Na kandidatskim listama za Opće izbore u Bosni i Hercegovini i ove se godine nalaze osobe protiv kojih se vode krivični postupci, ali i one koje su već pravomoćno osuđene. Izborni zakon BiH takvu kandidaturu uglavnom dopušta, uz izuzetak osoba pravomoćno osuđenih za ratne zločine, piše BHRT.
Prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH, osoba protiv koje se vodi krivični postupak može se kandidirati na izborima. Isto tako, kandidatura je omogućena i većini pravomoćno osuđenih osoba, pod uvjetom da se u trenutku kandidature ne nalaze na izdržavanju zatvorske kazne.
Takva zakonska mogućnost posljednjih godina otvara brojna pitanja o političkoj odgovornosti, standardima koji bi trebali važiti za osobe koje pretenduju na javne funkcije, ali i odgovornosti političkih stranaka koje takve osobe uvrštavaju na kandidatske liste.
Direktor BIRN-a Denis Džidić upozorava da se nedovoljno pažnje posvećuje činjenici da se među kandidatima mogu naći i osobe koje su pravomoćno osuđene za krivična djela poput izbornih prevara, pomaganja pri zapošljavanju ili zloupotrebe položaja.
“Upravo one stvari koje bi trebale biti srce EU puta BiH i koje bi trebale biti u fokusu tih stranaka kako bismo se negdje reformisali na putu vladavine prava”, rekao je Džidić.
Dodatna ograničenja uvedena su izmjenama Izbornog zakona BiH iz 2024. godine, kojima je posebno regulisan status osoba osuđenih za ratne zločine.
Pravni stručnjak Arben Murtezić podsjeća da osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine pred bilo kojim sudom u Bosni i Hercegovini ili međunarodnim sudom ne mogu biti kandidati na izborima, bez obzira na to jesu li kaznu već izdržale.
Istodobno, Murtezić ukazuje da je zakonodavac znatno proširio mogućnost kandidiranja, polazeći od stava da je kandidatura na izborima demokratsko pravo koje se ne bi trebalo olako ograničavati.
Međutim, pitanje političke odgovornosti ostaje izvan samih zakonskih ograničenja. Politolog Marko Lucović smatra da problem treba posmatrati i kroz prizmu političke kulture, dijaloga i odgovornosti prema biračkom tijelu, posebno kada je riječ o obnašanju najvažnijih javnih funkcija.
Sociolog Srđan Vukadinović ukazuje na nelogičnost postojećeg sistema. Prema njegovom tumačenju, osoba koja već obnaša javnu funkciju nakon pravomoćne presude može izgubiti mandat, dok osoba koja ima pravomoćnu presudu, zavisno od okolnosti, istodobno može učestvovati na izborima.
“Tako da je to jedan nonsens”, kazao je Vukadinović.
Sagovornici upozoravaju da pitanje kandidiranja osoba protiv kojih se vode krivični postupci ili koje su već pravomoćno osuđene nije samo pravno, nego i političko i društveno pitanje.
Činjenica da zakon u određenim slučajevima omogućava takvu kandidaturu ne znači nužno i da je ona politički prihvatljiva. Odgovornost, osim na političkim strankama koje biraju kandidate, u konačnici ostaje i na biračima.
Upravo birači na izborima imaju mogućnost odlučiti kome će dati povjerenje, pa izbor kandidata sa spornom prošlošću, ali i njihovo eventualno odbacivanje na izborima, predstavlja dio demokratske odgovornosti društva.
