11.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    light rain
    11.2 ° C
    11.2 °
    11.2 °
    98 %
    1.4kmh
    98 %
    ned
    9 °
    pon
    4 °
    uto
    2 °
    sri
    2 °
    čet
    4 °

    Ljudska vrsta u karantini, životinje i biljke ponovo otkrivaju slobodu

    Ljudska vrsta u karantini, životinje i biljke ponovo otkrivaju slobodu

    Dok je veći dio ljudske vrste u karantini, divlje životinje i biljke uživaju u ponovno otkrivenoj slobodi. Divlje svinje šeću gradskim ulicama, ptice glasno cvrkuću, a ljudi konačno imaju više vremena ponovno uživati u prirodi.

    Još za prvih dana karantine stanovnici velikih gradova svijeta ponovno su otkrili cvrkut ptica. Na ulicama Barcelone viđene su divlje svinje, Santiago de Chileom prošetala je divlja puma, a dupini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemlju…

    Ptice pjevaju bez prestanka

    “S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolici gradova “sve se slobodnije šeću njihovim ulicama”, kaže Romain Julliard, direktor istraživanja u pariškome Državnom prirodoslovnom muzeju.

    Kao primjer navodi lisice: “Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu ga istraživati”.

    Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu napustiti svoj uobičajeni teritorij i “napraviti mjesta ostalim životinjama”.

    “A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično ‘nevidljive’, sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju cvrkutati kad je bučno, no sada pjevaju bez prestanka”, kaže Jérôme Sueur, stručnjak iz Nacionalnoga prirodoslovnog muzeja.

    Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. Nada se da će ovaj izostanak ljudske kakofonije koristiti životinjama tokom njihova reproduktivnog razdoblja u proljeće. “Moglo bi se kazati da su životinje sada lišene onečišćenja koje za njih predstavlja buka što je proizvode ljudi”, kaže naučnik.

    I na selu i u moru divlje životinje vjerojatno će profitirati zbog velike ‘ljudske karantine’. U Francuskoj je, na primjer, zbog karantine sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno.

    “Karantina je nastupila u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je u slučaju običnih žaba i pjegavih daždevnjaka, koje, kada prelaze prometnice i ceste, vrlo često pregaze jureći automobili”, kaže Jean-Noël Rieffel, regionalni direktor francuskoga Ureda za bioraznolikost u Val-de-Loireu.

    Crnoglave galebove, koji se gnijezde na pjeskovitim obalama Loire, ljudi obično u ovo doba uznemiruju i smetaju. No sada više nema šetača, četveronožnih ljubimaca ni kanua.

    “U nacionalnom parku Calanques, nedaleko od Marseillea, koji je zatvoren za šetače i nautičare, “priroda i životinjske vrste pronalaze svoje prirodno stanište brzinom koja nas iznenađuje”, kaže direktor parka Didier Réault.

    “Njorke, koje su se prije gnijezdile u višim i dobro zaštićenim područjima, sada se okupljaju na vodi. Isto je s biljkama. Zaštićena vrsta divljih orhideja cvate krajem travnja i početkom maja. Šetači ih najčešće poberu, no to bi ove godine moglo izostati”, kaže Jean-Noël Rieffel.

    Promatranje čudesnih promjena

    I na nepokošenim gradskim livadama sve je puno poljskoga cvijeća, “izvora nektara i polena za bumbare, pčele i leptire”, objašnjava Romain Julliard.

    Naučnicima je, u novonastaloj situaciji možda najvažnija činjenica da su se naš odnos i pažnja prema prirodi izmijenili. Ljudi su prisiljeni boraviti u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svjesni toga u kolikoj im mjeri nedostaje priroda.

    S prozora stanova ili u svojim vrtovima svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i promatranje čudesnih promjena.

    No karantina bi mogla biti loša za životinjske vrste koje su se navikle hraniti ljudskim otpadom.

    “Drugi nedostatak karantene je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute”, smatra Loïc Obled, zamjenik direktora francuskog Ureda za bioraznolikost.

    I naposlijetku, morat će se osmisliti postupan izlazak iz karantine.

    Ptice koje su se gnijezdile na prostoru napuštenoga školskog dvorišta uznemirit će se i preplašiti, a njihov će odmor biti kratkotrajan.

