18.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    18.2 ° C
    18.2 °
    18.2 °
    60 %
    2.1kmh
    0 %
    ned
    37 °
    pon
    33 °
    uto
    30 °
    sri
    36 °
    čet
    21 °
    Gavrilo Princip i 107. godišnjica Sarajevskog atentata: Pucanj koji je promijenio svijet Gavrilo Princip i 107. godišnjica Sarajevskog atentata: Pucanj koji je promijenio svijet

    Gavrilo Princip i 107. godišnjica Sarajevskog atentata: Pucanj koji je promijenio svijet

    Gavrilo Princip i 107. godišnjica Sarajevskog atentata: Pucanj koji je promijenio svijet

    Na današnji dan, 28. juna 1914. godine, pripadnik organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip u Sarajevu je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, što je bio povod za rast tenzija koje su dovele do Prvog svjetskog rata.

    Iako je od “pucnja koji je promijenio svijet” prošlo više od jednog stoljeća, atentat na Franza Ferdinanda i danas je događaj kojem se posvećuje mnogo pažnje na području zemalja bivše Jugoslavije, a uloga i djelo Gavrila Principa i danas izazivaju brojne polemike kako u Bosni i Hercegovini tako i u drugim državama.

    Dok se s jedne strane tvrdi kako je ubistvo Franza Ferdinanda herojski čin mladih ljudi koji su željeli oslobođenje od austrugarske vladavine te su se zalagali za ideju jugoslavenstva, s druge stane mnogi ovaj atentat tumače kao teroristički akt, a organizaciju Mlada Bosna kao prosrpsku organizaciju čija je ideologija zasnovana na što užoj saradnji Srbije s Bosnom i Hercegovinom.

    To da ni danas ne postoji konsenzus o ulozi Gavrila Principa dovoljno govori o tome da je čin atentata u Sarajevu zauvijek obilježio ove prostore te da će i u budućnosti izazivati mnoštvo rasprava.

    Pripreme za atentat

    Iako se atentat dogodio 1914. godine, pripreme za ovaj čin počele su znatno ranije, a pripadnici Mlade Bosne koordinirali su akciju s organizacijom Crna ruka, koja je bila smještena u Beogradu.

    Ipak, uprkos pokušajima da se i ranije unese nemir unutar austrougarske vlasti, prava prilika stigla je tek nakon što je Franz Ferdinand najavio posjetu Bosni i prisustvo vojnim manevrima austrougarskih vojnih trupa u okolini Sarajeva.

    Nakon dolaska u Sarajevo Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija započeli su obilazak grada, a za organizaciju cjelokupnog događaja bio je zadužen sarajevski gradonačelnik Fehim Čurčić. Iako je Franz Ferdinand bio zvaničnik visokog ranga, posjeta Bosni i Hercegovini smatrana je prijateljskom te se stoga nije smatralo potrebnim raspoređivanje velikog broja snaga sigurnosti oko samog Ferdinandovog vozila.

    Međutim, paralelno s Ferdinandovom posjetom, članovi organizacije Mlada Bosna su utvrđivali plan na osnovu kojeg će izvršiti atentat na austrougarskog prestolonasljednika, a na čelu organizacije atentata stajao je Danilo Ilić, osoba koja je u Mladu Bosnu regrutovala Gavrila Principa, Nedeljka Čabrinovića, Vasu Čubrilovića, Muhameda Mehmedbašića, Cvjetka Popovića te Trifka Grabeža.

    Pucanj koji je promijenio svijet

    Prvi pokušaj atentata dogodio se nešto ranije, prije nego što će Franz Ferdinand nastradati u blizini današnje Latinske ćuprije u Sarajevu.

    Naime, dok se Franz Ferdinand sa suprugom u vozilu kretao tadašnjim Apelovim kejom (današnja Obala Kulina bana), oko 10:10 sati jedan od atentatora Nedeljko Čabrinović bacio je bombu na vozilo Franza Ferdinanda u blizini današnjeg mosta Ćumurija. Bomba se odbila od auto i eksplodirala u blizini drugog automobila.

    Uprkos tome što je bomba ranila nekoliko građana, austrougarska delegacija je nastavila put, a Čabrinović je uhapšen.

