-9.6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    -9.6 ° C
    -9.6 °
    -9.6 °
    96 %
    0.2kmh
    50 %
    sri
    -2 °
    čet
    -1 °
    pet
    1 °
    sub
    4 °
    ned
    4 °

    Kako se prikupljao novac za plate, penzije, socijalu…: Hoće li početi pljenidba po RS-u?

    Kako se prikupljao novac za plate, penzije, socijalu…: Hoće li početi pljenidba po RS-u?

    Aukcijom trezorskih zapisa na berzi Republika Srpska se zadužila 51,4 miliona KM, što je 21 milion KM više od plana. Ovo je peta ovogodišnja aukcija trezorskih zapisa s kojom je iznos zaduženja dosegao 158,4 miliona KM. Da stvar bude gora – u planu je i novo zaduženje od dodatnih 30 miliona maraka aukcijom trezorskih zapisa.

    Pogrešna politika

    U toku ove godine Republika Srpska je imala i sedam emisija dugoročnih obveznica kojima se zadužila 249 miliona maraka. Ekonomisti kažu da je politika zaduženja pogrešna, te da smo, zbog pogrešne politike, kako entitetske tako i državne, propustili mogućnost otpisa pojedinih dugovanja koje su iskoristile mnoge zemlje u svijetu usljed posljedica pandemije koronavirusa.

    – Stanje ukupnog duga Republike Srpske, kada se poredi sa kretanjem BDP-a, iznosi 43,9 odsto BDP-a, a javnog duga 36,7. Na osnovu toga može se zaključiti da Republika Srpska nije prezadužena te da ima kapacitet da sve dospjele obaveze izmiri u roku i u skladu sa strateškim dokumentima i planovima Vlade Republike Srpske, naveli su u Ministarstvu finansija Republike Srpske.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže da je novo zaduženje veće od planiranog i dodaje da ono pokazuje da planiranje i nije jača strana Vlade Republike Srpske. On ističe da je to poznat obrazac “ponašanja” vlasti u Srpskoj.

    – Za sada cijeli sistem funkcioniše, jer je izuzetno pojačan priliv od PDV-a. Ali, pitanje je šta će biti kada vidimo efekat kamatnih stopa na inodug. Naime, inflacija je još uvijek brža, ali tome se bliži kraj u narednoj godini. A kada stane inflacija, stane i pojačan priliv od PDV-a. Sve to može da prati i recesija. Mogu nastupiti i veći problemi sa servisiranjem duga, rekao je Raković.

    Premijer i mandatar Radovan Višković, s druge strane, tvrdi da je sve u najboljem redu.

    – U odnosu na BDP dug je smanjen. Republika Srpska može servisirati svoje obaveze. Mogli smo završiti 2022. godinu da se ne zadužimo nijednu marku, ali u tom slučaju ne bi moglo biti rasta plata, penzija, socijalnih davanja i ostalog što smo isplatili, poručio je Višković.

    Ekonomista Zoran Pavlović tvrdi da je baš posao s obveznicama na Bečkoj berzi i otplata tog duga jedan od većih izdataka kada je riječ o narednoj godini. Vlada Srpske je, kaže on, dala ozbiljne garancije za otplatu tog duga.

    – Postoji jedna klauzula koja je definisala i koja kaže da će kupci imati pravo da zaplijene bilo koju kompaniju ili firmu u kojoj je većinski vlasnik Vlada RS-a u slučaju da onaj ko emituje obveznice ne bude u mogućnost da isplati vlasnicima obveznica novac, pojašnjava Pavlović.

    Ignorisanje MMF-a

    Ekonomista Draško Aćimović smatra da je jedan od osnovnih razloga skupih i povećanih zaduživanja Republike Srpske taj što Savjet ministara u proteklom mandatu nije iskoristio mogućnost restrukturisanja spoljnog duga BiH, mogućnost otpisa pojedinih dugovanja koje su iskoristile mnoge zemlje u svijetu usljed posljedica pandemije koronavirusa.

