Poznavati historiju i kulturno bogatstvo svog naroda i države nije dovoljno, već je potrebno isto njegovati, promovirati u širem okruženju, a znanja prenositi budućim generacijama, koje će nastaviti predano čuvati povjereno.

Članovi Kulturno-umjetničkog društva “Željezara” Zenica, u Bosni i Hercegovini, desetljećima su svojevrsni čuvari kulturnog nasljeđa i ambasadori BiH u Evropi i svijetu na polju kulture.

Predsjednik Adel Sinanović je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao kako je sindikat radnika najveće zeničke tvornice “Željezare” 1969. godine osnovao KUD “Željezara”. Od tada, njegovi članovi nastoje kroz druženja, pjesmu i igru sačuvati kulturno nasljeđe ne samo ovog nego i šireg područja.

Narod bez tradicije izgubljen narod

KUD “Željezara” Zenica broji više od 100 aktivnih članova, kroz različite sekcije društva i oko 30-40 pridruženih članova koji im se povremeno priključuju na različitim aktivnostima.

– Imamo trenutno četiri sekcije društva: folklorni ansambl, dvije rock grupe, koje sviraju u sklopu društva, narodni orkestar, imamo tamburaški orkestar i donedavno smo imali i duvački orkestar KUD ‘Željezara’ Zenica – rekao je Sinanović.

Pojasnio je kako je zbog pandemije i drugih okolnosti duvački orkestar odlučio od ove godine pokušati nastupiti samostalno.

– Od davne 1969. godine, kada je društvo osnovano, pa sve do danas, pokušavamo da očuvamo našu tradiciju, naše korijene s ovih područja, jer stojimo pri paroli da svaki narod koji izgubi svoju tradiciju i običaje, izgubljen je narod i mi smo tu da očuvamo samu tradiciju – rekao je Sinanović.

KUD “Željezara” Zenica, odnosno folklorna skupina ima nekoliko starosnih grupa, a riječ je o mlađoj grupi (osnovna škola), srednja grupa (srednja škola) i starija grupa (starije generacije).

Čuvaju i originalne nošnje s područja bivše Jugoslavije

Dževad Mustafić, koji je obavljao niz značajnih funkcija, kazao je kako je uz društvo bio u “svim prilikama i neprilikama”.

Dodao je kako je riječ o društvu koje “gaji folklornu kulturu ovih podneblja, a između ostalog imaju i koreografije koje su iz bivše Jugoslavije”.

– Imamo nošnje koje su stare preko 40 godina, koje su originalne, tadašnje. Te su nošnje i sada u funkciji, ispravne, očuvane i mislim da je jedino društvo, što se tiče bar Zeničko-dobojskog kantona, a možda i dalje, koje ima očuvane nošnje iz perioda bivše Jugoslavije – rekao je Mustafić.

Dodao je kako nošnje nisu obnavljali, jer nisu bili u mogućnosti, iako su one i dalje očuvane i može se nastupati u njima.

Mustafić je dio društva od 1981. godine, a svojevremeno su brojali i 580 aktivnih članova.

– Nije postojala nijedna vrsta sekcije, amaterskog iskazivanja kulture, da je nije bilo u društvu. Tako da samo brojali od likovnih, dramskih, vokalnih, folklornih, instrumentalnih (sekcija, op.a.) i svega onoga što je moglo da bude u jednom društvu, to je postojalo tada – rekao je Mustafić.

Rekao je kako su bili skoro poluprofesionalni u tom periodu.

– Nikada nismo bili profesionalni, jer nismo imali profesionalnih uposlenika. Svi su srcem igrali, srcem dolazili i družili se, bili članovi ovog udruženja – rekao je Mustafić.

Nezavidna finansijska situacija

Govorio je i nezavidnom položaju kulturno-umjetničkih društava širom BiH, kada je u pitanju finansijska situacija.

– Šira društvena zajednica nam itekako malo pomaže. Ukoliko bismo napravili poređenja, moram reći, pošto imam uvida u situaciju i u drugim kantonima, ta podrška od šire društvene zajednice je u Zeničko-dobojskom kantonu jako slaba. Mi sredstva dobijamo jedino na način javnih poziva i molbe, prijateljstva, ljude koji su nekada bili ovdje, a koji su sada priznati privrednici koji nam povremeno pomažu – rekao je Mustafić.

