Nekadašnji premijer Federacije BiH (FBiH), a sada poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je kako nije realno da se minimalna plata od 1.000 KM u Federaciji BiH, počne isplaćivati od 01. januara 2024. godine, kako je najavio Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH.

Određivanje minimalne plate, kaže Novalić, de jure je posao Vlade.

“Negdje je to minimalna satnica, negdje minimalna plata. De facto to je posljedica privredne situacije. Da nije tako onda bi Vlada mogla odrediti platu, prosječnu, ne minimalnu, kao u Njemačkoj i onda smo završili sav posao, ali ne može. Privreda i sposobnost, produktivnost i atraktivnost proizvoda koje provodi naša privreda, određuje minimalnu platu”, kaže Novalić.

On ističe kako je sadašnja minimalna plata prema uredbi i po pravilima Svjetske banke.

“Ja se slažem da možemo govoriti o minimalnoj plati, s obzirom da je inflacija nagrizla toliko sve te relacije, pa čak i one koje propisuje Svjetska banka. Otvara se pitanje, ako povećamo minimalnu platu sa 600 na 1000 KM, onda 212 hiljada ljudi računovodstveno prima tu platu koja je ispod hiljadu. Da li prima mimo toga, o tome nećemo, to je druga tema, kroz topli obrok ili nešto drugo. Ali 212 hiljada ljudi će koštati privredu 508 miliona kroz to prosječno povećanje i 370 miliona kroz doprinose prema Vladi”, kaže Novalić.

On dodaje da ako se donese Zakon od Nove godine, bez Zakona o doprinosima i dohotku, onda to znači povećanje poslodavcima 870 miliona KM, a od toga 370 miliona ide Vladi.

“To je upravo suprotno od onoga što treba uraditi. Vlada se trebala osloboditi dijela novca, mi smo upravo zato akumulirali određeni novac na Vladi, da bismo uveli kroz ta dva Zakona, da bismo mi dali, a ne uzeli. Poslodavci će reagovati tako što će otpuštati radnike ili prestati investirati. A investiranje je proizvodnja radnih mjesta. Tako da je to kontraproduktivno. Glavno pitanje nije hoće li minimalna plata biti 800 ili 1.000 KM ili ne znam koliko, jedino rješenje je da primjena Zakona, sva tri zakona koji smanjuju opterećenje i tako prihode državi, i sa druge strane povećanje minimalne plate idu na način da se odjednom primjenjuju i nema veze ako se donesu pred Novu godinu, ali moraju isti dan početi djelovati”, kaže Novalić.

Ističe da je Zakon o doprinosima i dohotku veoma složen sistemski zakon i odnosi se na 540 hiljada ljudi, 25 hiljada firmi, 28 hiljada obrta.

“Za softver treba šest mjeseci da se uradi, nije realno da se donese u novembru, a da se primjenjuje od 01. januara. Djelovaće od 01. janara 2025. A Mijatović je obećao da će ova minimalna plata biti od naredne godine”, zaključuje Novalić.

Nekadašnji premijer Federacije BiH (FBiH), a sada poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je kako nije realno da se minimalna plata od 1.000 KM u Federaciji BiH, počne isplaćivati od 01. januara 2024. godine, kako je najavio Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH.

Određivanje minimalne plate, kaže Novalić, de jure je posao Vlade.

“Negdje je to minimalna satnica, negdje minimalna plata. De facto to je posljedica privredne situacije. Da nije tako onda bi Vlada mogla odrediti platu, prosječnu, ne minimalnu, kao u Njemačkoj i onda smo završili sav posao, ali ne može. Privreda i sposobnost, produktivnost i atraktivnost proizvoda koje provodi naša privreda, određuje minimalnu platu”, kaže Novalić.

On ističe kako je sadašnja minimalna plata prema uredbi i po pravilima Svjetske banke.

“Ja se slažem da možemo govoriti o minimalnoj plati, s obzirom da je inflacija nagrizla toliko sve te relacije, pa čak i one koje propisuje Svjetska banka. Otvara se pitanje, ako povećamo minimalnu platu sa 600 na 1000 KM, onda 212 hiljada ljudi računovodstveno prima tu platu koja je ispod hiljadu. Da li prima mimo toga, o tome nećemo, to je druga tema, kroz topli obrok ili nešto drugo. Ali 212 hiljada ljudi će koštati privredu 508 miliona kroz to prosječno povećanje i 370 miliona kroz doprinose prema Vladi”, kaže Novalić.

On dodaje da ako se donese Zakon od Nove godine, bez Zakona o doprinosima i dohotku, onda to znači povećanje poslodavcima 870 miliona KM, a od toga 370 miliona ide Vladi.

“To je upravo suprotno od onoga što treba uraditi. Vlada se trebala osloboditi dijela novca, mi smo upravo zato akumulirali određeni novac na Vladi, da bismo uveli kroz ta dva Zakona, da bismo mi dali, a ne uzeli. Poslodavci će reagovati tako što će otpuštati radnike ili prestati investirati. A investiranje je proizvodnja radnih mjesta. Tako da je to kontraproduktivno. Glavno pitanje nije hoće li minimalna plata biti 800 ili 1.000 KM ili ne znam koliko, jedino rješenje je da primjena Zakona, sva tri zakona koji smanjuju opterećenje i tako prihode državi, i sa druge strane povećanje minimalne plate idu na način da se odjednom primjenjuju i nema veze ako se donesu pred Novu godinu, ali moraju isti dan početi djelovati”, kaže Novalić.

Ističe da je Zakon o doprinosima i dohotku veoma složen sistemski zakon i odnosi se na 540 hiljada ljudi, 25 hiljada firmi, 28 hiljada obrta.

“Za softver treba šest mjeseci da se uradi, nije realno da se donese u novembru, a da se primjenjuje od 01. januara. Djelovaće od 01. janara 2025. A Mijatović je obećao da će ova minimalna plata biti od naredne godine”, zaključuje Novalić.