Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas dočekuju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža. Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima borave u Mekki.

Za muslimane veliki su to mubarek dani, dani velikog dobra. Danas milioni hadžija iz čitavog svijeta borave na Arefatu i Brdu milosti. Ukazujući na važnost stajanja na Arefatu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao “Hadž je Arefat”.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno.

Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i kada stekne materijalne uslove za to.

Dvije su radosti ovog blagdana – prva radost je žrtvovanje kurbana, time muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.

Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas dočekuju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža. Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima borave u Mekki.

Za muslimane veliki su to mubarek dani, dani velikog dobra. Danas milioni hadžija iz čitavog svijeta borave na Arefatu i Brdu milosti. Ukazujući na važnost stajanja na Arefatu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao “Hadž je Arefat”.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno.

Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i kada stekne materijalne uslove za to.

Dvije su radosti ovog blagdana – prva radost je žrtvovanje kurbana, time muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.