Iako je jasno da će Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) 4. maja raspisati Opće izbore, ni dalje se ne stišava saga oko novca koji je potreban kako bi izbori bili i održani. Najnovija epizoda odnosi se na prebacivanje odgovornosti i optužbe na relaciji Vijeće ministara BiH – CIK BiH. Mogućnost da se izbori finansiraju iz budžeta ili budžetskih rezervi je neizvjesna, ali CIK BiH ima i zakonsku opciju da posudi novac ili da mu ga međunarodna zajednica donira.

Novca nema, iako u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine jasno piše ko je dužan obezbijediti finansijska sredstva za održavanje izbora, u prvom redu Vijeće ministara BiH. Vlastima, očigledno, nije prioritet obezbijediti građanima Ustavom zagarantirano pravo. Prvi problem je nepostojanje budžeta, te finansiranje institucija Bosne i Hercegovine na temelju odluke o privremenom finansiranju. Aktuelne optužbe na relaciji Vijeće ministara BiH – CIK BiH. Iz CIK-a odgovaraju na optužbe ministra Vjekoslava Bevande, navodeći da su svjesni da jedan čovjek ne može donijeti budžet, ali da nekoliko ljudi koji sjede u Fiskalnom vijeću i Vijeću ministara mogu opstruirati proces.

“Obezbjeđenje neophodnih finansijskih sredstava za organizaciju i provođenje demokratskih izbora, pogotovo kad navedena sredstva već postoje na Jedinstvenom računu trezora, nisu nešto što bi se u bilo kojem demokratskom društvu moglo zaustavljati, uvjetovati ili usporavati. Navedena sredstva su sredstva poreznih obveznika Bosne i Hercegovine, a ne sredstva Centralne izborne komisije BiH, ministra ili Vijeća ministara BiH”, naveli su iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Ministar Bevanda je odbacio sve optužbe da na bilo koji način opstruira održavanje izbora. On tvrdi da postoji orkestriran napad na njega iz CIK-a. Pojašnjava da je Ministarstvo finansija i trezora samo tehnički izvršilac u procesu donošenja budžeta.

“Iz Ustava i zakona je jasna procedura. Budžet ne donosi pojedinac Vjekoslav Bevanda, niti njegova politička stranka, što je političkim strankama sklonim politikantstvu sasvim jasno, ali zamjenom teza dižu sebi rejting, ali i tenzije u državi da bi prikupili jeftine političke poene”, smatra Bevanda.

Mogućnost da se izbori finansiraju iz tzv. budžetskih rezervi neizvjesna je, dali su do znanja iz državnog Ministarstva finansija. Od potrebnih više od 11 miliona maraka za izbore, u kasama je tek nešto više od 600 hiljada maraka. Ali postoji još jedna zakonska opcija – da neko donira ili posudi novac CIK-u. Prvi na usluzi mogli bi biti predstavnici međunarodne zajednice i to ne bi bio prvi put da našim vlastima priteknu u pomoć. Ne tako davno providne glasačke kutije platila je međunarodna zajednica jer država nije imala 160 hiljada maraka da se nabavi sva količina. Sve bi se to moglo postići bez saglasnosti Vijeća ministara, navode iz Koalicije “Pod lupom”.

“Zašto bi se tražila saglasnost od neodgovorne vlade koja ne poštuje zakon svoje države, odnosno, Izborni zakon Bosne i Hercegovine? Međunarodna zajednica može, i to bi moglo biti finansirano od međunarodne zajednice, s obavezom države da vrati ta finansijska sredstva. To je jedan politički potez, da se pokuša vratiti bar malo tog integriteta i kredibiliteta države BiH”, mišljenja je predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić.

Iz Koalicije “Pod lupom” još jednom napominju da sredstva za finansiranje izbora ima, ali ne i volje i, ukoliko se nadležni ne uozbilje, rješenje je pomoć ili pritisak međunarodne zajednice ili, pak, uvođenje sankcija za one koji ne poštuju zakone Bosne i Hercegovine, u kojoj, apsurdno, budžeti svih nivoa vlasti iznose 17 milijardi maraka.

