Dok Ujedinjeno Kraljevstvo planira zabraniti kupovinu cigareta svima rođenim nakon 2009. godine, stručnjaci u Bosni i Hercegovini upozoravaju da sama zabrana nije dovoljna. Istovremeno, tržište preplavljuju novi nikotinski proizvodi koji posebno privlače mlade – i nose ozbiljne zdravstvene rizike.
Dok neke zemlje idu ka sve strožijim mjerama u borbi protiv pušenja, Velika Britanija je najavila jedan od najradikalnijih poteza do sada. Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi tzv. generacijsku zabranu pušenja – prema planu, svi koji su rođeni nakon 2009. godine nikada neće moći legalno kupiti cigarete. Cilj je jednostavan: stvoriti prvu generaciju koja uopće ne ulazi u svijet nikotina.
U Bosni i Hercegovini, s druge strane, zakonski okvir već postoji – zabrana prodaje maloljetnicima i zabrana pušenja u zatvorenim prostorima. Međutim, u praksi i dalje vidimo visoku dostupnost duhana i prisustvo pušenja među mladima.
U posljednje vrijeme dodatni izazov postaju novi nikotinski proizvodi – poput snusa i nikotinskih vrećica – koji ne proizvode dim, nemaju miris i često se ne percipiraju kao klasično pušenje, ali nose ozbiljan rizik razvoja ovisnosti, posebno kod mladih. Dok govorimo o regulaciji, donosimo i praktične savjete i pojašnjenja. O ovoj temi novinari N1 su razgovarali sa doktorom Tarikom Hodžićem iz Zavoda za liječenje ovisnosti KS i doktoricom Aidom Ramić Čatak iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Doktorica Aida Ramić Čatak ističe da britanski model može biti zanimljiv, ali da nije univerzalno rješenje.
“Uh, pa znate šta, to je svakako jedna od mjera koja doprinosi, ali ja bih rekla da nije jedinstvena koja bi trebala da bude rješenje ovog problema. Naravno, kad se donose takva rješenja, gleda se i neki stepen razvijenosti zemlje, uobičajeni mentalitetni način prihvatanja ovakve vrste zakonskih rješenja, da li imamo učinkovit inspekcijski nadzor za provedbu takvih rješenja, znači organizaciona rješenja na terenu, jer neko treba da vrši monitoring sprovedbe takvih rješenja, i naravno edukacija, informisanje građana na koje se ovakve odredbe najviše odnose. Nama je ovo, naravno, poznato kao pokušaj Britanije, primjer zemalja zapadne Evrope i regiona, nešto slično smo imali i ranije. Naravno, s aktivnim interesom ćemo ispratiti to, a gotovo pa mi je nemoguće u ovom trenutku, gledajući sve što se dešava na ovom dijelu Balkana, zamisliti nešto slično, što i ne mislim da je loše, jer ja mislim da mi više spadamo u jednu grupu zemalja koja treba kombinaciju mjera, a ne isključivo samo sankcije.”
Slično razmišlja i doktor Tarik Hodžić, koji naglašava važnost prevencije.
“Teško je, obzirom da ciljaju mlađe ljude koji tek treba da napune neke godine u kojima će eksperimentisati sa mnogim stvarima, pa između ostalih i sa nikotinom. Teško je predvidjeti kako bi se to moglo odraziti upravo na te mlade ljude koji su ciljna generacija. Zabrane su često znale donijeti gore stvari, primjer je, recimo, alkohol u Americi. Mislim da sankcija, uz druge mjere koje su važnije, a to je prije svega naučno utemeljen rad na preventivi, daje najznačajnije rezultate”, rekao je dr. Hodžić.
Zakoni postoje, ali se ne provode
Problem u BiH nije samo u zakonima, već u njihovoj provedbi. Istraživanja pokazuju da maloljetnici bez problema dolaze do cigareta i alkohola.
Aida Ramić Čatak upozorava da dodatni problem predstavljaju nedovoljno regulisani novi proizvodi.
“Vidite da smo ostali samo u sferi takozvanih starih tradicionalnih duhanskih proizvoda, a zakon bi bio poprilično sveobuhvatan. Mi trebamo puno toga pospremiti od zakona na nivou BiH, konkretno o akcizama i o duhanu, kako bi se prepoznali novi proizvodi poput SNUS-a i nikotinskih vrećica. Ono što se posljednjih godina dešava je zaista ekspanzija ovih proizvoda na tržište i želim reći da to sigurno nije slučajno”, kazala je dr. Ramić Čatak.
Doktor Tarik Hodžić detaljno objašnjava koje vrste nikotinskih proizvoda danas dominiraju i zašto su posebno opasne.
