4.4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    4.4 ° C
    4.4 °
    4.4 °
    87 %
    1.5kmh
    100 %
    sri
    3 °
    čet
    8 °
    pet
    7 °
    sub
    4 °
    ned
    4 °

    Inflacija u EU ponovo opada, troškovi života i dalje visoki

    Inflacija u EU ponovo opada, troškovi života i dalje visoki

    Evropska unija je završila godinu uz izvjesno olakšanje pošto se smanjio rast cijena, ali su troškovi života i dalje visoki.

    Indeks potrošačkih cena za 19 zemalja koje koriste euro porastao je u decembru za 9,2 posto u odnosu na godinu dana ranije, što je najsporiji tempo od augusta, saopćila je statistička agencija Evropske unije Eurostat.

    To je bio drugi uzastopni pad inflacije od juna 2021. U novembru je stopa pala na 10,1 posto, dok je u prethodnom mjesecu bila rekordnih 10,6 procenata, prenosi agencija Beta, pozivajući se na AP.

    Domaćinstva i kompanije širom Evrope su opterećena rastućim cijenama energije od februara, kada je Rusija počela svoj rat u Ukrajini koji je ugrozio tržišta nafte i prirodnog gasa i bio glavni pokretač inflacije.

    ‘Vrhunac inflacije je vjerovatno iza nas’

    Najnoviji podaci ukazuju da energetska kriza zasad možda popušta: rast cijena energije usporen je na 25,7 posto na godišnjem nivou, što je pad sa 34,9 posto u novembru i 41,5 u oktobru.

    Cijene prirodnog gasa su prošlog ljeta pale sa historijskih najviših vrijednosti, pošto je EU gasom iz drugih zemalja u velikoj mjeri napunila skladišta za zimu, dok je zimus toplije vrijeme smanjilo strah od nestašice tokom grijne sezone.

    Cijene hrane, drugi veliki faktor koji je podsticao evropsku inflaciju, prilično su stabilne. Cijene hrane, alkoholnih pića i duhana porasle su godišnjim tempom od 13,8 posto u decembru, što je neznatno više nego prethodnog mjeseca.

    Inflacija je također pogoršana uskim grlima u snabdijevanju sirovinama i dijelovima za ugradnju i to usred oporavka globalne potražnje potrošača nakon okončanja ograničenja zbog pandemije COVID-19.

    – Vjerovatno je da je vrhunac inflacije sada iza nas, ali mnogo važnije za ekonomiju i kreatore politike je da li će se inflacija od sada strukturno vratiti na ranije planiranih dva posto – rekao je Bert Collin, viši ekonomista eurozone u ING banci.

    Zabrinutost zbog cijena energije

    Takozvana bazna inflacija koja isključuje promjenjive troškove hrane i energije je sa novembarskih pet procenata porasla prošlog mjeseca na 5,2 posto, pošto su rasle cijene i usluga i robe kao što su odjeća, uređaji, automobili i računari. Collin i drugi ekonomisti su rekli da to znači da će zvaničnici Evropske centralne banke vjerovatno dalje povećavati kamatne stope da bi se inflacija vratila na cilj od dva posto.

    Rastući rashodi za energiju i hranu zaprijetili su recesijom i podstakli nemire radnika jer plate ne idu u korak sa rastom cijena. Širom Evrope osoblje metroa, bolnički radnici, mašinovođe, poštanski radnici i kontrolori letenja stupili su u štrajk, prijeteći političkim previranjima.

    Znak da cijene energije i dalje zabrinjavaju političke lidere je to što je francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak pozvao dobavljače energije da ponovo pregovaraju o, kako je rekao, “zloupotrebljivim ugovorima” s malim kompanijama kako bi osigurali da povećanja cijena budu “razumna”.

    Macron je u predsjedničkoj palati na tradicionalnoj ceremoniji sječenja torte za Bogojavljenje razgovarao s pekarima i naglasio da su cijene energije i hrane isprepletene.

    – Kao i vama, dosta mi je ljudi koji ostvaruju preveliki profit na krizi – rekao je on.

    ‘Ekonomija eurozone u najboljem slučaju stagnira’

    Francuska vlada je ove godine ograničila povećanje cijena prirodnog gasa i električne energije na 15 posto za potrošače i veoma male kompanije koje ne koriste mnogo energije. Ali time nisu pokriveni relativno veći potrošači energije, kao što su pekare, pa nekim takvim kompanijama prijeti zatvaranje jer ne mogu da plate račune.

    Dok su vlade nudile olakšice za visoke račune za energiju, centralne banke se bore protiv inflacije povećanjem kamatnih stopa.

    Prošlog mjeseca Evropska centralna banka je podigla referentnu stopu za pola poena, blago usporavajući rekordni tempo povećanja kamatnih stopa, ali obećavajući da će biti još povećanja. To su radile i centralne banke u SAD-u, Velikoj Britaniji i drugdje.

