4.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    4.7 ° C
    4.7 °
    4.7 °
    99 %
    2kmh
    100 %
    čet
    8 °
    pet
    8 °
    sub
    4 °
    ned
    5 °
    pon
    3 °

    Grlić-Radman: Funkcija visokog predstavnika ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Grlić-Radman: Funkcija visokog predstavnika ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nazvao je u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) od utorka funkciju visokog predstavnika u BiH ostatkom prošlosti koja je ujedno i dokaz za nedostatak demokratije u toj zemlji.

    – Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokratije u političkom životu ove zemlje – rekao je Grlić-Radman.

    U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj, koja je ne samo jedini EU susjed BiH, nego i potpisnica Daytonskog sporazuma s pažnjom prati dolazak novog visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, koji je u nedjelju preuzeo ovu funkciju.

    – Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske, nego neko ko je u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe – kazao je Grlić-Radman, ciljajući na tzv. Bonnske ovlasti kojima raspolaže visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone.

    Nedavnu odluku visokog predstavnika Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.

    Dokaz demokratskog deficita

    – Funkcija visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonnske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s evropskim ambicijama Bosne i Hercegovine – naveo je Grlić-Radman.

    Smatra da su Bonnske ovlasti legalni instrument ali se istodobno radi o “političko-pravnom atavizmu”.

    Hrvatski ministar je u razgovoru za FAZ odbacio i ideje o promjeni Ustava dekretima.

    – Smatram da BiH dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje – ocjenjuje.

    Pitanje ravnopravnog predstavnika Hrvata

    Smatra i da centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje.

    – Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer ko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda – navodi Grlić-Radman, prenosi Telegram.hr.

    Ustvrdio je da “određene snage” vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u “centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet”.

    Hrvatski ministar vanjskih poslova je ustvrdio kako Zagreb već godinama posmatra “otvorenu praksu” isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka.

    – To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese – navodi FAZ Grlić-Radmana.

    – Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda – kaže Grlić-Radman.

    Potrebna reforma izbornog zakona

    Napomenuo je da se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog Predsjedništva i Parlamenta.

    Pritom se ne radi o tome, kako kaže Grlić-Radman, da se pored RS i FBiH formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani.

    Naglasio je da unutar EU “raste podrška” ovakvom pristupu te izrazio optimizam glede mandata Christiana Schmidta.

    – Mi se radujemo saradnji s Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU i SAD legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa – zaključio je Grlić-Radman u razgovoru za FAZ.

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nazvao je u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) od utorka funkciju visokog predstavnika u BiH ostatkom prošlosti koja je ujedno i dokaz za nedostatak demokratije u toj zemlji.

    – Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokratije u političkom životu ove zemlje – rekao je Grlić-Radman.

    U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj, koja je ne samo jedini EU susjed BiH, nego i potpisnica Daytonskog sporazuma s pažnjom prati dolazak novog visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, koji je u nedjelju preuzeo ovu funkciju.

    – Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske, nego neko ko je u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe – kazao je Grlić-Radman, ciljajući na tzv. Bonnske ovlasti kojima raspolaže visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone.

    Nedavnu odluku visokog predstavnika Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.

    Dokaz demokratskog deficita

    – Funkcija visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonnske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s evropskim ambicijama Bosne i Hercegovine – naveo je Grlić-Radman.

    Smatra da su Bonnske ovlasti legalni instrument ali se istodobno radi o “političko-pravnom atavizmu”.

    Hrvatski ministar je u razgovoru za FAZ odbacio i ideje o promjeni Ustava dekretima.

    – Smatram da BiH dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje – ocjenjuje.

    Pitanje ravnopravnog predstavnika Hrvata

    Smatra i da centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje.

    – Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer ko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda – navodi Grlić-Radman, prenosi Telegram.hr.

    Ustvrdio je da “određene snage” vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u “centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet”.

    Hrvatski ministar vanjskih poslova je ustvrdio kako Zagreb već godinama posmatra “otvorenu praksu” isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka.

    – To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese – navodi FAZ Grlić-Radmana.

    – Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda – kaže Grlić-Radman.

    Potrebna reforma izbornog zakona

    Napomenuo je da se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog Predsjedništva i Parlamenta.

    Pritom se ne radi o tome, kako kaže Grlić-Radman, da se pored RS i FBiH formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani.

    Naglasio je da unutar EU “raste podrška” ovakvom pristupu te izrazio optimizam glede mandata Christiana Schmidta.

    – Mi se radujemo saradnji s Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU i SAD legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa – zaključio je Grlić-Radman u razgovoru za FAZ.

    Posljednje objavljeno