“Recimo da imamo neke četiri vrste preparata. Imamo snus, odnosno nikotinske vrećice koje nemaju nikakav dim, to jest one se apliciraju tako što se cuclaju, prislone se uz desni, aplikacija se sva dešava nikotina u ustima, i ostali i dalje podrazumijevaju prisustvo dima, odnosno pare. Vejpovi i ovi proizvodi za grijanje duhana proizvode aerosol, dok cigarete ostaju sa standardnim dimom koji nastaje gorenjem i kao takav se unosi u pluća. Ne vidim neku preveliku razliku, osim što vidim drugačiji pristup proizvođača. Čini mi se da su nekad ranije ciljani stariji, mislim zreli ljudi, punoljetni ljudi. Današnja sva kampanja i marketing, čini mi se, da su usmjereni upravo na one koji tek treba da počnu da puše”, istakao je.
Dodaje kako, s te strane ovaj britanski zakon ima logike jer razmišljaju korak unaprijed, možda ne na najbolji način, ali u dobrom smjeru.
“Dok kod nas, kad odete na trafiku ili na pumpu, plaćate, kad vidite ove preparate, ja sam prvo mislio da su ovo bombone, dok se nisam počeo zanimati i gledati šta je unutra. Dakle, vrlo su primamljivih nekih ambalaža, okusa. Ono šta nemamo, dima uglavnom i dalje ima, nema smrada, ili ga ima značajno manje, i to je ono što ove generacije danas, što je drugačije u odnosu na neko ranije pušenje. Čak je taj, jako teško ćete naći neki vejp bez okusa, jer praktično bi to bio okus glicerola i propilen glikola koji je onako blago slatkast. Dakle, aromatizirano je sve, a te arome su opet hemijske supstance od kojih mnoge ne djeluju dobro na pluća jer se unose u pluća. Druga stvar, relativizira se, odnosno ublažava se subjektivni osjećaj jakosti nikotina. Nikotin sam po sebi iritira grlo, međutim sa raznim aromama i masom vodene pare, ovisno o tome koliko je jak koji aparat koji producira, proizvodi aerosol, ti okusi i druge neke supstance unutra ne daju nikotinu da nadraži grlo na pravi način, što znači da mlada osoba može pravo puno tog aerosola da udahne jer nema prirodnu barijeru koju bi recimo imala sa standardnim cigaretama”, pojasnio je.
Naglasio je da, s obzirom da ne nadražuju grlo kao cigarete, može se više nikotina uzeti u kratkom vremenskom periodu, kao što je na primjer mali odmor u školi.
“Ne možete baš popušiti za mali odmor tri, četiri cigare, a možete možda unijeti jednaku količinu nikotina putem snusa, nikotinske vrećice ili vejpa na malom odmoru na taj način”, kazao je.
Kako nikotin utiče na mozak mladih?
Hodžić upozorava da, bez obzira na formu, ključni problem ostaje isti – nikotin.
“Moramo znati da jedino o cigaretama i snusu imamo višedecenijske podatke. Ovo ostalo su relativno nove stvari. Za neke ozbiljne bolesti treba duži vremenski period da dovedemo uzročno-posljedičnu vezu. Ono što treba odvojiti je adiktološki i ovisnički aspekt – za njega je zadužen nikotin. Nikotin mladim ljudima koji na njega nisu naviknuti daje jedan osjećaj ‘haja’, na način da modulira otpuštanje dopamina u centru za nagradu. Taj centar utiče na motivaciju, reakciju na stres i zadovoljstvo. Kada se taj sistem poremeti u ranoj dobi, mlada osoba se više veže za vještačke stimulanse nego za prirodne izvore zadovoljstva. Drugi važan aspekt je frontalni režanj mozga, koji sazrijeva tek oko 25. godine. On je zadužen za donošenje odluka i kontrolu ponašanja. Uvođenjem nikotina u tom periodu mijenja se njegovo funkcionisanje, zbog čega svaka ovisnost započeta u mladosti ostavlja teže i dugotrajnije posljedice”, rekao je Hodžić.
Doktorica Aida Ramić Čatak dodatno upozorava na rizike koje roditelji često ne prepoznaju!
“Klasičnu cigaretu vi vidite kad se konzumira, a nikotinska vrećica ili SNUS koji se aplicira u usta između desni i usne gornje i lagano se otapa, gotovo neprimjetno može biti, do pojave prvih simptoma zbog tog skoka nikotina. Neki podaci govore da jedna vrećica može imati koncentraciju nikotina kao jedna kutija cigareta. To dovodi do euforičnih stanja, porasta krvnog pritiska, ubrzanog pulsa, glavobolje, mučnine, povraćanja, pa čak i respiratorne depresije kod djece. Roditelji mogu biti prevareni jer simptomi liče na druge vrste intoksikacije. Kod djece se mnogo brže razvija ovisnost i tolerancija, što znači da vrlo brzo trebaju veće količine nikotina. Ono što nas posebno brine jeste da se tako razvija obrazac ovisničkog ponašanja i povećava vjerovatnoća prelaska na druge štetne supstance”, upozorila je.