Iako je jasno da će Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) 4. maja raspisati Opće izbore, ni dalje se ne stišava saga oko novca koji je potreban kako bi izbori bili i održani. Najnovija epizoda odnosi se na prebacivanje odgovornosti i optužbe na relaciji Vijeće ministara BiH – CIK BiH. Mogućnost da se izbori finansiraju iz budžeta ili budžetskih rezervi je neizvjesna, ali CIK BiH ima i zakonsku opciju da posudi novac ili da mu ga međunarodna zajednica donira.

Novca nema, iako u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine jasno piše ko je dužan obezbijediti finansijska sredstva za održavanje izbora, u prvom redu Vijeće ministara BiH. Vlastima, očigledno, nije prioritet obezbijediti građanima Ustavom zagarantirano pravo. Prvi problem je nepostojanje budžeta, te finansiranje institucija Bosne i Hercegovine na temelju odluke o privremenom finansiranju. Aktuelne optužbe na relaciji Vijeće ministara BiH – CIK BiH. Iz CIK-a odgovaraju na optužbe ministra Vjekoslava Bevande, navodeći da su svjesni da jedan čovjek ne može donijeti budžet, ali da nekoliko ljudi koji sjede u Fiskalnom vijeću i Vijeću ministara mogu opstruirati proces.

“Obezbjeđenje neophodnih finansijskih sredstava za organizaciju i provođenje demokratskih izbora, pogotovo kad navedena sredstva već postoje na Jedinstvenom računu trezora, nisu nešto što bi se u bilo kojem demokratskom društvu moglo zaustavljati, uvjetovati ili usporavati. Navedena sredstva su sredstva poreznih obveznika Bosne i Hercegovine, a ne sredstva Centralne izborne komisije BiH, ministra ili Vijeća ministara BiH”, naveli su iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Ministar Bevanda je odbacio sve optužbe da na bilo koji način opstruira održavanje izbora. On tvrdi da postoji orkestriran napad na njega iz CIK-a. Pojašnjava da je Ministarstvo finansija i trezora samo tehnički izvršilac u procesu donošenja budžeta.

“Iz Ustava i zakona je jasna procedura. Budžet ne donosi pojedinac Vjekoslav Bevanda, niti njegova politička stranka, što je političkim strankama sklonim politikantstvu sasvim jasno, ali zamjenom teza dižu sebi rejting, ali i tenzije u državi da bi prikupili jeftine političke poene”, smatra Bevanda.

Mogućnost da se izbori finansiraju iz tzv. budžetskih rezervi neizvjesna je, dali su do znanja iz državnog Ministarstva finansija. Od potrebnih više od 11 miliona maraka za izbore, u kasama je tek nešto više od 600 hiljada maraka. Ali postoji još jedna zakonska opcija – da neko donira ili posudi novac CIK-u. Prvi na usluzi mogli bi biti predstavnici međunarodne zajednice i to ne bi bio prvi put da našim vlastima priteknu u pomoć. Ne tako davno providne glasačke kutije platila je međunarodna zajednica jer država nije imala 160 hiljada maraka da se nabavi sva količina. Sve bi se to moglo postići bez saglasnosti Vijeća ministara, navode iz Koalicije “Pod lupom”.

“Zašto bi se tražila saglasnost od neodgovorne vlade koja ne poštuje zakon svoje države, odnosno, Izborni zakon Bosne i Hercegovine? Međunarodna zajednica može, i to bi moglo biti finansirano od međunarodne zajednice, s obavezom države da vrati ta finansijska sredstva. To je jedan politički potez, da se pokuša vratiti bar malo tog integriteta i kredibiliteta države BiH”, mišljenja je predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić.

Iz Koalicije “Pod lupom” još jednom napominju da sredstva za finansiranje izbora ima, ali ne i volje i, ukoliko se nadležni ne uozbilje, rješenje je pomoć ili pritisak međunarodne zajednice ili, pak, uvođenje sankcija za one koji ne poštuju zakone Bosne i Hercegovine, u kojoj, apsurdno, budžeti svih nivoa vlasti iznose 17 milijardi maraka.