    – Ekonomija eurozone u najboljem slučaju stagnira, a uporno jaka bazna inflacija znači da će ECB osjećati obavezu da još neko vrijeme nastavi pooštravanje – rekao je Andrew Cunningham, glavni evropski ekonomista za Capital Economics.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Evropska unija je završila godinu uz izvjesno olakšanje pošto se smanjio rast cijena, ali su troškovi života i dalje visoki.

    Indeks potrošačkih cena za 19 zemalja koje koriste euro porastao je u decembru za 9,2 posto u odnosu na godinu dana ranije, što je najsporiji tempo od augusta, saopćila je statistička agencija Evropske unije Eurostat.

    To je bio drugi uzastopni pad inflacije od juna 2021. U novembru je stopa pala na 10,1 posto, dok je u prethodnom mjesecu bila rekordnih 10,6 procenata, prenosi agencija Beta, pozivajući se na AP.

    Domaćinstva i kompanije širom Evrope su opterećena rastućim cijenama energije od februara, kada je Rusija počela svoj rat u Ukrajini koji je ugrozio tržišta nafte i prirodnog gasa i bio glavni pokretač inflacije.

    ‘Vrhunac inflacije je vjerovatno iza nas’

    Najnoviji podaci ukazuju da energetska kriza zasad možda popušta: rast cijena energije usporen je na 25,7 posto na godišnjem nivou, što je pad sa 34,9 posto u novembru i 41,5 u oktobru.

    Cijene prirodnog gasa su prošlog ljeta pale sa historijskih najviših vrijednosti, pošto je EU gasom iz drugih zemalja u velikoj mjeri napunila skladišta za zimu, dok je zimus toplije vrijeme smanjilo strah od nestašice tokom grijne sezone.

    Cijene hrane, drugi veliki faktor koji je podsticao evropsku inflaciju, prilično su stabilne. Cijene hrane, alkoholnih pića i duhana porasle su godišnjim tempom od 13,8 posto u decembru, što je neznatno više nego prethodnog mjeseca.

    Inflacija je također pogoršana uskim grlima u snabdijevanju sirovinama i dijelovima za ugradnju i to usred oporavka globalne potražnje potrošača nakon okončanja ograničenja zbog pandemije COVID-19.

    – Vjerovatno je da je vrhunac inflacije sada iza nas, ali mnogo važnije za ekonomiju i kreatore politike je da li će se inflacija od sada strukturno vratiti na ranije planiranih dva posto – rekao je Bert Collin, viši ekonomista eurozone u ING banci.

    Zabrinutost zbog cijena energije

    Takozvana bazna inflacija koja isključuje promjenjive troškove hrane i energije je sa novembarskih pet procenata porasla prošlog mjeseca na 5,2 posto, pošto su rasle cijene i usluga i robe kao što su odjeća, uređaji, automobili i računari. Collin i drugi ekonomisti su rekli da to znači da će zvaničnici Evropske centralne banke vjerovatno dalje povećavati kamatne stope da bi se inflacija vratila na cilj od dva posto.

    Rastući rashodi za energiju i hranu zaprijetili su recesijom i podstakli nemire radnika jer plate ne idu u korak sa rastom cijena. Širom Evrope osoblje metroa, bolnički radnici, mašinovođe, poštanski radnici i kontrolori letenja stupili su u štrajk, prijeteći političkim previranjima.

    Znak da cijene energije i dalje zabrinjavaju političke lidere je to što je francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak pozvao dobavljače energije da ponovo pregovaraju o, kako je rekao, “zloupotrebljivim ugovorima” s malim kompanijama kako bi osigurali da povećanja cijena budu “razumna”.

    Macron je u predsjedničkoj palati na tradicionalnoj ceremoniji sječenja torte za Bogojavljenje razgovarao s pekarima i naglasio da su cijene energije i hrane isprepletene.

    – Kao i vama, dosta mi je ljudi koji ostvaruju preveliki profit na krizi – rekao je on.

    ‘Ekonomija eurozone u najboljem slučaju stagnira’

    Francuska vlada je ove godine ograničila povećanje cijena prirodnog gasa i električne energije na 15 posto za potrošače i veoma male kompanije koje ne koriste mnogo energije. Ali time nisu pokriveni relativno veći potrošači energije, kao što su pekare, pa nekim takvim kompanijama prijeti zatvaranje jer ne mogu da plate račune.

    Dok su vlade nudile olakšice za visoke račune za energiju, centralne banke se bore protiv inflacije povećanjem kamatnih stopa.

    Prošlog mjeseca Evropska centralna banka je podigla referentnu stopu za pola poena, blago usporavajući rekordni tempo povećanja kamatnih stopa, ali obećavajući da će biti još povećanja. To su radile i centralne banke u SAD-u, Velikoj Britaniji i drugdje.

    – Ekonomija eurozone u najboljem slučaju stagnira, a uporno jaka bazna inflacija znači da će ECB osjećati obavezu da još neko vrijeme nastavi pooštravanje – rekao je Andrew Cunningham, glavni evropski ekonomista za Capital Economics.

    Posljednje objavljeno