7.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    7.2 ° C
    7.2 °
    7.2 °
    72 %
    1.2kmh
    0 %
    sub
    28 °
    ned
    31 °
    pon
    27 °
    uto
    18 °
    sri
    22 °
    Mentalno zdravlje najmlađih, kada reagovati? Mentalno zdravlje najmlađih, kada reagovati?

    Mentalno zdravlje najmlađih, kada reagovati?

    Mentalno zdravlje najmlađih, kada reagovati?

    Hronična izloženost nepovoljnim životnim uslovima ima veliki utjecaj na razvoj depresije. Depresija će postati najraširenija bolest u svijetu, ali o problemu depresije kod djece i mladih vrlo se rijetko govori. O dječijoj depresiji nedovoljno se govori, a još manje o njoj zna, zbog čega roditelji nerijetko ignorišu problem sve dok ne bude prekasno.

    Stresni životni događaji

    Statistike pokazuju ogromnu psihijatrijsku dijagnostičku hiperinflaciju među mladima – psihijatrijski poremećaji dijagnosticiraju se kod 20% djece i mladih, narušeno mentalno zdravlje ima svaki peti adolescent, samoubistvo se nalazi na trećem mjestu uzroka smrti u dobnoj grupi od 15 do 32 godine, više od 50 posto psihijatrijskih poremećaja u starijoj životnoj dobi razvilo se upravo u adolescenciji…

    Na razvoj depresije kod djece i mladih, osim bioloških faktora (genetsko nasljedstvo, disregulacija neurotransmiterskih sistema u mozgu), utječu i psihosocijalni faktori – osobine ličnosti, okolina te stresni životni događaji.

    Nepovoljni životni faktori

    Hronična izloženost nepovoljnim životnim uslovima ima veliki utjecaj na razvoj depresije. Nepovoljni životni faktori uključuju zlostavljanje i zanemarivanje, konflikte unutar porodice, ali i među vršnjacima, uključujući i buling, koji je sve češći problem u školama.

    Klinička manifestacija depresije može varirati ovisno o razvojnoj fazi djeteta. Prema statističkim podacima, depresija se javlja u 0,3-1,4 posto predškolske djece, 1-2 posto školske djece te 3-8 posto adolescenata. Zato je emocionalno opismenjavanje djece poželjno već u predškolskoj dobi, kako bi dijete što ranije naučilo pokazati da ga nešto muči i o tome razgovaralo s roditeljima.

    Hronična izloženost nepovoljnim životnim uslovima ima veliki utjecaj na razvoj depresije. Depresija će postati najraširenija bolest u svijetu, ali o problemu depresije kod djece i mladih vrlo se rijetko govori. O dječijoj depresiji nedovoljno se govori, a još manje o njoj zna, zbog čega roditelji nerijetko ignorišu problem sve dok ne bude prekasno.

    Stresni životni događaji

    Statistike pokazuju ogromnu psihijatrijsku dijagnostičku hiperinflaciju među mladima – psihijatrijski poremećaji dijagnosticiraju se kod 20% djece i mladih, narušeno mentalno zdravlje ima svaki peti adolescent, samoubistvo se nalazi na trećem mjestu uzroka smrti u dobnoj grupi od 15 do 32 godine, više od 50 posto psihijatrijskih poremećaja u starijoj životnoj dobi razvilo se upravo u adolescenciji…

    Na razvoj depresije kod djece i mladih, osim bioloških faktora (genetsko nasljedstvo, disregulacija neurotransmiterskih sistema u mozgu), utječu i psihosocijalni faktori – osobine ličnosti, okolina te stresni životni događaji.

    Nepovoljni životni faktori

    Hronična izloženost nepovoljnim životnim uslovima ima veliki utjecaj na razvoj depresije. Nepovoljni životni faktori uključuju zlostavljanje i zanemarivanje, konflikte unutar porodice, ali i među vršnjacima, uključujući i buling, koji je sve češći problem u školama.

    Klinička manifestacija depresije može varirati ovisno o razvojnoj fazi djeteta. Prema statističkim podacima, depresija se javlja u 0,3-1,4 posto predškolske djece, 1-2 posto školske djece te 3-8 posto adolescenata. Zato je emocionalno opismenjavanje djece poželjno već u predškolskoj dobi, kako bi dijete što ranije naučilo pokazati da ga nešto muči i o tome razgovaralo s roditeljima.

    Mentalno zdravlje najmlađih, kada reagovati? Mentalno zdravlje najmlađih, kada reagovati?
    Mentalno zdravlje najmlađih, kada reagovati?

    Posljednje objavljeno