitanje bi vjerovatno bilo odavno riješeno; ali ima i veliku zajednicu Bošnjaka muslimana, kao i jedan broj građana iz svih zajednica, kao što je Sarajevo, koji još uvijek vjeruju u multietničku zemlju – navodi se u tekstu francuskog lista.

Srpski projekat iza sadašnje krize izgleda kao užasno ponavljanje onoga što je Bosna proživjela prije tri decenije, piše Le Monde, koji u nastavku podsjeća na secesionističke poteze člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika, te odluke Narodne skupštine RS o povratku nadležnosti.

Francuski list navodi kako se Dodikov projekat ne razlikuje od onog njegovog prethodnika Radovana Karadžića.

– Dodikov separatistički projekat nije mnogo drugačiji od onoga što je njegov daleki prethodnik, Radovan Karadžić, postigao početkom 1990-ih stvarajući RS, uz podršku Srbije.

To je tada Bosni donijelo četiri godine rata, opsadu Sarajeva, 100.000 mrtvih i dva miliona izbjeglica. Dodik se brani tvrdnjom da je njegov projekat miran. Međutim, lider bosanskih Srba je iskoristio godišnjicu stvaranja RS, što je neustavna proslava, da paradira naoružanim ljudima ulicama Banja Luke.

Tužna revizionistička zabava, koja se održava svake godine, pretvorila se u paravojnu paradu sa, pored bosansko-srpskih policijskih snaga sa militarizovanim izgledom, primijetilo se upečatljivo prisustvo ruske milicije iz Noćnih vukova, omiljeni klub gospodara Kremlja.

Osim toga, svuda u RS, pa čak i u susjednoj Srbiji, održavale su se ultranacionalističke parade, a demonstracije islamofobije zapalile su neke gradove.

Napetost je velika, i oni uočavaju, napominjući kako Dodik, osim podrške Srbije, uživa i podršku Hrvatske, koja u tome vidi priliku da stane na kraj drugom entitetu zemlje te stvori treći. I oni napominju kako Dodik ima snažnu podršku Rusije i Vladimira Putina, Kine i, unutar Europske unije (EU), nacionalističkih čelnika poput onih iz Mađarske, Poljske i Slovenije.

Ostalo je pet mjeseci da se izbjegne novi sukob. Sjedinjene Američke Države, pokrovitelj mirovnog sporazuma iz 1995. godine, usvojile su sankcije protiv Dodika, koji nije mario za to. EU, koja je sada odgovorna za praćenje mirovnog sporazuma, trenutno je čudno odsutna.

Ni Brisel ni Pariz – koji predsjedava EU do kraja juna – izgleda ne žele da utiču na krizu, osim da se oslanjaju na Beograd i Zagreb u potrazi za uzaludnom stabilnošću. Međutim, odbrojavanje je uključeno. A u Bosni postoji bojazan da će svakog trenutka nasilni incident ponovo zapaliti smrtonosnu vatru – napisano je u Le Mondeu.