Dok većina građana kupuje bijeli hljeb, zastupnici u Parlamentu FBiH će bijeli hljeb dobiti na tacni. Sa jedne strane veliki broj nezaposlenih građana, inflacija, niske penzije i plate, a s druge naknada plate nakon prestanka mandata u trajanju od 12 mjeseci. Još jedan paradoks u našoj zemlji.

Zastupnici dobijaju naknadu plate nakon prestanka obavljanja javne funkcije. To važi i u slučaju njihove smjene, ali i ako na funkciji provedu samo jedan dan. Zakonom o platama i naknadama Federacije BiH nije ograničeno ni koliko puta ista osoba može to pravo koristiti. Prema podacima CIN-a, u posljednjih šest godina 15 funkcionera je privilegije bijelog hljeba iskoristilo dva puta.

– Mi smo imali jednu bazu u kojoj smo sabrali sve podatke od 2008. do 2015. godine. Za 476 funkcionera isplaćeno je oko 8,5 miliona maraka. U suštini – zloupotrebe su česte i raznovrsne – kaže CIN-ova novinarka Milena Mitrović.

Za 16 zastupnika odobren je zahtjev za korištenje bijelog hljeba, potvrđeno je iz Administrativne komisije. A ovo su imena parlamentaraca koji su ostvarili pravo na bijeli hljeb: Zeid Mujić (nezavisni zastupnik), Elma Đogić (Laburistička stranka BiH), Šemsudin Kavazović (SBB), Marijan Klaić (HDZ BiH), Matea Cakalin (HDZ BiH), Sanela Prašović-Gadžo (SBB), Samila Zejćirović (SDA), Boro Krišto (HDZ 1990), Asim Kamber (SDA), Ismet Osmanović (SDA), Hasan Muratović (SDP), Amer Obradović (NiP), Adis Arapović (Zeleni BiH), Husein Topčagić (PDA), Nihad Čolpa (Nezavisni zastupnik) i Eldin Vrače (Nezavisni blok).

S obzirom na visinu primanja koju parlamentarci imaju, građani smatraju kako ova privilegija nije zaslužena.

Jasmin Duvnjak (SDA), šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda FBiH, odrekao se ove privilegije i taj novac je ostao u budžetu Federacije BiH. Istrajno je radio na tome da se pravo na naknadu ukine u ZDK-u, što se i dogodilo. Isto je pokušao i u Federalnom parlamentu, prije dvije godine. Međutim, prijedlog nikad nije uvršten ni na dnevni red.

Odreći će se, kaže, bijelog hljeba i ove godine.

– I ovaj put se odričem bijelog hljeba, ali sredstva neće ostati u budžetu FBiH, nego ću ih direktno rasporediti djeci sa posebnim potrebama, udruženju Dlan i sličnim, djeci bez roditelja, SOS selu, udruženju Srce za djecu oboljelu od raka, određenim sportskim organizacijama, kao podršku za stipendiranje vrhunskih studenata, socijalu, istraživačke aktivnosti Memorijalnog centra Srebrenica i sl. Naravno, javno i činjenično ću informisati javnost o uplatama ovim organizacijama. Neko će ovo nazvati dobrim potezom, neko političkim populizmom ili marketingom, neko će ovo ismijati, a ja smatram da je ovo pitanje zdravog razuma i obraza. Svako po svojoj savjesti – kaže Duvnjak.

Zastupnik Admir Čavalić (Stranka za BiH) slijedio je Duvnjakov primjer pa je Predstavničkom domu Federalnog parlamenta uputio prijedlog izmjene Zakona o platama i naknadama, kojim bi se trajno ukinuo bijeli hljeb.

Kako kaže, ovu bi privilegiju trebalo ukinuti odmah na početku, budući da ona postaje primamljivija kako se bliži kraj mandata.

– Nije dobro u vrijeme kada svi siromašimo zbog inflacije, ekonomske krize – i građani i privrednici – da postoji jedna takva institucija koja se zove bijeli hljeb.

A da situacija nije bolja ni u drugom entitetu, govori podatak da je 20 zastupnika NSRS-a ostvarilo pravo na naknadu nakon prestanka mandata, u trajanju od 6 mjeseci.

Prosječna plata zastupnika iznosi 3.000 maraka, pa će tako bijeli hljeb građane RS-a koštati oko 360 hiljada maraka.

