6.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    few clouds
    6.2 ° C
    6.2 °
    6.2 °
    94 %
    0.7kmh
    17 %
    uto
    17 °
    sri
    21 °
    čet
    19 °
    pet
    17 °
    sub
    7 °

    Hoće li korona revolucionirati čitavu medicinu?

    Hoće li korona revolucionirati čitavu medicinu?

    Cjepivo protiv malarije zapravo postoji, ali ono je daleko od pouzdanog sredstva: već dugo postoji preparat koji djeluje u otprilike trećini slučajeva, ove godine je pušteno u promet cjepivo R21/Matrix-M za kojeg autori vjeruju kako bi moglo biti djelotvorno u 75% slučajeva. Ali može li bolje od toga?

    Osnivač tvrtke BioNTech, Ogur Sahin koji je zaslužan za prvo cjepivo protiv COVID-19, vjeruje da – može. Kako je nedavno objavio u Frankfurtu, oni će se sad baviti cjepivom protiv malarije i već koncem sljedeće godine se planira početak kliničkog ispitivanja.

    I u ovom slučaju se pouzdaju u tehnologiju mRNA, genetskog “kurira” (messenger) ribonukleinskoj kiselini kojom je i nastalo cjepivo ove tvrtke protiv korone. Ali odakle dolazi ta tehnologija i kako se daleko odmaklo u istraživanju? Tu su neka najvažnija pitanja i odgovori.

    Kako funkcionira mRNA?

    Zadaća ribonukleinske kiseline (RNK, ili “acid” u RNA) jest na temelju informacija iz našeg genetskog materijala, “dvostruke spirale” deoksiribonukleinske kiseline (DNK) stvarati molekule bjelančevina. To čini u “tvornici” stanica, ribosomima.

    To koristi medicina: u cijepljenu se dostavlja umjetno stvoreni RNK da ribosomima dostavi “građevinski plan” proizvesti antitijela koja će djelovati protiv uzročnika koji je neprijatelj – na primjer bodljikava bjelančevina virusa korone.

    Lijek onda zapravo stvara naše tijelo jer se naš imunološki sustav bori protiv nametnika. Najveća tajna jest naći zajednički nazivnik tog “neprijatelja” protiv kojeg se treba boriti, kao što je u ovom slučaju bio taj “spike protein“.

    Makar je već bilo napisa po medijima kako smo tom novom tehnologijom na pragu otkrića lijeka protiv karcinoma, tu još ima mnogo problema. Najveći je zapravo što karcinom nije rezultat nekog stranog tijela – to su “podivljale” vlastite stanice našeg organizma. Još se pokušava otkriti svojstvo koje osobitost samo stanica raka, ali ne i naših zdravih stanica i na koje bi se onda mogao usmjeriti naš prirodni sustav obrane metodom mRNK. I kod drugih istraživanja, kao što je malarija, ima problema koji još nisu riješeni.

    Koliko je nova ta ideja?

    Već 1961. su biolozi Sydney Brenner, Francois Jakob i Matthew Meselson otkrili da RNA prenosi nasljedne informacije koje mogu poslužiti za sintezu proteina u našim stanicama. To je bila teorija, u tome je uspio tek virolog Robert Malone godine 1989.

    Prva klinička ispitivanja na ljudima sa mRNA preparatima su bila 2002. i 2003. i bila su usmjerena protiv stanica karcinoma. To je zapravo ostalo glavno područje istraživanja ove tehnologije.

    Protiv čega se želi primijeniti mRNA tehnologija?

    Ima čitav niz uzročnika gdje se tom metodom želi postići uspjeh. U prvom redu su to virusi, kao što je HIV, bjesnoća, virusi Zika, Chikungunya i Denga, ali i “obične” gripe. Tu je velika nada istraživača da se brzo mogu postići dobri rezultati, baš kao što se dogodilo u borbi protiv COVID 19.

    No kod raka, tu su još uvijek svi oprezni, ali se istražuje i dalje. U tome sudjeluje i BioNTech koji je ovog lipnja počeo drugu fazu istraživanja protiv izuzetno smrtonosnog raka kože. Ali to je mnogo složenija bitka nego protiv “bodljikavih bjelančevina” korone.

    I uzročnik malarije se pokazao kao izuzetno žilav protivnik: on je neopisivo veći od virusa – to je zapravo jednostanični parazit, ali se on brzo mijenja i prilagođava tako da ni sredstva protiv njega nisu osobito djelotvorna. Zadaća u ovoj tehnologiji je zapravo dvostruka: treba se naći “zajednički nazivnik” koji će biti ključan za funkciju nametnika, ali i “građevinski plan” našim stanicama mora biti takav da će izazvati živu reakciju proizvodnje antitijela. A ona, naravno moraju napadati samo “pravog” protivnika, ne i stanice našeg tijela.

    Cjepivo protiv malarije zapravo postoji, ali ono je daleko od pouzdanog sredstva: već dugo postoji preparat koji djeluje u otprilike trećini slučajeva, ove godine je pušteno u promet cjepivo R21/Matrix-M za kojeg autori vjeruju kako bi moglo biti djelotvorno u 75% slučajeva. Ali može li bolje od toga?

    Osnivač tvrtke BioNTech, Ogur Sahin koji je zaslužan za prvo cjepivo protiv COVID-19, vjeruje da – može. Kako je nedavno objavio u Frankfurtu, oni će se sad baviti cjepivom protiv malarije i već koncem sljedeće godine se planira početak kliničkog ispitivanja.

    I u ovom slučaju se pouzdaju u tehnologiju mRNA, genetskog “kurira” (messenger) ribonukleinskoj kiselini kojom je i nastalo cjepivo ove tvrtke protiv korone. Ali odakle dolazi ta tehnologija i kako se daleko odmaklo u istraživanju? Tu su neka najvažnija pitanja i odgovori.

    Kako funkcionira mRNA?

    Zadaća ribonukleinske kiseline (RNK, ili “acid” u RNA) jest na temelju informacija iz našeg genetskog materijala, “dvostruke spirale” deoksiribonukleinske kiseline (DNK) stvarati molekule bjelančevina. To čini u “tvornici” stanica, ribosomima.

    To koristi medicina: u cijepljenu se dostavlja umjetno stvoreni RNK da ribosomima dostavi “građevinski plan” proizvesti antitijela koja će djelovati protiv uzročnika koji je neprijatelj – na primjer bodljikava bjelančevina virusa korone.

    Lijek onda zapravo stvara naše tijelo jer se naš imunološki sustav bori protiv nametnika. Najveća tajna jest naći zajednički nazivnik tog “neprijatelja” protiv kojeg se treba boriti, kao što je u ovom slučaju bio taj “spike protein“.

    Makar je već bilo napisa po medijima kako smo tom novom tehnologijom na pragu otkrića lijeka protiv karcinoma, tu još ima mnogo problema. Najveći je zapravo što karcinom nije rezultat nekog stranog tijela – to su “podivljale” vlastite stanice našeg organizma. Još se pokušava otkriti svojstvo koje osobitost samo stanica raka, ali ne i naših zdravih stanica i na koje bi se onda mogao usmjeriti naš prirodni sustav obrane metodom mRNK. I kod drugih istraživanja, kao što je malarija, ima problema koji još nisu riješeni.

    Koliko je nova ta ideja?

    Već 1961. su biolozi Sydney Brenner, Francois Jakob i Matthew Meselson otkrili da RNA prenosi nasljedne informacije koje mogu poslužiti za sintezu proteina u našim stanicama. To je bila teorija, u tome je uspio tek virolog Robert Malone godine 1989.

    Prva klinička ispitivanja na ljudima sa mRNA preparatima su bila 2002. i 2003. i bila su usmjerena protiv stanica karcinoma. To je zapravo ostalo glavno područje istraživanja ove tehnologije.

    Protiv čega se želi primijeniti mRNA tehnologija?

    Ima čitav niz uzročnika gdje se tom metodom želi postići uspjeh. U prvom redu su to virusi, kao što je HIV, bjesnoća, virusi Zika, Chikungunya i Denga, ali i “obične” gripe. Tu je velika nada istraživača da se brzo mogu postići dobri rezultati, baš kao što se dogodilo u borbi protiv COVID 19.

    No kod raka, tu su još uvijek svi oprezni, ali se istražuje i dalje. U tome sudjeluje i BioNTech koji je ovog lipnja počeo drugu fazu istraživanja protiv izuzetno smrtonosnog raka kože. Ali to je mnogo složenija bitka nego protiv “bodljikavih bjelančevina” korone.

    I uzročnik malarije se pokazao kao izuzetno žilav protivnik: on je neopisivo veći od virusa – to je zapravo jednostanični parazit, ali se on brzo mijenja i prilagođava tako da ni sredstva protiv njega nisu osobito djelotvorna. Zadaća u ovoj tehnologiji je zapravo dvostruka: treba se naći “zajednički nazivnik” koji će biti ključan za funkciju nametnika, ali i “građevinski plan” našim stanicama mora biti takav da će izazvati živu reakciju proizvodnje antitijela. A ona, naravno moraju napadati samo “pravog” protivnika, ne i stanice našeg tijela.

    IzvorDW

    Posljednje objavljeno