Da bi se doprinijelo sigurnosti u saobraćaju koriste se i radari za mjerenje brzine kretanja motornih vozila. Iz ministarstava unutrašnjih poslova za Klix.ba su obrazložili kakve mogućnosti ovi uređaji imaju.

Brzina neprilagođena uslovima na cesti najčešći je uzrok nesreća te se i zbog toga povećava broj stacionirnih radara. Shodno podacima dostupnim na web stranici BIHAMK-a te onima koje su dobili od kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, na području cijele zemlje je 88 stacionarnih radara. Od navedenog broja, njih 78 je u Federaciji, devet u Republici Srpskoj i jedan u Brčko distriktu. Kanton Sarajevo ima najviše ovakvih radara – više od 40.

Među takvim radarima su i oni koji snimaju samog vozača, tj. na osnovu izgleda njihovog lica se može utvrditi i njihov identitet. U ministarstvima unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i Posavskog kantona potvrdili su nam da imaju ovakve radare. U MUP-u Bosanskopodrinjskog kantona naveli su da jedinim stacionarnim radarom ne mogu utvrditi identitet vozača na osnovu izgleda njegovog lica.

U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona naglasili su da u jednom od policijskih vozila imaju radar koji službenicima daje mogućnost da jasno vide vozače.

Odgovor na upit o tehničkim specfikacijama radara nisu uspjeli dobiti od resornih ministarstava u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom Kantonu.

U MUP-u Republike Srpske obrazložili su tehničke mogućnosti njihovih devet stacionarnih radara:

• Automatska detekcija brzine za sva vozila u vidnom polju, do 320 kilometara na sat u svim saobraćajnim trakama koje su u vidnom polju radara, u dolasku i odlasku;
• Detekcija nepoštovanja zabrane prolaza (prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu);

• Prepoznavanje registarskih oznaka za sva vozila u dolasku i odlasku;
• Nadzor i snimanje;
• Automatski prijenos podataka i slično.

Nadležni poručuju da ovi radari doprinose smanjenju broja saobraćajnih nesreća, ali su napomenuli da sigurnost u saobraćaju zavisi i od drugih faktora, kao što je ispravnost vozila, i od toga u kakvom su stanju ceste.

Da bi se doprinijelo sigurnosti u saobraćaju koriste se i radari za mjerenje brzine kretanja motornih vozila. Iz ministarstava unutrašnjih poslova za Klix.ba su obrazložili kakve mogućnosti ovi uređaji imaju.

Brzina neprilagođena uslovima na cesti najčešći je uzrok nesreća te se i zbog toga povećava broj stacionirnih radara. Shodno podacima dostupnim na web stranici BIHAMK-a te onima koje su dobili od kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, na području cijele zemlje je 88 stacionarnih radara. Od navedenog broja, njih 78 je u Federaciji, devet u Republici Srpskoj i jedan u Brčko distriktu. Kanton Sarajevo ima najviše ovakvih radara – više od 40.

Među takvim radarima su i oni koji snimaju samog vozača, tj. na osnovu izgleda njihovog lica se može utvrditi i njihov identitet. U ministarstvima unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i Posavskog kantona potvrdili su nam da imaju ovakve radare. U MUP-u Bosanskopodrinjskog kantona naveli su da jedinim stacionarnim radarom ne mogu utvrditi identitet vozača na osnovu izgleda njegovog lica.

U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona naglasili su da u jednom od policijskih vozila imaju radar koji službenicima daje mogućnost da jasno vide vozače.

Odgovor na upit o tehničkim specfikacijama radara nisu uspjeli dobiti od resornih ministarstava u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom Kantonu.

U MUP-u Republike Srpske obrazložili su tehničke mogućnosti njihovih devet stacionarnih radara:

• Automatska detekcija brzine za sva vozila u vidnom polju, do 320 kilometara na sat u svim saobraćajnim trakama koje su u vidnom polju radara, u dolasku i odlasku;
• Detekcija nepoštovanja zabrane prolaza (prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu);

• Prepoznavanje registarskih oznaka za sva vozila u dolasku i odlasku;
• Nadzor i snimanje;
• Automatski prijenos podataka i slično.

Nadležni poručuju da ovi radari doprinose smanjenju broja saobraćajnih nesreća, ali su napomenuli da sigurnost u saobraćaju zavisi i od drugih faktora, kao što je ispravnost vozila, i od toga u kakvom su stanju ceste.