Prema njegovim riječima, do 2013. godine imali su stalna finansiranja poznate kompanije u Zenici i to zahvaljujući članovima koji su bili radnici te kompanije.

Dodao je kako nastoje nastaviti djelovanje, ali je to mnogo teže zbog finansiranja, pogotovo uzimajući u obzir nastupe van granica BiH.

– Mi nemamo članarine, jedino smo udruženje u BiH, to tvrdim, koje nema članarine. Imamo u statutu zabilježeno da se plaća članarina, ali mi je još uvijek nismo uveli, jer smatram da nema potrebe ako ćemo sami finansirati svoja putovanja, koja su bila velika – rekao je Mustafić.

Dodao je kako su do prije četiri godine, u toku godine su imali 15.000 pređenih kilometara sa svim sekcijama KUD-a.

Članovi su nastupali širom BiH, Evrope, pogotovo u zemljama u kojima je brojna bh. dijaspora, Turske, a gostovali su i u Dubaiju.

Gostovanja je kaže bilo, ali se ona svakim danom smanjuju.

– Mi nismo profesionalci, djeca, odnosno svi članovi, dolaze iz ljubavi, vole putovanja i druženja – rekao je Mustafić.

Ambasadori i promotori kulture BiH

Mustafić je dodaokako ekonomska situacija u državi otežava rad društava, pogotovo na polju kulture.

– Mi jesmo ‘ambasadori’ (kulture, op.a.). Mi smo ‘ambasadori’ gdje god dođemo. Uvijek, u svakom defileu, gdje god nastupamo, ide prvo naša zastava. Na samoj pozornici je zastava. Zastava BiH i zastava grada iz kojeg potičemo. Iako, čak povremeno dolazimo u situaciju da ne možemo da dobijemo ni zastavu grada kad putujemo – rekao je Mustafić.

Smatra kako je djelovanje KUD “Željezara” Zenica značajno kako bi se sačuvala historija bogatstva kulture s ovog područja.

Članovi društva, u skladu s propisanim mjerama, aktivnosti su vodili i u vrijeme pandemije. I danas imaju redovne probe jednom sedmično, a ranije i nekoliko puta u toku sedmice.

– U sklopu tih mjera održali smo jednu mini smotru folklora u Zenici. Nismo mogli pozvati prijatelje, posjetioce, goste društva nego smo sveli to da samo igrači iz različitih gradova odigraju svoje koreografije, a mi smo ujedno i pogledali to – rekao je Sinanović.

Dodao je kako je pandemija donijela određena ograničenja pa nije bilo putovanja unutar ni van BiH.

– Sudeći po svim epidemiološkim mjerama, polako se te mjere popuštaju i mi smo dobili zvanično poziv da ponovo učestvujemo u Turskoj, u gradu Yalovi. Po samom pozivu vidi se da i oni reduciraju broj učesnika. Dosad je išlo nas 40, 50 do 60 osoba. Sad su nam ograničili na samo 16 – rekao je Sinanović.

Roditelje je pozvao da potiču djecu na članstvo u ovakvim društvima, jer je to jedan od načina kako sačuvati njihovo zdravlje i pomoći im u formiranju ličnosti. Pored toga, važno je i sačuvati kulturu amaterizma, ali i kulturno nasljeđa države i širih područja kako bi ono bilo preneseno na buduće generacije.

– Trebaju da vide kako su naši preci živjeli, kako su se veselili, igrali, pjevali. Život nije samo internet. Kroz svo kulturno nasljeđe, mi smo vodili računa i o odgoju djece – rekao je Mustafić.

Dodao je i kako su u kontaktu s članovima koji su u dijaspori, pokušavajući ih animirati da u područjima na koja su otišli, pomognu KUD “Željezara”.

– Da nam pomognu da gostujemo negdje vani, da se pokažemo kako znamo i kažemo da postoji BiH i kultura BiH – zaključio je Mustafić na kraju.