    Nakon boravka u sarajevskoj Vijećnici Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija nastavili su obilazak Sarajeva, a izmijenjenim planom austrougarski prestolonasljednik htio je posjetiti bolnicu u kojoj su smješteni građani koji su ranjeni u prethodnom pokušaju atentata.

    Međutim, vozač koji je vozio Ferdinanda skrenuo je u ulicu Franje Josipa, što je zapravo bila kobna greška. Gavrilo Princip, zajedno s drugim okupljenim građanima, nalazio se u toj ulici te je iskoristio priliku i prvim hicem pogodio nadvojvodu, a drugim vojvotkinju Sofiju.

    Nakon što je Gavrilo pucao popio je tabletu cijanida koja nije djelovala i pokušao je pucati sebi u glavu, ali ga je policija spriječila. Osuđen je na 20 godina zatvora. Organizator atentata Danilo Ilić osuđen je na smrt vješanjem.

    Nakon suđenja Gavrilo Princip bio je zatvoren u Terezinu, na prostoru današnje Češke. Izvori govore kako mu je život u zatvoru bio naročito okrutan, a uslovi su se kroz rat još i pogoršali. U zatvoru nije dugo poživio – umro je od tuberkuloze 28. aprila 1918. godine. U vrijeme smrti Gavrilo Princip je već bio znatno oslabio od bolesti i pothranjenosti, imao je svega 40 kilograma.

    Umro je u mukama – tuberkuloza mu je uništila kosti do te mjere da mu je desna ruka morala biti amputirana. Prvobitno je zakopan na tajnoj lokaciji, a 1920. godine njegove kosti su, zahvaljujući češkom vojniku, pronađene i prebačene u Sarajevo.

    Ostali članovi Mlade Bosne koji su učestvovali u atentatu također su uhapšeni i suđeno im je u tzv. Solunskom procesu.

    Nedeljko Čabrinović i Trifun Grabež osuđeni su na po 20 godina zatvora, Vaso Čubrilović na 16 godina, dok je Cvjetko Popović osuđen na 13 godina zatvora.

    Organizator atentata Danilo Ilić, kao i Veljko Čubrilović, Neđo Kerović, Mihajlo Jovanović i Jaković Milović osuđeni su na smrt vješanjem.

    Sudjenje Atentat Gavrilo

    Na današnji dan, 28. juna 1914. godine, pripadnik organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip u Sarajevu je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, što je bio povod za rast tenzija koje su dovele do Prvog svjetskog rata.

    Iako je od “pucnja koji je promijenio svijet” prošlo više od jednog stoljeća, atentat na Franza Ferdinanda i danas je događaj kojem se posvećuje mnogo pažnje na području zemalja bivše Jugoslavije, a uloga i djelo Gavrila Principa i danas izazivaju brojne polemike kako u Bosni i Hercegovini tako i u drugim državama.

    Dok se s jedne strane tvrdi kako je ubistvo Franza Ferdinanda herojski čin mladih ljudi koji su željeli oslobođenje od austrugarske vladavine te su se zalagali za ideju jugoslavenstva, s druge stane mnogi ovaj atentat tumače kao teroristički akt, a organizaciju Mlada Bosna kao prosrpsku organizaciju čija je ideologija zasnovana na što užoj saradnji Srbije s Bosnom i Hercegovinom.

    To da ni danas ne postoji konsenzus o ulozi Gavrila Principa dovoljno govori o tome da je čin atentata u Sarajevu zauvijek obilježio ove prostore te da će i u budućnosti izazivati mnoštvo rasprava.

    Pripreme za atentat

    Iako se atentat dogodio 1914. godine, pripreme za ovaj čin počele su znatno ranije, a pripadnici Mlade Bosne koordinirali su akciju s organizacijom Crna ruka, koja je bila smještena u Beogradu.

    Ipak, uprkos pokušajima da se i ranije unese nemir unutar austrougarske vlasti, prava prilika stigla je tek nakon što je Franz Ferdinand najavio posjetu Bosni i prisustvo vojnim manevrima austrougarskih vojnih trupa u okolini Sarajeva.

