81-godišnjak poznat kao italijanski “Robinson Crusoe”, koji je 32 godine živio sam na ostrvu, konačno se seli nakon što je popustio u sporu oko deložacije.

Od 1989. godine Mauro Morandi jedini je stanovnik ostrva Budelli u blizini Sardinije, nakon što je odlučio napustiti život kao profesor Tjelesne i zdravstvene kulture i postati čuvar ostrva.

Prethodni “skrbnik ostrva” bio je pred penzijom kada je Morandi stigao, pa je napustio svoje plovidbene planove, prodao svoj brod i preuzeo njegovu ulogu. Plovio je prema južnom Tihom okeanu kad mu je otkazao motor katamarana i krenuo je prema slikovitom ostrvu gdje je i ostao do danas.

Obzirom da je prije pet godina, italijanska vlada učinila ostrvo dijelom nacionalnog parka, oni su konstantno pokušavali iseliti ovog pustinjaka. Italijanski “Robinson Crusoe” je odustao od ove borbe i odlučio da će se preseliti u mali stan na obližnjem ostrvu La Maddalena, najvećem na arhipelagu, navodi The Guardian.

Morandiju je kao dom na ovom ostrvu bilo jedno zaostalo sklonište iz Drugog svjetskog rata tijekom tri decenije, a kroz to vrijeme je upoznao gotovo sve životinje, biljke i gotovo cijeli taj prostor.

Vlasti nacionalnog parka La Maddalena žele pretvoriti ostrvo u Centar za obrazovanje o okolišu.

Vlasti također tvrde da je on izvršio promjene u svom skloništu bez njihovih dozvola.

– Odustao sam od borbe. Nakon 32 godine boravka ovdje, osjećam se vrlo tužno što moram da odlazim. Živjet ću na periferiji glavnog grada, pa ću tamo otići u kupovinu, a ostatak vremena držati se za sebe. Život mi se neće previše promijeniti, još ću uvijek vidjeti more – izjavio je Morandi.

Pustinjak je porijeklom iz Modene u središnjoj Italiji, ali godinama je pazio na Budelli, prokrčio mu puteve, pazio na plaže i podučavao izletnike o okolišu.

Morandi, koji je postao popularan na društvenim mrežama objavljujući fotografije i video zapise sa pustinjskog ostrva, privukao je hiljade potpisa na peticijama pokušavajući ga zadržati na ostrvu.

Njegov ostanak na ostrvu je bio prvi put ugrožen kada je privatna kompanija koja je bila vlasnik ostrva bankrotirala, ali je ipak uspio zadržati svoje mjesto na ostrvu. Ostrvo je prvobitno trebao biti prodato novozelandskom biznismenu Michaelu Harteu koji se obavezao da će ostaviti Morandija kao ostrvskog domara i kao simbol tog ostrva, ali italijanska vlada je intervenisala i sardinijski sudac je presudio 2016. godine da ostrvo treba vratiti službi javnosti.

– Morandi simbolizira čovjeka očaranog prirodom, koji odluči svoj život posvetiti kontemplaciji i starateljstvu. Niko ne zanemaruje njegovu ulogu u predstavljanju historijskog sjećanja na to mjesto, ali je i teško pronaći ugovorni aranžman za osobu kao što je on. – izjavio je tadašnji predsjednik parka Giuseppe Bonanno

U tihim zimskim mjesecima provodi vrijeme uređujući svoje slike i prenoseći ih na svoje društvene mreže poput Instagrama, Facebooka i Twittera.

– Slike predstavljaju moje raspoloženje i stanje duha – rekao je Morandi za MailOnline 2016. godine.

Bez obzira što hladniji mjeseci mogu biti usamljeni, on na ljeto privuče više od 1.300 turista na ostrvo.

81-godišnjak poznat kao italijanski “Robinson Crusoe”, koji je 32 godine živio sam na ostrvu, konačno se seli nakon što je popustio u sporu oko deložacije.

Od 1989. godine Mauro Morandi jedini je stanovnik ostrva Budelli u blizini Sardinije, nakon što je odlučio napustiti život kao profesor Tjelesne i zdravstvene kulture i postati čuvar ostrva.

Prethodni “skrbnik ostrva” bio je pred penzijom kada je Morandi stigao, pa je napustio svoje plovidbene planove, prodao svoj brod i preuzeo njegovu ulogu. Plovio je prema južnom Tihom okeanu kad mu je otkazao motor katamarana i krenuo je prema slikovitom ostrvu gdje je i ostao do danas.

Obzirom da je prije pet godina, italijanska vlada učinila ostrvo dijelom nacionalnog parka, oni su konstantno pokušavali iseliti ovog pustinjaka. Italijanski “Robinson Crusoe” je odustao od ove borbe i odlučio da će se preseliti u mali stan na obližnjem ostrvu La Maddalena, najvećem na arhipelagu, navodi The Guardian.

Morandiju je kao dom na ovom ostrvu bilo jedno zaostalo sklonište iz Drugog svjetskog rata tijekom tri decenije, a kroz to vrijeme je upoznao gotovo sve životinje, biljke i gotovo cijeli taj prostor.

Vlasti nacionalnog parka La Maddalena žele pretvoriti ostrvo u Centar za obrazovanje o okolišu.

Vlasti također tvrde da je on izvršio promjene u svom skloništu bez njihovih dozvola.

– Odustao sam od borbe. Nakon 32 godine boravka ovdje, osjećam se vrlo tužno što moram da odlazim. Živjet ću na periferiji glavnog grada, pa ću tamo otići u kupovinu, a ostatak vremena držati se za sebe. Život mi se neće previše promijeniti, još ću uvijek vidjeti more – izjavio je Morandi.

Pustinjak je porijeklom iz Modene u središnjoj Italiji, ali godinama je pazio na Budelli, prokrčio mu puteve, pazio na plaže i podučavao izletnike o okolišu.

Morandi, koji je postao popularan na društvenim mrežama objavljujući fotografije i video zapise sa pustinjskog ostrva, privukao je hiljade potpisa na peticijama pokušavajući ga zadržati na ostrvu.

Njegov ostanak na ostrvu je bio prvi put ugrožen kada je privatna kompanija koja je bila vlasnik ostrva bankrotirala, ali je ipak uspio zadržati svoje mjesto na ostrvu. Ostrvo je prvobitno trebao biti prodato novozelandskom biznismenu Michaelu Harteu koji se obavezao da će ostaviti Morandija kao ostrvskog domara i kao simbol tog ostrva, ali italijanska vlada je intervenisala i sardinijski sudac je presudio 2016. godine da ostrvo treba vratiti službi javnosti.

– Morandi simbolizira čovjeka očaranog prirodom, koji odluči svoj život posvetiti kontemplaciji i starateljstvu. Niko ne zanemaruje njegovu ulogu u predstavljanju historijskog sjećanja na to mjesto, ali je i teško pronaći ugovorni aranžman za osobu kao što je on. – izjavio je tadašnji predsjednik parka Giuseppe Bonanno

U tihim zimskim mjesecima provodi vrijeme uređujući svoje slike i prenoseći ih na svoje društvene mreže poput Instagrama, Facebooka i Twittera.

– Slike predstavljaju moje raspoloženje i stanje duha – rekao je Morandi za MailOnline 2016. godine.

Bez obzira što hladniji mjeseci mogu biti usamljeni, on na ljeto privuče više od 1.300 turista na ostrvo.