Poznavati historiju i kulturno bogatstvo svog naroda i države nije dovoljno, već je potrebno isto njegovati, promovirati u širem okruženju, a znanja prenositi budućim generacijama, koje će nastaviti predano čuvati povjereno.

Članovi Kulturno-umjetničkog društva “Željezara” Zenica, u Bosni i Hercegovini, desetljećima su svojevrsni čuvari kulturnog nasljeđa i ambasadori BiH u Evropi i svijetu na polju kulture.

Predsjednik Adel Sinanović je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao kako je sindikat radnika najveće zeničke tvornice “Željezare” 1969. godine osnovao KUD “Željezara”. Od tada, njegovi članovi nastoje kroz druženja, pjesmu i igru sačuvati kulturno nasljeđe ne samo ovog nego i šireg područja.

Narod bez tradicije izgubljen narod

KUD “Željezara” Zenica broji više od 100 aktivnih članova, kroz različite sekcije društva i oko 30-40 pridruženih članova koji im se povremeno priključuju na različitim aktivnostima.

– Imamo trenutno četiri sekcije društva: folklorni ansambl, dvije rock grupe, koje sviraju u sklopu društva, narodni orkestar, imamo tamburaški orkestar i donedavno smo imali i duvački orkestar KUD ‘Željezara’ Zenica – rekao je Sinanović.

Pojasnio je kako je zbog pandemije i drugih okolnosti duvački orkestar odlučio od ove godine pokušati nastupiti samostalno.

– Od davne 1969. godine, kada je društvo osnovano, pa sve do danas, pokušavamo da očuvamo našu tradiciju, naše korijene s ovih područja, jer stojimo pri paroli da svaki narod koji izgubi svoju tradiciju i običaje, izgubljen je narod i mi smo tu da očuvamo samu tradiciju – rekao je Sinanović.

KUD “Željezara” Zenica, odnosno folklorna skupina ima nekoliko starosnih grupa, a riječ je o mlađoj grupi (osnovna škola), srednja grupa (srednja škola) i starija grupa (starije generacije).

Čuvaju i originalne nošnje s područja bivše Jugoslavije

Dževad Mustafić, koji je obavljao niz značajnih funkcija, kazao je kako je uz društvo bio u “svim prilikama i neprilikama”.

Dodao je kako je riječ o društvu koje “gaji folklornu kulturu ovih podneblja, a između ostalog imaju i koreografije koje su iz bivše Jugoslavije”.

– Imamo nošnje koje su stare preko 40 godina, koje su originalne, tadašnje. Te su nošnje i sada u funkciji, ispravne, očuvane i mislim da je jedino društvo, što se tiče bar Zeničko-dobojskog kantona, a možda i dalje, koje ima očuvane nošnje iz perioda bivše Jugoslavije – rekao je Mustafić.

Dodao je kako nošnje nisu obnavljali, jer nisu bili u mogućnosti, iako su one i dalje očuvane i može se nastupati u njima.

Mustafić je dio društva od 1981. godine, a svojevremeno su brojali i 580 aktivnih članova.

– Nije postojala nijedna vrsta sekcije, amaterskog iskazivanja kulture, da je nije bilo u društvu. Tako da samo brojali od likovnih, dramskih, vokalnih, folklornih, instrumentalnih (sekcija, op.a.) i svega onoga što je moglo da bude u jednom društvu, to je postojalo tada – rekao je Mustafić.

Rekao je kako su bili skoro poluprofesionalni u tom periodu.

– Nikada nismo bili profesionalni, jer nismo imali profesionalnih uposlenika. Svi su srcem igrali, srcem dolazili i družili se, bili članovi ovog udruženja – rekao je Mustafić.

Nezavidna finansijska situacija

Govorio je i nezavidnom položaju kulturno-umjetničkih društava širom BiH, kada je u pitanju finansijska situacija.

– Šira društvena zajednica nam itekako malo pomaže. Ukoliko bismo napravili poređenja, moram reći, pošto imam uvida u situaciju i u drugim kantonima, ta podrška od šire društvene zajednice je u Zeničko-dobojskom kantonu jako slaba. Mi sredstva dobijamo jedino na način javnih poziva i molbe, prijateljstva, ljude koji su nekada bili ovdje, a koji su sada priznati privrednici koji nam povremeno pomažu – rekao je Mustafić.

