17.4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Mlaćo i Cikotić negirali krivicu za zločine u Bugojnu

    Mlaćo i Cikotić negirali krivicu za zločine u Bugojnu

    Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić negirali su krivicu za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene 1993. godine u Bugojnu. Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH.

    - Reklama -

    “Nisam kriv”, izjavila su obojica optuženih.

    Prema optužnici, Mlaćo je 1993. naredio ubistva više od 20 zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koje je nazvao “ekstremni dio”.

    - Reklama -

    Zarobljenici su, kako se navodi, bili dovedeni u prostorije “BH Banke”, gdje su ih pripadnici Vojne policije tukli, nakon čega su neki i preminuli.

    Naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremi odvedu u prostorije motela na Rostovu, te su likvidirani.

    Cikotiću se, između ostalog, na teret stavlja da je propustio da poduzme sve moguće mjere da spriječi ubistva i nečovječno postupanje spram ovih zarobljenika, iako je imao informacije koje su mu omogućavale da zaključi da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva djela, te nije poduzeo mjere da se pokrene krivični postupak zbog mučenja i ubistava.

    Nedavno je Cikotić, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja.

    Početak suđenja trebao bi biti zakazan u roku od dva mjeseca.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić negirali su krivicu za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene 1993. godine u Bugojnu. Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH.

    - Reklama -

    “Nisam kriv”, izjavila su obojica optuženih.

    Prema optužnici, Mlaćo je 1993. naredio ubistva više od 20 zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koje je nazvao “ekstremni dio”.

    - Reklama -

    Zarobljenici su, kako se navodi, bili dovedeni u prostorije “BH Banke”, gdje su ih pripadnici Vojne policije tukli, nakon čega su neki i preminuli.

    Naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremi odvedu u prostorije motela na Rostovu, te su likvidirani.

    Cikotiću se, između ostalog, na teret stavlja da je propustio da poduzme sve moguće mjere da spriječi ubistva i nečovječno postupanje spram ovih zarobljenika, iako je imao informacije koje su mu omogućavale da zaključi da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva djela, te nije poduzeo mjere da se pokrene krivični postupak zbog mučenja i ubistava.

    Nedavno je Cikotić, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja.

    Početak suđenja trebao bi biti zakazan u roku od dva mjeseca.

    Zenica
    scattered clouds
    17.4 ° C
    17.4 °
    17.4 °
    70 %
    1.1kmh
    38 %
    uto
    23 °
    sri
    17 °
    čet
    15 °
    pet
    20 °
    sub
    15 °