Pandemija je izazvala influaciju i skok cijena gotovo svih prehrambenih proizvoda, robe i usluga. Iako se tržište oporavlja, u narednom periodu očekuje se lančano povećanje cijena. Analize ukazuju da će najveća inflacija biti u naredne dvije godine.

Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni Odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. U udruženjima za zaštitu prava potrošača kažu kako se udar na džep građana tek očekuje u talasu novih poskupljenja, prije svega brašna.

– Ako posmatramo prosječnu sindikalnu potrošačku korpu i najnižu platu ne možemo reći da plate prate tihi rast cijena, posebno ako sad imamo u najavi poskupljenje brašna, a ulje je samo poskupilo 90 odsto – ističe Dušan Srdić ispred Udruge za zaštitu prava potrošača “Reakcija” iz Banja Luke.

Analitičari smatraju da nema posebnih mjera koje se mogu donijeti i koje mogu uticati na ublažavanje negativnih efekata inflacije. Jedina efikasna mjera je povećanje plata.

– Mislim da će država jako teško donijeti neke mjere da se inflacija uspori. I mislim da neće moći ništa značajno,možda jedino mjere ograničavanja marži na neke proizvode,ali skok cijena i poskupljenja neće se moći zaustaviti – kazao je ekonomista Predrad Dudović.

Istog mišljenja su i poslodavci. Godinama predlažu smanjenje stope doprinosa na plate i olakšice u poreskoj politici.

– Da se smanje različita poreska opterećenja, da se smanje porezi i doprinosi i da se taj dio prelije u plate ili da se direkno povećaju plate od strane poslodavaca – izjavio je Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS.

Inflaciju će u konačnici najviše osjetiti građani, posebno oni u stanju socijalne potrebe i penzioneri.

Prema mišljenju analitičara, inflacija će na kraju najviše uticati na entitetske budžete jer kompletan rast cijena vodi rastu prihoda u budžet. Tako, primjera radi, u ovoj godini u RS prihodi su viši od planiranih za 195 miliona u odnosu na prošlu godinu, dok je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su za oko 15 odsto veći nego 2020. godine.

Pandemija je izazvala influaciju i skok cijena gotovo svih prehrambenih proizvoda, robe i usluga. Iako se tržište oporavlja, u narednom periodu očekuje se lančano povećanje cijena. Analize ukazuju da će najveća inflacija biti u naredne dvije godine.

Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni Odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. U udruženjima za zaštitu prava potrošača kažu kako se udar na džep građana tek očekuje u talasu novih poskupljenja, prije svega brašna.

– Ako posmatramo prosječnu sindikalnu potrošačku korpu i najnižu platu ne možemo reći da plate prate tihi rast cijena, posebno ako sad imamo u najavi poskupljenje brašna, a ulje je samo poskupilo 90 odsto – ističe Dušan Srdić ispred Udruge za zaštitu prava potrošača “Reakcija” iz Banja Luke.

Analitičari smatraju da nema posebnih mjera koje se mogu donijeti i koje mogu uticati na ublažavanje negativnih efekata inflacije. Jedina efikasna mjera je povećanje plata.

– Mislim da će država jako teško donijeti neke mjere da se inflacija uspori. I mislim da neće moći ništa značajno,možda jedino mjere ograničavanja marži na neke proizvode,ali skok cijena i poskupljenja neće se moći zaustaviti – kazao je ekonomista Predrad Dudović.

Istog mišljenja su i poslodavci. Godinama predlažu smanjenje stope doprinosa na plate i olakšice u poreskoj politici.

– Da se smanje različita poreska opterećenja, da se smanje porezi i doprinosi i da se taj dio prelije u plate ili da se direkno povećaju plate od strane poslodavaca – izjavio je Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS.

Inflaciju će u konačnici najviše osjetiti građani, posebno oni u stanju socijalne potrebe i penzioneri.

Prema mišljenju analitičara, inflacija će na kraju najviše uticati na entitetske budžete jer kompletan rast cijena vodi rastu prihoda u budžet. Tako, primjera radi, u ovoj godini u RS prihodi su viši od planiranih za 195 miliona u odnosu na prošlu godinu, dok je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su za oko 15 odsto veći nego 2020. godine.