Dok većina građana kupuje bijeli hljeb, zastupnici u Parlamentu FBiH će bijeli hljeb dobiti na tacni. Sa jedne strane veliki broj nezaposlenih građana, inflacija, niske penzije i plate, a s druge naknada plate nakon prestanka mandata u trajanju od 12 mjeseci. Još jedan paradoks u našoj zemlji.

Zastupnici dobijaju naknadu plate nakon prestanka obavljanja javne funkcije. To važi i u slučaju njihove smjene, ali i ako na funkciji provedu samo jedan dan. Zakonom o platama i naknadama Federacije BiH nije ograničeno ni koliko puta ista osoba može to pravo koristiti. Prema podacima CIN-a, u posljednjih šest godina 15 funkcionera je privilegije bijelog hljeba iskoristilo dva puta.

– Mi smo imali jednu bazu u kojoj smo sabrali sve podatke od 2008. do 2015. godine. Za 476 funkcionera isplaćeno je oko 8,5 miliona maraka. U suštini – zloupotrebe su česte i raznovrsne – kaže CIN-ova novinarka Milena Mitrović.

Za 16 zastupnika odobren je zahtjev za korištenje bijelog hljeba, potvrđeno je iz Administrativne komisije. A ovo su imena parlamentaraca koji su ostvarili pravo na bijeli hljeb: Zeid Mujić (nezavisni zastupnik), Elma Đogić (Laburistička stranka BiH), Šemsudin Kavazović (SBB), Marijan Klaić (HDZ BiH), Matea Cakalin (HDZ BiH), Sanela Prašović-Gadžo (SBB), Samila Zejćirović (SDA), Boro Krišto (HDZ 1990), Asim Kamber (SDA), Ismet Osmanović (SDA), Hasan Muratović (SDP), Amer Obradović (NiP), Adis Arapović (Zeleni BiH), Husein Topčagić (PDA), Nihad Čolpa (Nezavisni zastupnik) i Eldin Vrače (Nezavisni blok).

S obzirom na visinu primanja koju parlamentarci imaju, građani smatraju kako ova privilegija nije zaslužena.

Jasmin Duvnjak (SDA), šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda FBiH, odrekao se ove privilegije i taj novac je ostao u budžetu Federacije BiH. Istrajno je radio na tome da se pravo na naknadu ukine u ZDK-u, što se i dogodilo. Isto je pokušao i u Federalnom parlamentu, prije dvije godine. Međutim, prijedlog nikad nije uvršten ni na dnevni red.

Odreći će se, kaže, bijelog hljeba i ove godine.

– I ovaj put se odričem bijelog hljeba, ali sredstva neće ostati u budžetu FBiH, nego ću ih direktno rasporediti djeci sa posebnim potrebama, udruženju Dlan i sličnim, djeci bez roditelja, SOS selu, udruženju Srce za djecu oboljelu od raka, određenim sportskim organizacijama, kao podršku za stipendiranje vrhunskih studenata, socijalu, istraživačke aktivnosti Memorijalnog centra Srebrenica i sl. Naravno, javno i činjenično ću informisati javnost o uplatama ovim organizacijama. Neko će ovo nazvati dobrim potezom, neko političkim populizmom ili marketingom, neko će ovo ismijati, a ja smatram da je ovo pitanje zdravog razuma i obraza. Svako po svojoj savjesti – kaže Duvnjak.

Zastupnik Admir Čavalić (Stranka za BiH) slijedio je Duvnjakov primjer pa je Predstavničkom domu Federalnog parlamenta uputio prijedlog izmjene Zakona o platama i naknadama, kojim bi se trajno ukinuo bijeli hljeb.

Kako kaže, ovu bi privilegiju trebalo ukinuti odmah na početku, budući da ona postaje primamljivija kako se bliži kraj mandata.

– Nije dobro u vrijeme kada svi siromašimo zbog inflacije, ekonomske krize – i građani i privrednici – da postoji jedna takva institucija koja se zove bijeli hljeb.

A da situacija nije bolja ni u drugom entitetu, govori podatak da je 20 zastupnika NSRS-a ostvarilo pravo na naknadu nakon prestanka mandata, u trajanju od 6 mjeseci.

Prosječna plata zastupnika iznosi 3.000 maraka, pa će tako bijeli hljeb građane RS-a koštati oko 360 hiljada maraka.