    Nakon dolaska u Sarajevo Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija započeli su obilazak grada, a za organizaciju cjelokupnog događaja bio je zadužen sarajevski gradonačelnik Fehim Čurčić. Iako je Franz Ferdinand bio zvaničnik visokog ranga, posjeta Bosni i Hercegovini smatrana je prijateljskom te se stoga nije smatralo potrebnim raspoređivanje velikog broja snaga sigurnosti oko samog Ferdinandovog vozila.

    Međutim, paralelno s Ferdinandovom posjetom, članovi organizacije Mlada Bosna su utvrđivali plan na osnovu kojeg će izvršiti atentat na austrougarskog prestolonasljednika, a na čelu organizacije atentata stajao je Danilo Ilić, osoba koja je u Mladu Bosnu regrutovala Gavrila Principa, Nedeljka Čabrinovića, Vasu Čubrilovića, Muhameda Mehmedbašića, Cvjetka Popovića te Trifka Grabeža.

    Pucanj koji je promijenio svijet

    Prvi pokušaj atentata dogodio se nešto ranije, prije nego što će Franz Ferdinand nastradati u blizini današnje Latinske ćuprije u Sarajevu.

    Naime, dok se Franz Ferdinand sa suprugom u vozilu kretao tadašnjim Apelovim kejom (današnja Obala Kulina bana), oko 10:10 sati jedan od atentatora Nedeljko Čabrinović bacio je bombu na vozilo Franza Ferdinanda u blizini današnjeg mosta Ćumurija. Bomba se odbila od auto i eksplodirala u blizini drugog automobila.

    Uprkos tome što je bomba ranila nekoliko građana, austrougarska delegacija je nastavila put, a Čabrinović je uhapšen.

    Nakon boravka u sarajevskoj Vijećnici Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija nastavili su obilazak Sarajeva, a izmijenjenim planom austrougarski prestolonasljednik htio je posjetiti bolnicu u kojoj su smješteni građani koji su ranjeni u prethodnom pokušaju atentata.

    Međutim, vozač koji je vozio Ferdinanda skrenuo je u ulicu Franje Josipa, što je zapravo bila kobna greška. Gavrilo Princip, zajedno s drugim okupljenim građanima, nalazio se u toj ulici te je iskoristio priliku i prvim hicem pogodio nadvojvodu, a drugim vojvotkinju Sofiju.

    Nakon što je Gavrilo pucao popio je tabletu cijanida koja nije djelovala i pokušao je pucati sebi u glavu, ali ga je policija spriječila. Osuđen je na 20 godina zatvora. Organizator atentata Danilo Ilić osuđen je na smrt vješanjem.

    Nakon suđenja Gavrilo Princip bio je zatvoren u Terezinu, na prostoru današnje Češke. Izvori govore kako mu je život u zatvoru bio naročito okrutan, a uslovi su se kroz rat još i pogoršali. U zatvoru nije dugo poživio – umro je od tuberkuloze 28. aprila 1918. godine. U vrijeme smrti Gavrilo Princip je već bio znatno oslabio od bolesti i pothranjenosti, imao je svega 40 kilograma.

    Umro je u mukama – tuberkuloza mu je uništila kosti do te mjere da mu je desna ruka morala biti amputirana. Prvobitno je zakopan na tajnoj lokaciji, a 1920. godine njegove kosti su, zahvaljujući češkom vojniku, pronađene i prebačene u Sarajevo.

    Ostali članovi Mlade Bosne koji su učestvovali u atentatu također su uhapšeni i suđeno im je u tzv. Solunskom procesu.

    Nedeljko Čabrinović i Trifun Grabež osuđeni su na po 20 godina zatvora, Vaso Čubrilović na 16 godina, dok je Cvjetko Popović osuđen na 13 godina zatvora.

    Organizator atentata Danilo Ilić, kao i Veljko Čubrilović, Neđo Kerović, Mihajlo Jovanović i Jaković Milović osuđeni su na smrt vješanjem.

    Sudjenje Atentat Gavrilo
    IzvorKlix.ba
    Gavrilo Princip i 107. godišnjica Sarajevskog atentata: Pucanj koji je promijenio svijet Gavrilo Princip i 107. godišnjica Sarajevskog atentata: Pucanj koji je promijenio svijet

    Posljednje objavljeno