12.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Nekoliko zeničkih udruženja potpisalo Kodeks ponašanja za organizacije civilnog društva u BiH

    Nekoliko zeničkih udruženja potpisalo Kodeks ponašanja za organizacije civilnog društva u BiH

    Nekoliko nevladinih organizacija Grada Zenica, članica neformalne koalicije za borbu protiv mržnje – “Positive Tolerance”, potpisalo je danas Kodeks ponašanja za organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini.

    Koalicija je, uz podršku Misije OSCE-a u BiH i saradnji sa Centrom za promociju civilnog društva, organiziralo i promociju tog dokumenta. Predsjednik Saveza izviđača Grada Zenica Edin Šarić podsjetio je kako su “tačno prije pet godina pristupili Kolaliciji”.

    – Ideja je bila da podignemo nivo tolerancije u cijelom gradu, uključujući odnos prema javnosti, govor mržnje. Nažalost, mada je možda to i kratak period, mislim da nismo uspjeli puno toga postići. Pogotovo kada vidimo kakav još uvijek imamo način obraćanja i govor mrženje od najviših predstavnika državne vlasti do gradskog nivoa – napomenuo je Šarić.

    Kao multietnička organizacija, dodaje Šarić, koja okuplja ponajviše mlade ljude, nastavit će se boriti da se suzbije govor mržnje.

    – Vidimo da ima sve više problema u nevladinom sektoru, zato je i jako bitan Etički kodeks, kojeg smo danas potpisali za budućnost nevladinog sektora. Nevladin sektor, generalno, ima jako slabe izgrađene kapacitete za rad u svojim organizacijama, a u nekim slučajevima i jako lošu podršku i opstrukcije u svom radu. Tako da su to svi problemi koje treba rješavati u narednom periodu – istakao je Šarić.

    Najvećim problemom smatra “usitnjenost organizacija”, pa “dva čovjeka, ako imaju različito mišljenje, formiraju novo udruženje”.

    – Zakon o udruženjima napravljen je tako da tri čovjeka mogu formirati nevladinu organizaciju. Mi smo prethodnih godina zagovarali da se limit makar poveća na 30 ljudi, što naravno još nije prošlo. Ali, mislim da će se u tom pravcu morati raditi – uvjeren je Šarić.

    Menadžerica Programa u Centru za promociju civilnog društva (CPCD) Dajana Cvjetković istakla je kako promovišu “dobre principe djelovanja civilnog društva, koje su u skladu s Etičkim kodeksom”.

    – Kodeks je nastao nekako prirodno kao potreba ne samo CPCD-a, nego i drugih organizacija, koalicija, ali i donosioca odluka. Da identifikuju koje su to organizacije koje zaista doprinose razvoju BiH, a ne samo da koriste mogućnost za zloupotrebe finansijskih i drugih sredstava na nivou lokalnih zajednica ili države. Tako da je Etički kodeks samo odrednica za organizacije, nažalost nije i obavezujući, jer ne postoji nijedan državni registar koji bi vodio evidenciju koje su organizacije potpisnice Kodeksa i provjeravao da li je to zaista tačno – napominje Cvjetković.

    Kodeks je, dodaje, samo odrednica za organizacije koje za sebe žele da kažu da su “zaista odgovorne, posluju u skladu sa zakonom, ali i u skladu sa principima dobrog upravljanja” te da uvijek, na prvom mjestu stavljaju svoje korisnike. Na web stranici “civilnodruštvo.ba” postoji i javno dostupan spisak organizacija potpisnica Kodeksa.

    Misija OSCE-a u BiH, napomenuo je predstavnik te organizacije Daut Bajramović, već pet godina podržava rad Kolacije “Positive Tolerance”.

    – Želja nam je da Kodeks postane mjerilo rada udruženja u Gradu Zenica. Kodeks je skup normi i pravila ponašanja, koje bi sva udruženja na području BiH trebala poštivati i uvažavati – podvukao je Bajramović.

    Jedini dokument koji na neki način reguliše rad udruženja i saradnju sa institucijama je Sporazum, koji su udruženja sa Gradom Zenica potpisala još 2008. godine.

    – Primijetili smo da je Sporazum referentni dokument za rad udruženja i on se koristi kao smjernica za finansijsko podržavanje projekata od Grada. Međutim, s druge strane, Kodeks bi trebao biti sastavni dio tog paketa Sporazuma. Ne vidimo da se toliko često spominje u javnom prostoru. S druge strane, imamo percepciju javnosti koja je prilično negativna prema javnim zvaničnicima, ali i svim ostalim koji djeluju u javnom prostoru i nevladinom sektoru – kazao je Bajramović.

    Cilj današnjeg skupa je, dodaje, da se “čuje glas nevladinog sektora”, da poruče kako uvažavaju standarde i norme ponašanja, da se ponašaju u skladu s njima te da će u budućnosti zagovarati da što veći broj udruženja prihvati ove norme koje su definisane.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Nekoliko nevladinih organizacija Grada Zenica, članica neformalne koalicije za borbu protiv mržnje – “Positive Tolerance”, potpisalo je danas Kodeks ponašanja za organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini.

