19.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Nestašica lijekova na tržištu BiH, nude se zamjene

    Nestašica lijekova na tržištu BiH, nude se zamjene

    U apotekama u Bosni i Hercegovini sve češće nema nekog lijeka, no nude se zamjenski pa zasad nije bilo većih problema u snabdijevanju tržišta.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako na tržištu Bosne i Hercegovine povremeno dolazi do prekida u snabdijevanju pojedinim lijekovima.

    Navode da veliki broj lijekova ima zamjene, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

    “To je razlog što za sada nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta”, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije, no nisu naveli kojih tačno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu.

    Evropska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru evropske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti snabdijevanja kritičnim lijekovima i sprečavanjem pojave nestašica.

    Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Evropi.

    Povećava se potrošnja antibiotika

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika.

    Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    “Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID-dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je neovisna od cijene lijeka i broja stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19,0 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina, potrošnja antibiotika se značajno povećala”, naglašavaju iz Agencije.

    Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz grupe Antineoplastici i imunomodulatori, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    U apotekama u Bosni i Hercegovini sve češće nema nekog lijeka, no nude se zamjenski pa zasad nije bilo većih problema u snabdijevanju tržišta.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako na tržištu Bosne i Hercegovine povremeno dolazi do prekida u snabdijevanju pojedinim lijekovima.

    - Reklama -

    Navode da veliki broj lijekova ima zamjene, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

    - Reklama -

    “To je razlog što za sada nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta”, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije, no nisu naveli kojih tačno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu.

    - Reklama -

    Evropska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru evropske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti snabdijevanja kritičnim lijekovima i sprečavanjem pojave nestašica.

    Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Evropi.

    Povećava se potrošnja antibiotika

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika.

    Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    “Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID-dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je neovisna od cijene lijeka i broja stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19,0 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina, potrošnja antibiotika se značajno povećala”, naglašavaju iz Agencije.

    Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz grupe Antineoplastici i imunomodulatori, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma.

    IzvorFena
    Zenica
    scattered clouds
    19.3 ° C
    19.3 °
    19.3 °
    92 %
    0.6kmh
    44 %
    čet
    32 °
    pet
    34 °
    sub
    28 °
    ned
    32 °
    pon
    28 °