    “Ljudi će se zaželjeti prirode, a takvo bi iznenadno opterećenje moglo negativno utjecati i na floru i faunu”, upozorava Jean-Noël Rieffel.

    Dok je veći dio ljudske vrste u karantini, divlje životinje i biljke uživaju u ponovno otkrivenoj slobodi. Divlje svinje šeću gradskim ulicama, ptice glasno cvrkuću, a ljudi konačno imaju više vremena ponovno uživati u prirodi.

    Još za prvih dana karantine stanovnici velikih gradova svijeta ponovno su otkrili cvrkut ptica. Na ulicama Barcelone viđene su divlje svinje, Santiago de Chileom prošetala je divlja puma, a dupini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemlju…

    Ptice pjevaju bez prestanka

    “S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolici gradova “sve se slobodnije šeću njihovim ulicama”, kaže Romain Julliard, direktor istraživanja u pariškome Državnom prirodoslovnom muzeju.

    Kao primjer navodi lisice: “Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu ga istraživati”.

    Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu napustiti svoj uobičajeni teritorij i “napraviti mjesta ostalim životinjama”.

    “A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično ‘nevidljive’, sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju cvrkutati kad je bučno, no sada pjevaju bez prestanka”, kaže Jérôme Sueur, stručnjak iz Nacionalnoga prirodoslovnog muzeja.

    Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. Nada se da će ovaj izostanak ljudske kakofonije koristiti životinjama tokom njihova reproduktivnog razdoblja u proljeće. “Moglo bi se kazati da su životinje sada lišene onečišćenja koje za njih predstavlja buka što je proizvode ljudi”, kaže naučnik.

    I na selu i u moru divlje životinje vjerojatno će profitirati zbog velike ‘ljudske karantine’. U Francuskoj je, na primjer, zbog karantine sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno.

    “Karantina je nastupila u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je u slučaju običnih žaba i pjegavih daždevnjaka, koje, kada prelaze prometnice i ceste, vrlo često pregaze jureći automobili”, kaže Jean-Noël Rieffel, regionalni direktor francuskoga Ureda za bioraznolikost u Val-de-Loireu.

    Crnoglave galebove, koji se gnijezde na pjeskovitim obalama Loire, ljudi obično u ovo doba uznemiruju i smetaju. No sada više nema šetača, četveronožnih ljubimaca ni kanua.

    “U nacionalnom parku Calanques, nedaleko od Marseillea, koji je zatvoren za šetače i nautičare, “priroda i životinjske vrste pronalaze svoje prirodno stanište brzinom koja nas iznenađuje”, kaže direktor parka Didier Réault.

    “Njorke, koje su se prije gnijezdile u višim i dobro zaštićenim područjima, sada se okupljaju na vodi. Isto je s biljkama. Zaštićena vrsta divljih orhideja cvate krajem travnja i početkom maja. Šetači ih najčešće poberu, no to bi ove godine moglo izostati”, kaže Jean-Noël Rieffel.

    Promatranje čudesnih promjena

    I na nepokošenim gradskim livadama sve je puno poljskoga cvijeća, “izvora nektara i polena za bumbare, pčele i leptire”, objašnjava Romain Julliard.

    Naučnicima je, u novonastaloj situaciji možda najvažnija činjenica da su se naš odnos i pažnja prema prirodi izmijenili. Ljudi su prisiljeni boraviti u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svjesni toga u kolikoj im mjeri nedostaje priroda.

    S prozora stanova ili u svojim vrtovima svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i promatranje čudesnih promjena.

    No karantina bi mogla biti loša za životinjske vrste koje su se navikle hraniti ljudskim otpadom.

    “Drugi nedostatak karantene je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute”, smatra Loïc Obled, zamjenik direktora francuskog Ureda za bioraznolikost.

    I naposlijetku, morat će se osmisliti postupan izlazak iz karantine.

    Ptice koje su se gnijezdile na prostoru napuštenoga školskog dvorišta uznemirit će se i preplašiti, a njihov će odmor biti kratkotrajan.

    “Ljudi će se zaželjeti prirode, a takvo bi iznenadno opterećenje moglo negativno utjecati i na floru i faunu”, upozorava Jean-Noël Rieffel.

    Posljednje objavljeno