Tvrtkovac je planina sa četiri grebena koji se poklapaju po stranama svijeta. Među planinarima, ova planina na krajnjem istoku grada Zenice, popularna je po dva uspona – s juga, iz pravca Radinovića i Lastavice preko Hripljanca i sa jugozapada, iz pravca Trešnjeve Glave. Postoji još nekoliko tura, ali se manje koriste, što zbog komunikacijske izolovanosti terena, što zbog kondicione zahtjevnosti.

– Nas je zaintrigirao sjeverni greben. Protekle zime, naši Kemal Vidimlić i Afan Abazović realizovali su izviđačku turu ovim pravcem i pokazali da se iz Begovog Hana veoma zanimljivom, sadržajnom, ali teškom turom može doći do šireg rejona Babina – izjavili su iz Udruženja.

Istu turu ponovili su protekle nedjelje, ali sada sa 13 učesnika. Iz Begovog Hana su se popeli u selo Mračaj, pa se, preko izletišta Siće, penjali na vrh Šurka (936 mnv). To je svojvrsna raskrsnica puteva prema Žepačkom raskršću i grebenu prema Tvrtkovcu. Tu su pronašli stare markacije.

Pretpostavlja se da je stara markirana staza išla iz planinarskog doma Pepelari, penjala se na lokalitet Tisovac, pa se onda gredom upućivala do vrha Šurka, gdje je posljednja vidljiva markacija. Odatle je išla ili prema Mračaju i Begovom Hanu, što bi bilo logično, iako nisu pronašli druge markacije ili, čak prema Žepačkom raskršću, Bukoviku, Orloviku i Žepču. U toku Drugog svjetskog rata, prostor između Begovog Hana, Topčić Polja i Nemile bio je veoma prometan za prijelaz Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije i partizanskih snaga preko Bosne. Moguće da je tuda prolazila i neka transferzala.

– Iako je bio vreo dan, bogate šume raznovrsnih zajednica crnogorične i bjelogorične šume pravile su nam debeli hlad. Prošli smo i kraj lokaliteta Paljike, koji je jedan od sedam tromeđa grada Zenice, ovdje sa Žepčem i Zavidovićima. Nedaleko odatle je i prijevoj Hmeljevište, kuda prolazi put koji povezuje sela Pepelare (Zenica) i Priluk (Zavidovići). Odatle počinje kondiciono najzahtjevniji, ali najljepši dio ture, uspon uz Carišnicu/Perin tor, strmi uspon na sam vrh Tvrtkovca sa sjeverne strane, koji traje sat i dvadeset minuta, sa kojeg se pružaju nepregledni vidici ka sjeveru, istoku i zapadu. Dobrodošlicu na sami vrh nam je pružio i jedan bosanski ljiljan. Konačno na vrhu Tvrtkovca (1307 mnv), nakon osam sati hoda – dodali su iz Udruženja.

Odmor i odmah prema Lastavici i Radinovićima, u koje su stigli nakon tačno dvanaest sati hoda i dvadeset sedam kilometara staze iz Begovog Hana.

– Izuzetno tešku, ali veoma zanimljivu turu postavili smo na zeničku planinarsku kartu – kazali su iz Udruženja.

Tvrtkovac je planina sa četiri grebena koji se poklapaju po stranama svijeta. