Godišnja stopa inflacije u eurozoni porasla je u oktobru na četiri posto. To je najviši nivo u posljednje tri godine. Najveći pritisak na cijene dolazi iz energetskog sektora, gdje je zabilježen rast od čak 21 posto, pokazuju konačni podaci koje je u srijedu objavio Eurostat.
Prema podacima statističkog ureda Evropske unije, inflacija je porasla s 3,8 posto u septembru na četiri posto u oktobru 2026. godine, čime je potvrđena ranija preliminarna procjena.



To je najviša godišnja stopa inflacije u eurozoni od septembra 2023. godine.
U poređenju s oktobrom prošle godine, kada je iznosila 2,1 posto, inflacija se gotovo udvostručila.
Najveći rast cijena zabilježen je u energetskom sektoru. Energenti su u oktobru bili 21 posto skuplji nego u istom mjesecu prošle godine.
Rast cijena energije dao je najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji u eurozoni, od 1,89 procentnih poena.
Povećane su i cijene usluga, za 3,3 posto na godišnjem nivou, nakon rasta od 3,2 posto u septembru.
Cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su za 1,5 posto, u odnosu na 1,3 posto prethodnog mjeseca.
Industrijski proizvodi, ne računajući energente, poskupjeli su za 1,2 posto, nakon rasta od 1,1 posto u septembru.
Na mjesečnom nivou potrošačke cijene u eurozoni porasle su za 0,5 posto, što je više od ranije procijenjenih 0,4 posto.
Porasla i temeljna inflacija
Eurostat je objavio da je temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energenata, hrane, alkohola i duhanskih proizvoda, u oktobru iznosila 2,6 posto.
To predstavlja blagi rast u odnosu na septembar, kada je iznosila 2,5 posto.
Prvobitna procjena pokazivala je da je temeljna inflacija ostala nepromijenjena, ali su konačni podaci potvrdili njeno povećanje.
Temeljna inflacija važan je pokazatelj za Evropsku centralnu banku (ECB) jer omogućava praćenje dugoročnijih kretanja cijena, bez direktnog utjecaja najpromjenjivijih kategorija.
Prema Eurostatu, godišnja stopa inflacije u cijeloj Evropskoj uniji također je iznosila četiri posto.
Među članicama EU najviša inflacija zabilježena je u Rumuniji, gdje je dostigla sedam posto. Slijede Litvanija sa 6,1 posto i Bugarska sa 5,9 posto.
Najniža stopa inflacije zabilježena je u Švedskoj, svega 0,6 posto, dok je u Češkoj i Danskoj iznosila po 2,1 posto.
U Hrvatskoj je godišnja inflacija u oktobru iznosila 4,4 posto, u Njemačkoj 2,9 posto, a u Francuskoj 3,7 posto.
U poređenju sa septembrom, godišnja inflacija smanjena je u devet država članica EU, ostala nepromijenjena u dvije, dok je porasla u 16 zemalja.
Evropska centralna banka na sjednici 29. oktobra odlučila je zadržati tri ključne kamatne stope nepromijenjenim, nakon njihovog povećanja u septembru.
Kamatna stopa na depozite ostala je na 2,50 posto, stopa na glavne operacije refinansiranja na 2,65 posto, a stopa na prekonoćne kredite na 2,90 posto.
Iz ECB-a su upozorili da nastavak rasta cijena energije povećava rizik od daljnjeg jačanja inflacije, ali i usporavanja ekonomskog rasta.
Centralna banka nastavlja pratiti učinke ranijih odluka o kamatnim stopama, uz cilj da se inflacija u srednjoročnom periodu vrati na dva posto.
Najnoviji Eurostatovi podaci pokazuju da se eurozona i dalje suočava sa snažnim rastom troškova energije, koji je postao glavni pokretač poskupljenja.
