Hiljade žena još uvijek čuva tajnu o preživljenoj traumi silovanja i seksualnog nasilja, strahujući kako bi njihovi najmiliji reagovali, ali i okolina. Nose se s osjećajem straha za svoj život i život svojih najmilijih.

U znak solidarnosti i podrške svim preživjelima, “Medica” Zenica je ove subote uličnom kampanjom, “Snaga, nada, život”, obilježila 19. juni – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.

Još od 2015. godine na današnji dan se šalje jasna poruka: seksualno nasilje u ratu je napad na žesnko tijelo i na njen identitet s ciljem da se uništi ljudsko biće s dugotrajnim posljedicama koje svaka preživjela nosi. Iako nema zvanične statistike, procjenjuje se da je u ratu u Bosni i Hercegovini oko 50.000 žena i 3.000 muškaraca preživjelo ratno silovanje.

– U nadi da se ova bolna iskustva nikome ne ponove, žene preživjele, objedinile su cvijet svijetle boje koje za njih simbolizira snagu, nadu i život. On je ujedno i poruka da se o ratnim silovanjima treba govoriti kao preventivi, bez sijanja mržnje i uz volju za nadom i životom – objasnila je direktorica „Medice“ Dr. sci. Sabiha Husić.

– S pravom danas želimo poručiti da su upravo žene dale doprinos da ratno i seksualno nasilje bude prepoznato kao ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i genocida, a Bosna i Hercegovina bi trebala omogućiti lahko dostupna prava, prepoznati snagu preživjelih i poštovanjem vratiti nadu za bolji život – izjavila je Husić.

19. juna 2015. godine, UN je osmislio ovu inicijativu u pokušaju da osudi rodno zasnovana nasilna djela i ojača svoju posvećenost okončanju svih oblika nasilja nad ženama/djevojkama. Zapravo, ovaj određeni datum izabran je u čast prvog stepena kada je seksualno nasilje prepoznato kao oružje rata, terorizam, a ne neželjeni rezultat rata.

– Ovo priznanje zvanično se dogodilo 2008. godine, rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1820. Kampanje poput ”Snaga, nada, život” su podsjetink građankama i građanima da ne bi trebali zaboraviti preživjele koji zaslužuju veće poštovanje, a ne stigmatiziranje u našem društvu – dodala je Husić.

Hiljade žena još uvijek čuva tajnu o preživljenoj traumi silovanja i seksualnog nasilja, strahujući kako bi njihovi najmiliji reagovali, ali i okolina. Nose se s osjećajem straha za svoj život i život svojih najmilijih.

U znak solidarnosti i podrške svim preživjelima, “Medica” Zenica je ove subote uličnom kampanjom, “Snaga, nada, život”, obilježila 19. juni – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.

Još od 2015. godine na današnji dan se šalje jasna poruka: seksualno nasilje u ratu je napad na žesnko tijelo i na njen identitet s ciljem da se uništi ljudsko biće s dugotrajnim posljedicama koje svaka preživjela nosi. Iako nema zvanične statistike, procjenjuje se da je u ratu u Bosni i Hercegovini oko 50.000 žena i 3.000 muškaraca preživjelo ratno silovanje.

– U nadi da se ova bolna iskustva nikome ne ponove, žene preživjele, objedinile su cvijet svijetle boje koje za njih simbolizira snagu, nadu i život. On je ujedno i poruka da se o ratnim silovanjima treba govoriti kao preventivi, bez sijanja mržnje i uz volju za nadom i životom – objasnila je direktorica „Medice“ Dr. sci. Sabiha Husić.

– S pravom danas želimo poručiti da su upravo žene dale doprinos da ratno i seksualno nasilje bude prepoznato kao ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i genocida, a Bosna i Hercegovina bi trebala omogućiti lahko dostupna prava, prepoznati snagu preživjelih i poštovanjem vratiti nadu za bolji život – izjavila je Husić.

19. juna 2015. godine, UN je osmislio ovu inicijativu u pokušaju da osudi rodno zasnovana nasilna djela i ojača svoju posvećenost okončanju svih oblika nasilja nad ženama/djevojkama. Zapravo, ovaj određeni datum izabran je u čast prvog stepena kada je seksualno nasilje prepoznato kao oružje rata, terorizam, a ne neželjeni rezultat rata.

– Ovo priznanje zvanično se dogodilo 2008. godine, rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1820. Kampanje poput ”Snaga, nada, život” su podsjetink građankama i građanima da ne bi trebali zaboraviti preživjele koji zaslužuju veće poštovanje, a ne stigmatiziranje u našem društvu – dodala je Husić.