Koliko je zdrav i uravnotežen obrok jedan od najvažnijih faktora u procesu liječenja hospitaliziranih pacijenata, znaju u svim bolnicama u našoj zemlji. Međutim, njihovi pacijenti više su nezadovoljni nego zadovoljni obrocima koje im serviraju. Je li ovakav stav pacijenata objektivan?

Godinama se mnogi žale na bolničku hranu, od toga da je neukusna, neprijatnog mirisa ili da im se servira hladna. Ipak, u bolnicama ističu bogatu nutritivnu vrijednost njihovih obroka.

Nutricionistica Amela Ivković-O’Reilly govorila je za Klix.ba koliko je važna ishrana oboljelih ljudi.

“Ishrana oboljelih osoba bi trebala biti nutritivno jača od ishrane zdravih osoba, jer je ona integralni dio oporavka od bolesti. Ovo je uz normalnu terapiju koju, vam je odredio vaš ljekar ili specijalista, veoma važno, pogotovo ako se radi o težim stanjima kao što su dijabetes, kardiovaskularni problemi, karcinom, autoimune bolesti ili oporavak od operacije. Obroke bi trebalo da kreira dijetolog ili nutricionista u savjetovanju s ljekarom specijalistom. Nažalost, kod nas je to rijetko slučaj. Veliki broj pacijenata ne dobija smjernice ni šta jesti nakon što dođu kući i veoma često loš izbor ishrane može pogoršati zdravstveno stanje i oporavak”, ističe O’Reilly.

Bolnice bez nutricionista i dijetologa

Istina, bolnice u BiH uglavnom nemaju nutricionistu ili dijetologa. U Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” kazali su za ovaj portal da ishranu pacijentima određuje ljekar koji je prethodno dijagnosticirao bolest.

“Kroz karakteristiku dijete data su upustva za vrstu, količinu i način pripreme određene hrane. Obroci su standardizovani tako da svaki mora zadovoljavati kaloričnu vrijednost hrane, prema dijeti koja je za svakog pacijenta drugačija i u zavisnosti je od njegove dijagnoze. Potom se, prema traženom jelovniku s odjeljenja, hrana za pacijente priprema u bolničkoj kuhinji”, kažu iz bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Doručak u ovoj sarajevskoj bolnici sastoji od dva peciva uz koja se služi neki od namaza kao što su puter, eurokrem, med ili pašteta te salama, sir, kuhano jaje, kajgana sa sirom ili hrenovke sa senfom. Uz doručak je obavezan čaj, mlijeko, bijela kafa ili kakao.

Na jelovniku se za ručak nalaze musake, čorbe, piletina, teletina, riža, grašak, riba, razne kalje, pekarski krompir… Uz ručak se služe i salate od svježeg kupusa i drugog sezonskog povrća, pečenih paprika, a može biti i kisela salata.

Pacijenti za večeru, između ostalog, mogu dobiti makarone, hrenovke, puru, kuhano jaje, uštipke sa sirom, pohovanu piletinu, pljeskavicu, konzerviranu sardinu…

“U ovoj zdravstvenoj ustanovi pacijenti se trebaju strogo pridržavati propisane bolničke dijete. Zabranjeno je unošenje i primanje hrane koja je u suprotnosti s propisanom medicinskom dijetom”, kazali su nam iz Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Sudeći prema jelovniku koji je za Klix.ba dostavljen, Klinični centar Univerziteta u Sarajevu pacijentima nudi bogatije obroke, a dnevno ih pripremi otprilike 3.200. Kako kažu, svakog dana obezbjeđuju hranu koja bolesnom organizmu osigurava optimalan odnos i količinu proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i tekućine.

“Ishrana pacijenta je veoma kompleksa i zahtijeva punu saradnju ljekara, magistara prehrambenih nauka i ekonomista koji su koordinacijski povezani i koji zajedničkom saradnjom obezbjeđuju pravilnu prehranu koja, pored terapije lijekovima, predstavlja važan faktor ka bržem ozdravljenju pacijenata i u konačnici doprinosi smanjenju broja dana ležanja pacijenata na klinici”, kazali su iz KCUS-a.

Ipak, i na KCUS-u ljekari određuju ishranu pacijenata, a ne nutricionisti ili dijetolozi.

Osnovna načela kojih se pridržavaju, ističu iz KCUS-a, jesu da pacijentima serviraju obroke bogate povrćem, leguminozama, žitaricama i voćem, da ograničavaju količinu i upotrebu nezdravih masnoća, količine soli i prostih šećera, da izjegavaju pržene, pečene, dimljenje i konzervirane namirnice, kao i termički obrađene namirnice.

