Pedijatre posebno zabrinjava činjenica da je kod gotovo šest posto djece, uzrasta između dvije i pet godina, otkriven zabrinjavajući nedostatak željeza.

- Reklama -

Istraživanja na Jaleu pokazala su da gojazna djeca, u odnosu na vršnjake normalne  tjelesne težine, imaju dvostruko veći rizik od anemije. Povezanost manjka željeza i  gojaznosti samo je dokaz koliko nedostatak fizičke aktivnosti i neadekvatna ishrana loše utječu na zdravlje. 

- Reklama -

Manjak željeza najčešće se povezuje sa siromašnijim sredinama, međutim, nova istraživanja pokazuju da je prisutan i u razvijenim dijelovima svijeta. Broj anemične djece raste gotovo u svim zemljama i najčešće je posljedica neprilagođene ishrane.  

Anemija dovodi do teškoća u učenju i ponašanju, a istraživanja dokazuju da je svako sedmo dijete gojazno, a kod svakog desetog bucmastog uočena je anemija. 

Pedijatre posebno zabrinjava činjenica da je kod gotovo šest posto djece, uzrasta između dvije i pet godina, otkriven zabrinjavajući nedostatak željeza. Dokazano je i da gojazne djevojčice brže rastu i sazrijevaju, zbog čega ne mogu odgovoriti potrebama organizma za željezom.

Osim neadekvatne ishrane i smanjene fizičke aktivnosti, željezo može biti u deficitu i zbog genetske predodređenosti, ali su takvi slučajevi mnogo rjeđi.

Pedijatre posebno zabrinjava činjenica da je kod gotovo šest posto djece, uzrasta između dvije i pet godina, otkriven zabrinjavajući nedostatak željeza.

- Reklama -

Istraživanja na Jaleu pokazala su da gojazna djeca, u odnosu na vršnjake normalne  tjelesne težine, imaju dvostruko veći rizik od anemije. Povezanost manjka željeza i  gojaznosti samo je dokaz koliko nedostatak fizičke aktivnosti i neadekvatna ishrana loše utječu na zdravlje. 

- Reklama -

Manjak željeza najčešće se povezuje sa siromašnijim sredinama, međutim, nova istraživanja pokazuju da je prisutan i u razvijenim dijelovima svijeta. Broj anemične djece raste gotovo u svim zemljama i najčešće je posljedica neprilagođene ishrane.  

Anemija dovodi do teškoća u učenju i ponašanju, a istraživanja dokazuju da je svako sedmo dijete gojazno, a kod svakog desetog bucmastog uočena je anemija. 

Pedijatre posebno zabrinjava činjenica da je kod gotovo šest posto djece, uzrasta između dvije i pet godina, otkriven zabrinjavajući nedostatak željeza. Dokazano je i da gojazne djevojčice brže rastu i sazrijevaju, zbog čega ne mogu odgovoriti potrebama organizma za željezom.

Osim neadekvatne ishrane i smanjene fizičke aktivnosti, željezo može biti u deficitu i zbog genetske predodređenosti, ali su takvi slučajevi mnogo rjeđi.