Prema njegovim riječima, do 2013. godine imali su stalna finansiranja poznate kompanije u Zenici i to zahvaljujući članovima koji su bili radnici te kompanije.

Dodao je kako nastoje nastaviti djelovanje, ali je to mnogo teže zbog finansiranja, pogotovo uzimajući u obzir nastupe van granica BiH.

– Mi nemamo članarine, jedino smo udruženje u BiH, to tvrdim, koje nema članarine. Imamo u statutu zabilježeno da se plaća članarina, ali mi je još uvijek nismo uveli, jer smatram da nema potrebe ako ćemo sami finansirati svoja putovanja, koja su bila velika – rekao je Mustafić.

Dodao je kako su do prije četiri godine, u toku godine su imali 15.000 pređenih kilometara sa svim sekcijama KUD-a.

Članovi su nastupali širom BiH, Evrope, pogotovo u zemljama u kojima je brojna bh. dijaspora, Turske, a gostovali su i u Dubaiju.

Gostovanja je kaže bilo, ali se ona svakim danom smanjuju.

– Mi nismo profesionalci, djeca, odnosno svi članovi, dolaze iz ljubavi, vole putovanja i druženja – rekao je Mustafić.

Ambasadori i promotori kulture BiH

Mustafić je dodaokako ekonomska situacija u državi otežava rad društava, pogotovo na polju kulture.

– Mi jesmo ‘ambasadori’ (kulture, op.a.). Mi smo ‘ambasadori’ gdje god dođemo. Uvijek, u svakom defileu, gdje god nastupamo, ide prvo naša zastava. Na samoj pozornici je zastava. Zastava BiH i zastava grada iz kojeg potičemo. Iako, čak povremeno dolazimo u situaciju da ne možemo da dobijemo ni zastavu grada kad putujemo – rekao je Mustafić.

Smatra kako je djelovanje KUD “Željezara” Zenica značajno kako bi se sačuvala historija bogatstva kulture s ovog područja.

Članovi društva, u skladu s propisanim mjerama, aktivnosti su vodili i u vrijeme pandemije. I danas imaju redovne probe jednom sedmično, a ranije i nekoliko puta u toku sedmice.

– U sklopu tih mjera održali smo jednu mini smotru folklora u Zenici. Nismo mogli pozvati prijatelje, posjetioce, goste društva nego smo sveli to da samo igrači iz različitih gradova odigraju svoje koreografije, a mi smo ujedno i pogledali to – rekao je Sinanović.

Dodao je kako je pandemija donijela određena ograničenja pa nije bilo putovanja unutar ni van BiH.

– Sudeći po svim epidemiološkim mjerama, polako se te mjere popuštaju i mi smo dobili zvanično poziv da ponovo učestvujemo u Turskoj, u gradu Yalovi. Po samom pozivu vidi se da i oni reduciraju broj učesnika. Dosad je išlo nas 40, 50 do 60 osoba. Sad su nam ograničili na samo 16 – rekao je Sinanović.

Roditelje je pozvao da potiču djecu na članstvo u ovakvim društvima, jer je to jedan od načina kako sačuvati njihovo zdravlje i pomoći im u formiranju ličnosti. Pored toga, važno je i sačuvati kulturu amaterizma, ali i kulturno nasljeđa države i širih područja kako bi ono bilo preneseno na buduće generacije.

– Trebaju da vide kako su naši preci živjeli, kako su se veselili, igrali, pjevali. Život nije samo internet. Kroz svo kulturno nasljeđe, mi smo vodili računa i o odgoju djece – rekao je Mustafić.

Dodao je i kako su u kontaktu s članovima koji su u dijaspori, pokušavajući ih animirati da u područjima na koja su otišli, pomognu KUD “Željezara”.

– Da nam pomognu da gostujemo negdje vani, da se pokažemo kako znamo i kažemo da postoji BiH i kultura BiH – zaključio je Mustafić na kraju.