Slična situacija je i u Kantonalnoj bolnici Zenica gdje se svakom pacijentu određuje dijeta u skladu s namjenom, odnosno prema vrsti bolesti.

“Služba za ishranu pacijenata nastoji da im pruži raznovrsnu ishranu te pacijenti za doručak dobijaju namaze, jaja, mliječne i mesne prerađevine, dok za ručak i večeru dobijaju obroke poput povrtne čorbe, graha s mesom ili salatom, variva s povrćem i mesom, različite vrste pita, pogačica i slično. Za užine im serviramo mlijeko, kuhana jaja, sezonsko voće i mnoge druge namirnice”, odgovorili su iz zeničke bolnice.

Pacijenti i pravilna ishrana

Međutim, i pored nutritivno bogatih obroka i pravilne ishrane, ljekari ističu da sve ovisi o prehrambenim navikama pacijenata. Stoga se postavlja pitanje koliko je objektivna loša ocjena pacijenata za ishranu u bh. bolnicama.

“Dijetoterapija može biti efikasno koncipirana i kvalitet obroka izvanredan, ali ako pacijent nije educiran u pogledu pravilne prehrane, pojave se problemi jer naručuju zabranjene namirnice i konzumiraju ih tajno, što može nanijeti veliku štetu njihovom zdravlju”, kažu iz KCUS-a.

Podsjećamo, na KCUS-u i u Kantonalnoj bolnici Zenica također je zabranjeno unositi hranu s obzirom na mogućnost unošenja neadekvatno pripremljene hrane koja može izazvati opasne infekcije organizma.

“Uspjeh dijetalne prehrane često zavisi od volje, znanja i razumijevanja pacijenata koji bi trebali ne samo da uvaže savjete, već da se i sami educiraju za vrijeme boravka na liječenju, kada je riječ o pravilnoj prehrani”, poručuju iz KCUS-a.

Ipak, ono čemu se ljekari u bolnicama ne uspjevaju u potpunosti posvetiti jeste ishrana pacijenata po izlasku iz bolnice. Tek uz nekoliko usputnih savjeta pacijenti odlaze na kućno liječenje gdje se uglavnom vraćaju svojim starim, često lošim, prehrambenim navikama, što utječe na proces njihovog potpunog ozdravljenja.

Koliko je zdrav i uravnotežen obrok jedan od najvažnijih faktora u procesu liječenja hospitaliziranih pacijenata, znaju u svim bolnicama u našoj zemlji. Međutim, njihovi pacijenti više su nezadovoljni nego zadovoljni obrocima koje im serviraju. Je li ovakav stav pacijenata objektivan?

Godinama se mnogi žale na bolničku hranu, od toga da je neukusna, neprijatnog mirisa ili da im se servira hladna. Ipak, u bolnicama ističu bogatu nutritivnu vrijednost njihovih obroka.

Nutricionistica Amela Ivković-O’Reilly govorila je za Klix.ba koliko je važna ishrana oboljelih ljudi.

“Ishrana oboljelih osoba bi trebala biti nutritivno jača od ishrane zdravih osoba, jer je ona integralni dio oporavka od bolesti. Ovo je uz normalnu terapiju koju, vam je odredio vaš ljekar ili specijalista, veoma važno, pogotovo ako se radi o težim stanjima kao što su dijabetes, kardiovaskularni problemi, karcinom, autoimune bolesti ili oporavak od operacije. Obroke bi trebalo da kreira dijetolog ili nutricionista u savjetovanju s ljekarom specijalistom. Nažalost, kod nas je to rijetko slučaj. Veliki broj pacijenata ne dobija smjernice ni šta jesti nakon što dođu kući i veoma često loš izbor ishrane može pogoršati zdravstveno stanje i oporavak”, ističe O’Reilly.

Bolnice bez nutricionista i dijetologa

Istina, bolnice u BiH uglavnom nemaju nutricionistu ili dijetologa. U Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” kazali su za ovaj portal da ishranu pacijentima određuje ljekar koji je prethodno dijagnosticirao bolest.

“Kroz karakteristiku dijete data su upustva za vrstu, količinu i način pripreme određene hrane. Obroci su standardizovani tako da svaki mora zadovoljavati kaloričnu vrijednost hrane, prema dijeti koja je za svakog pacijenta drugačija i u zavisnosti je od njegove dijagnoze. Potom se, prema traženom jelovniku s odjeljenja, hrana za pacijente priprema u bolničkoj kuhinji”, kažu iz bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Doručak u ovoj sarajevskoj bolnici sastoji od dva peciva uz koja se služi neki od namaza kao što su puter, eurokrem, med ili pašteta te salama, sir, kuhano jaje, kajgana sa sirom ili hrenovke sa senfom. Uz doručak je obavezan čaj, mlijeko, bijela kafa ili kakao.

