Zbog čestih krađa, provala u stanove, obijanja automobila ili nesavjesnih komšija, građani sve češće ispred svojih kuća i stanova postavljaju kamere videonadzora. Koliko nadzorna kamera zaista koristi u pronalasku krivca za takva djela ili preventivno, zavisi od slučaja do slučaja. Dok jedni to smatraju korisnim, drugi na kamere gledaju kao na narušavanje privatnosti i smeta im spoznaja da ih u nekom trenutku “veliki brat posmatra”.

Prigovori Agenciji

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH prošle godine je, između ostalog, postupala po prigovoru četiri osobe iz Gornjeg Šepka kod Zvornika, protiv njihovog komšije koji je na stubu kuće imao instalirane pokretne kamere, te su se žalili da ih je on usmjeravao prema njihovim kućama i zadirao u njihovu privatnost.

Prigovor je usvojen kao utemeljen, a Agencija je u ovom slučaju postupala dva puta.

Nakon što su iz Agencije prvi put vlasniku kuće ukazali da pokretne kamere trebaju biti u položaju koji omogućava obradu ličnih podataka samo u svrhu lične sigurnosti i zaštite njegove imovine, te snimati samo njegovo dvorište, a ne okolne kuće i javne površine, protiv njega je ponovo podnesen prigovor zbog upotrebe videonadzora.

Jedan od komšija naveo je kako je vlasnik te kuće kamere instalirao još 2016. godine i da mu to nije smetalo “sve do onog trenutka dok nije počeo da ih okreće u moje dvorište i provocira”.

– Upućujemo ponovo prigovor zato što komšija ponovo okreće kamere u moje dvorište i dvorišta drugih komšija – naveo je.

Dostavljene su i fotografije kamera na kojima se može vidjeti u kojem pravcu su kamere okrenute, a fotografisane su iz pravca kuće jedne od osoba koje su to prijavile.

Prema riječima Petra Kovačevića, direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, građani imaju pravo da postave nadzorne kamere na svom objektu radi zaštite lične sigurnosti i imovine, sve dok to ne zadire u nečiju privatnost.

Ulaz u zgradu

– Naprimjer, komšija ne može snimati komšiju jer je to neprihvatljivo. Međutim, na ulazima u zgrade se mogu postaviti nadzorne kamere, kada zajednički etažni vlasnik ili onaj ko gazduje objektom donese takvu odluku radi zaštite i ti se podaci ne smiju koristiti u bilo koju drugu svrhu, niti zloupotrebljavati ili objavljivati – kazao je Kovačevi za Faktor.ba.

Dodao je kako stanar zgrade ima pravo postaviti kameru ispred svojih ulaznih vrata, ali samo pod uvjetom da snima ulaz u svoj stan, ukoliko je to uopće izvodivo.

– Ne može snimati zajedničke prostorije, a pogotovo ne vrata komšije. Znači, nadzornu kameru može postaviti i privatno lice ispred svojih vrata, sve dok ne zadire u privatnost drugih – istakao je.

Ono što je bitno napomenuti, naglašava direktor, jeste to da u slučajevima kada se postavi nadzorna kamera na vidnom mjestu mora biti istaknut znak ili upozorenje da je taj prostor pod videonadzorom, što je i zakonska obaveza.

Agencija za zaštitu ličnih podataka je, kako nam je potvrdio Kovačević, dosad imala nekoliko prigovora građana zbog postavljenog videonadzora na raznim mjestima.

– Prošle godine smo imali tri prigovora fizičkih lica. Zaštita ličnih interesa i imovine predstavlja legitimne interese, ali to ne može biti nauštrb tuđih prava i privatnosti. Potrebno je pronaći balans između tih dviju vrijednosti – zaključio je.

Zbog čestih krađa, provala u stanove, obijanja automobila ili nesavjesnih komšija, građani sve češće ispred svojih kuća i stanova postavljaju kamere videonadzora. Koliko nadzorna kamera zaista koristi u pronalasku krivca za takva djela ili preventivno, zavisi od slučaja do slučaja. Dok jedni to smatraju korisnim, drugi na kamere gledaju kao na narušavanje privatnosti i smeta im spoznaja da ih u nekom trenutku “veliki brat posmatra”.

Prigovori Agenciji

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH prošle godine je, između ostalog, postupala po prigovoru četiri osobe iz Gornjeg Šepka kod Zvornika, protiv njihovog komšije koji je na stubu kuće imao instalirane pokretne kamere, te su se žalili da ih je on usmjeravao prema njihovim kućama i zadirao u njihovu privatnost.

Prigovor je usvojen kao utemeljen, a Agencija je u ovom slučaju postupala dva puta.

Nakon što su iz Agencije prvi put vlasniku kuće ukazali da pokretne kamere trebaju biti u položaju koji omogućava obradu ličnih podataka samo u svrhu lične sigurnosti i zaštite njegove imovine, te snimati samo njegovo dvorište, a ne okolne kuće i javne površine, protiv njega je ponovo podnesen prigovor zbog upotrebe videonadzora.

Jedan od komšija naveo je kako je vlasnik te kuće kamere instalirao još 2016. godine i da mu to nije smetalo “sve do onog trenutka dok nije počeo da ih okreće u moje dvorište i provocira”.

– Upućujemo ponovo prigovor zato što komšija ponovo okreće kamere u moje dvorište i dvorišta drugih komšija – naveo je.

Dostavljene su i fotografije kamera na kojima se može vidjeti u kojem pravcu su kamere okrenute, a fotografisane su iz pravca kuće jedne od osoba koje su to prijavile.

Prema riječima Petra Kovačevića, direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, građani imaju pravo da postave nadzorne kamere na svom objektu radi zaštite lične sigurnosti i imovine, sve dok to ne zadire u nečiju privatnost.

Ulaz u zgradu

– Naprimjer, komšija ne može snimati komšiju jer je to neprihvatljivo. Međutim, na ulazima u zgrade se mogu postaviti nadzorne kamere, kada zajednički etažni vlasnik ili onaj ko gazduje objektom donese takvu odluku radi zaštite i ti se podaci ne smiju koristiti u bilo koju drugu svrhu, niti zloupotrebljavati ili objavljivati – kazao je Kovačevi za Faktor.ba.

Dodao je kako stanar zgrade ima pravo postaviti kameru ispred svojih ulaznih vrata, ali samo pod uvjetom da snima ulaz u svoj stan, ukoliko je to uopće izvodivo.

– Ne može snimati zajedničke prostorije, a pogotovo ne vrata komšije. Znači, nadzornu kameru može postaviti i privatno lice ispred svojih vrata, sve dok ne zadire u privatnost drugih – istakao je.

Ono što je bitno napomenuti, naglašava direktor, jeste to da u slučajevima kada se postavi nadzorna kamera na vidnom mjestu mora biti istaknut znak ili upozorenje da je taj prostor pod videonadzorom, što je i zakonska obaveza.

Agencija za zaštitu ličnih podataka je, kako nam je potvrdio Kovačević, dosad imala nekoliko prigovora građana zbog postavljenog videonadzora na raznim mjestima.

– Prošle godine smo imali tri prigovora fizičkih lica. Zaštita ličnih interesa i imovine predstavlja legitimne interese, ali to ne može biti nauštrb tuđih prava i privatnosti. Potrebno je pronaći balans između tih dviju vrijednosti – zaključio je.