    Koalicija je, uz podršku Misije OSCE-a u BiH i saradnji sa Centrom za promociju civilnog društva, organiziralo i promociju tog dokumenta. Predsjednik Saveza izviđača Grada Zenica Edin Šarić podsjetio je kako su “tačno prije pet godina pristupili Kolaliciji”.

    - Reklama -

    – Ideja je bila da podignemo nivo tolerancije u cijelom gradu, uključujući odnos prema javnosti, govor mržnje. Nažalost, mada je možda to i kratak period, mislim da nismo uspjeli puno toga postići. Pogotovo kada vidimo kakav još uvijek imamo način obraćanja i govor mrženje od najviših predstavnika državne vlasti do gradskog nivoa – napomenuo je Šarić.

    - Reklama -

    Kao multietnička organizacija, dodaje Šarić, koja okuplja ponajviše mlade ljude, nastavit će se boriti da se suzbije govor mržnje.

    - Reklama -

    – Vidimo da ima sve više problema u nevladinom sektoru, zato je i jako bitan Etički kodeks, kojeg smo danas potpisali za budućnost nevladinog sektora. Nevladin sektor, generalno, ima jako slabe izgrađene kapacitete za rad u svojim organizacijama, a u nekim slučajevima i jako lošu podršku i opstrukcije u svom radu. Tako da su to svi problemi koje treba rješavati u narednom periodu – istakao je Šarić.

    Najvećim problemom smatra “usitnjenost organizacija”, pa “dva čovjeka, ako imaju različito mišljenje, formiraju novo udruženje”.

    – Zakon o udruženjima napravljen je tako da tri čovjeka mogu formirati nevladinu organizaciju. Mi smo prethodnih godina zagovarali da se limit makar poveća na 30 ljudi, što naravno još nije prošlo. Ali, mislim da će se u tom pravcu morati raditi – uvjeren je Šarić.

    Menadžerica Programa u Centru za promociju civilnog društva (CPCD) Dajana Cvjetković istakla je kako promovišu “dobre principe djelovanja civilnog društva, koje su u skladu s Etičkim kodeksom”.

    – Kodeks je nastao nekako prirodno kao potreba ne samo CPCD-a, nego i drugih organizacija, koalicija, ali i donosioca odluka. Da identifikuju koje su to organizacije koje zaista doprinose razvoju BiH, a ne samo da koriste mogućnost za zloupotrebe finansijskih i drugih sredstava na nivou lokalnih zajednica ili države. Tako da je Etički kodeks samo odrednica za organizacije, nažalost nije i obavezujući, jer ne postoji nijedan državni registar koji bi vodio evidenciju koje su organizacije potpisnice Kodeksa i provjeravao da li je to zaista tačno – napominje Cvjetković.

    Kodeks je, dodaje, samo odrednica za organizacije koje za sebe žele da kažu da su “zaista odgovorne, posluju u skladu sa zakonom, ali i u skladu sa principima dobrog upravljanja” te da uvijek, na prvom mjestu stavljaju svoje korisnike. Na web stranici “civilnodruštvo.ba” postoji i javno dostupan spisak organizacija potpisnica Kodeksa.

    Misija OSCE-a u BiH, napomenuo je predstavnik te organizacije Daut Bajramović, već pet godina podržava rad Kolacije “Positive Tolerance”.

    – Želja nam je da Kodeks postane mjerilo rada udruženja u Gradu Zenica. Kodeks je skup normi i pravila ponašanja, koje bi sva udruženja na području BiH trebala poštivati i uvažavati – podvukao je Bajramović.

    Jedini dokument koji na neki način reguliše rad udruženja i saradnju sa institucijama je Sporazum, koji su udruženja sa Gradom Zenica potpisala još 2008. godine.

    – Primijetili smo da je Sporazum referentni dokument za rad udruženja i on se koristi kao smjernica za finansijsko podržavanje projekata od Grada. Međutim, s druge strane, Kodeks bi trebao biti sastavni dio tog paketa Sporazuma. Ne vidimo da se toliko često spominje u javnom prostoru. S druge strane, imamo percepciju javnosti koja je prilično negativna prema javnim zvaničnicima, ali i svim ostalim koji djeluju u javnom prostoru i nevladinom sektoru – kazao je Bajramović.

    Cilj današnjeg skupa je, dodaje, da se “čuje glas nevladinog sektora”, da poruče kako uvažavaju standarde i norme ponašanja, da se ponašaju u skladu s njima te da će u budućnosti zagovarati da što veći broj udruženja prihvati ove norme koje su definisane.

    IzvorFENA
    Zenica
    overcast clouds
    12.5 ° C
    12.5 °
    12.5 °
    74 %
    6.6kmh
    91 %
    čet
    13 °
    pet
    21 °
    sub
    23 °
    ned
    23 °
    pon
    23 °