Na jelovniku se za ručak nalaze musake, čorbe, piletina, teletina, riža, grašak, riba, razne kalje, pekarski krompir… Uz ručak se služe i salate od svježeg kupusa i drugog sezonskog povrća, pečenih paprika, a može biti i kisela salata.

Pacijenti za večeru, između ostalog, mogu dobiti makarone, hrenovke, puru, kuhano jaje, uštipke sa sirom, pohovanu piletinu, pljeskavicu, konzerviranu sardinu…

“U ovoj zdravstvenoj ustanovi pacijenti se trebaju strogo pridržavati propisane bolničke dijete. Zabranjeno je unošenje i primanje hrane koja je u suprotnosti s propisanom medicinskom dijetom”, kazali su nam iz Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Sudeći prema jelovniku koji je za Klix.ba dostavljen, Klinični centar Univerziteta u Sarajevu pacijentima nudi bogatije obroke, a dnevno ih pripremi otprilike 3.200. Kako kažu, svakog dana obezbjeđuju hranu koja bolesnom organizmu osigurava optimalan odnos i količinu proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i tekućine.

“Ishrana pacijenta je veoma kompleksa i zahtijeva punu saradnju ljekara, magistara prehrambenih nauka i ekonomista koji su koordinacijski povezani i koji zajedničkom saradnjom obezbjeđuju pravilnu prehranu koja, pored terapije lijekovima, predstavlja važan faktor ka bržem ozdravljenju pacijenata i u konačnici doprinosi smanjenju broja dana ležanja pacijenata na klinici”, kazali su iz KCUS-a.

Ipak, i na KCUS-u ljekari određuju ishranu pacijenata, a ne nutricionisti ili dijetolozi.

Osnovna načela kojih se pridržavaju, ističu iz KCUS-a, jesu da pacijentima serviraju obroke bogate povrćem, leguminozama, žitaricama i voćem, da ograničavaju količinu i upotrebu nezdravih masnoća, količine soli i prostih šećera, da izjegavaju pržene, pečene, dimljenje i konzervirane namirnice, kao i termički obrađene namirnice.

Slična situacija je i u Kantonalnoj bolnici Zenica gdje se svakom pacijentu određuje dijeta u skladu s namjenom, odnosno prema vrsti bolesti.

“Služba za ishranu pacijenata nastoji da im pruži raznovrsnu ishranu te pacijenti za doručak dobijaju namaze, jaja, mliječne i mesne prerađevine, dok za ručak i večeru dobijaju obroke poput povrtne čorbe, graha s mesom ili salatom, variva s povrćem i mesom, različite vrste pita, pogačica i slično. Za užine im serviramo mlijeko, kuhana jaja, sezonsko voće i mnoge druge namirnice”, odgovorili su iz zeničke bolnice.

Pacijenti i pravilna ishrana

Međutim, i pored nutritivno bogatih obroka i pravilne ishrane, ljekari ističu da sve ovisi o prehrambenim navikama pacijenata. Stoga se postavlja pitanje koliko je objektivna loša ocjena pacijenata za ishranu u bh. bolnicama.

“Dijetoterapija može biti efikasno koncipirana i kvalitet obroka izvanredan, ali ako pacijent nije educiran u pogledu pravilne prehrane, pojave se problemi jer naručuju zabranjene namirnice i konzumiraju ih tajno, što može nanijeti veliku štetu njihovom zdravlju”, kažu iz KCUS-a.

Podsjećamo, na KCUS-u i u Kantonalnoj bolnici Zenica također je zabranjeno unositi hranu s obzirom na mogućnost unošenja neadekvatno pripremljene hrane koja može izazvati opasne infekcije organizma.

“Uspjeh dijetalne prehrane često zavisi od volje, znanja i razumijevanja pacijenata koji bi trebali ne samo da uvaže savjete, već da se i sami educiraju za vrijeme boravka na liječenju, kada je riječ o pravilnoj prehrani”, poručuju iz KCUS-a.

Ipak, ono čemu se ljekari u bolnicama ne uspjevaju u potpunosti posvetiti jeste ishrana pacijenata po izlasku iz bolnice. Tek uz nekoliko usputnih savjeta pacijenti odlaze na kućno liječenje gdje se uglavnom vraćaju svojim starim, često lošim, prehrambenim navikama, što utječe na proces njihovog potpunog ozdravljenja.