1.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    1.2 ° C
    1.2 °
    1.2 °
    70 %
    2.3kmh
    59 %
    sub
    3 °
    ned
    6 °
    pon
    6 °
    uto
    3 °
    sri
    4 °

    OHR prolongirao sastanak ekspertske grupe za izradu zakona o državnoj imovini

    OHR prolongirao sastanak ekspertske grupe za izradu zakona o državnoj imovini

    Ured visokog predstavnika u BiH na čelu sa Christianom Schmidtom krenuo je nedavno u proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj pomoći u izradi Zakona o upravljanju i korištenju državne imovine Bosne i Hercegovine, ali prvi sastanak koji je trebao biti organiziran jučer je prolongiran za neki naredni period.

    Ekspertska grupa koja je popunjena sa međunarodnim i stranim stručnjacima iz ove oblasti trebala je pomoći institucijama BiH, odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH, da donese Zakon o upravljanju i korištenju državne imovine, a što je naloženo presudama Ustavnog suda BiH.

    Sastanak ekspertske grupe otkazan je netom nakon što je evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi okončao službenu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Uporedo s raznim pritiscima Milorad Dodik sve žešće u manipulativne svrhe izriče neistine o rješavanju statusa državne imovine, a priča oko izmjena Izbornog zakona BiH dolazi do tačke usijanja. 

    Tako je nedavno u manipulativne svrhe obraćajući se prije svega neupućenim građanima RS-a, ali iznad svega svome glasačkom tijelu, i moguće manje informiranom dijelu diplomatske zajednice u BiH izrekao i netačne navode da je Federacija BiH svojim važećim zakonskim rješenjem utvrdila vlasništvo nad šumama i šumskom zemljištu na teritoriju jurisdikcije Federacije.

    No, nije ovo prvi put da Milorad Dodik manipulira, iskrivljuje i netačno navodi ne samo zakonska rješenja nego čak i proizvoljna ustavna tumačenja Aneksa 4, uvijek i isključivo u diskursu agende sastavljene države. 

    Ova cjelokupna manipulacija jeste upravo osporavanje i zanemarivanje ustavnog principa državnog kontinuitet draže BiH iz člana 1/1 Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a uz preferiranje koncepta sastavljene države kojega je brižno branio namećući mogućnost njegovog prihvatanja. 
    Inače, Ustavni sud BiH zakazao je za 2. i 3. decembar sjednicu u Sarajevu na kojoj bi trebalo da bude razmatran zahtjev 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi s dodjelom koncesija, saopšteno je iz ovog suda.

    Krajem prošle godine 24 parlamentarca pokrenulo je postupak, tražeći od te pravosudne institucije da stavi van snage odluku Republike Srpske o davanju koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana Buk Bijela, Foča i Paunci na rijeci Drini.

    U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama mogu biti donijete isključivo na nivou Bosne i Hercegovine.

    Projektom hidroelektrana u gornjem toku Drine predviđena je gradnja tri hidrocentrale, Buk Bijela, Foča i Paunci čiju gradnju će finansirati elektroprivrede Srbije i bh. entiteta Republika Srpska u iznosu od 220 miliona eura.

    Sredinom maja položen je kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela, ali su radovi stopirani do donošenja odluke Ustavnog suda.

    U zajedničkom preduzeću Hidroenergetski sistem Gornja Drina dogovoreno je da Elektroprivreda Srbije ima udio od 51 odsto, a Elektroprivreda RS 49 odsto.

    Ured visokog predstavnika u BiH na čelu sa Christianom Schmidtom krenuo je nedavno u proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj pomoći u izradi Zakona o upravljanju i korištenju državne imovine Bosne i Hercegovine, ali prvi sastanak koji je trebao biti organiziran jučer je prolongiran za neki naredni period.

    Ekspertska grupa koja je popunjena sa međunarodnim i stranim stručnjacima iz ove oblasti trebala je pomoći institucijama BiH, odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH, da donese Zakon o upravljanju i korištenju državne imovine, a što je naloženo presudama Ustavnog suda BiH.

    Sastanak ekspertske grupe otkazan je netom nakon što je evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi okončao službenu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Uporedo s raznim pritiscima Milorad Dodik sve žešće u manipulativne svrhe izriče neistine o rješavanju statusa državne imovine, a priča oko izmjena Izbornog zakona BiH dolazi do tačke usijanja. 

    Tako je nedavno u manipulativne svrhe obraćajući se prije svega neupućenim građanima RS-a, ali iznad svega svome glasačkom tijelu, i moguće manje informiranom dijelu diplomatske zajednice u BiH izrekao i netačne navode da je Federacija BiH svojim važećim zakonskim rješenjem utvrdila vlasništvo nad šumama i šumskom zemljištu na teritoriju jurisdikcije Federacije.

    No, nije ovo prvi put da Milorad Dodik manipulira, iskrivljuje i netačno navodi ne samo zakonska rješenja nego čak i proizvoljna ustavna tumačenja Aneksa 4, uvijek i isključivo u diskursu agende sastavljene države. 

    Ova cjelokupna manipulacija jeste upravo osporavanje i zanemarivanje ustavnog principa državnog kontinuitet draže BiH iz člana 1/1 Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a uz preferiranje koncepta sastavljene države kojega je brižno branio namećući mogućnost njegovog prihvatanja. 
    Inače, Ustavni sud BiH zakazao je za 2. i 3. decembar sjednicu u Sarajevu na kojoj bi trebalo da bude razmatran zahtjev 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi s dodjelom koncesija, saopšteno je iz ovog suda.

    Krajem prošle godine 24 parlamentarca pokrenulo je postupak, tražeći od te pravosudne institucije da stavi van snage odluku Republike Srpske o davanju koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana Buk Bijela, Foča i Paunci na rijeci Drini.

    U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama mogu biti donijete isključivo na nivou Bosne i Hercegovine.

    Projektom hidroelektrana u gornjem toku Drine predviđena je gradnja tri hidrocentrale, Buk Bijela, Foča i Paunci čiju gradnju će finansirati elektroprivrede Srbije i bh. entiteta Republika Srpska u iznosu od 220 miliona eura.

    Sredinom maja položen je kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela, ali su radovi stopirani do donošenja odluke Ustavnog suda.

    U zajedničkom preduzeću Hidroenergetski sistem Gornja Drina dogovoreno je da Elektroprivreda Srbije ima udio od 51 odsto, a Elektroprivreda RS 49 odsto.

    IzvorNAP

    Posljednje objavljeno