    – Uzeti krediti od međunarodnih kreditora su nepravilno i nenamjenski korišćeni, a nije iskorišćen ni kredit od MMF-a od 1,5 milijardi KM koji je bio ponuđen pod izvanrednim uslovima i kamatama mjerenim u promilima, za razliku od sadašnjih kamata koje su u procentima. Tako da zaduženje veće od planiranog nije ni potrebno objašnjavati, smatra Aćimović.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Aukcijom trezorskih zapisa na berzi Republika Srpska se zadužila 51,4 miliona KM, što je 21 milion KM više od plana. Ovo je peta ovogodišnja aukcija trezorskih zapisa s kojom je iznos zaduženja dosegao 158,4 miliona KM. Da stvar bude gora – u planu je i novo zaduženje od dodatnih 30 miliona maraka aukcijom trezorskih zapisa.

    Pogrešna politika

    U toku ove godine Republika Srpska je imala i sedam emisija dugoročnih obveznica kojima se zadužila 249 miliona maraka. Ekonomisti kažu da je politika zaduženja pogrešna, te da smo, zbog pogrešne politike, kako entitetske tako i državne, propustili mogućnost otpisa pojedinih dugovanja koje su iskoristile mnoge zemlje u svijetu usljed posljedica pandemije koronavirusa.

    – Stanje ukupnog duga Republike Srpske, kada se poredi sa kretanjem BDP-a, iznosi 43,9 odsto BDP-a, a javnog duga 36,7. Na osnovu toga može se zaključiti da Republika Srpska nije prezadužena te da ima kapacitet da sve dospjele obaveze izmiri u roku i u skladu sa strateškim dokumentima i planovima Vlade Republike Srpske, naveli su u Ministarstvu finansija Republike Srpske.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže da je novo zaduženje veće od planiranog i dodaje da ono pokazuje da planiranje i nije jača strana Vlade Republike Srpske. On ističe da je to poznat obrazac “ponašanja” vlasti u Srpskoj.

    – Za sada cijeli sistem funkcioniše, jer je izuzetno pojačan priliv od PDV-a. Ali, pitanje je šta će biti kada vidimo efekat kamatnih stopa na inodug. Naime, inflacija je još uvijek brža, ali tome se bliži kraj u narednoj godini. A kada stane inflacija, stane i pojačan priliv od PDV-a. Sve to može da prati i recesija. Mogu nastupiti i veći problemi sa servisiranjem duga, rekao je Raković.

    Premijer i mandatar Radovan Višković, s druge strane, tvrdi da je sve u najboljem redu.

    – U odnosu na BDP dug je smanjen. Republika Srpska može servisirati svoje obaveze. Mogli smo završiti 2022. godinu da se ne zadužimo nijednu marku, ali u tom slučaju ne bi moglo biti rasta plata, penzija, socijalnih davanja i ostalog što smo isplatili, poručio je Višković.

    Ekonomista Zoran Pavlović tvrdi da je baš posao s obveznicama na Bečkoj berzi i otplata tog duga jedan od većih izdataka kada je riječ o narednoj godini. Vlada Srpske je, kaže on, dala ozbiljne garancije za otplatu tog duga.

    – Postoji jedna klauzula koja je definisala i koja kaže da će kupci imati pravo da zaplijene bilo koju kompaniju ili firmu u kojoj je većinski vlasnik Vlada RS-a u slučaju da onaj ko emituje obveznice ne bude u mogućnost da isplati vlasnicima obveznica novac, pojašnjava Pavlović.

    Ignorisanje MMF-a

    Ekonomista Draško Aćimović smatra da je jedan od osnovnih razloga skupih i povećanih zaduživanja Republike Srpske taj što Savjet ministara u proteklom mandatu nije iskoristio mogućnost restrukturisanja spoljnog duga BiH, mogućnost otpisa pojedinih dugovanja koje su iskoristile mnoge zemlje u svijetu usljed posljedica pandemije koronavirusa.

    – Uzeti krediti od međunarodnih kreditora su nepravilno i nenamjenski korišćeni, a nije iskorišćen ni kredit od MMF-a od 1,5 milijardi KM koji je bio ponuđen pod izvanrednim uslovima i kamatama mjerenim u promilima, za razliku od sadašnjih kamata koje su u procentima. Tako da zaduženje veće od planiranog nije ni potrebno objašnjavati, smatra Aćimović.

    Posljednje objavljeno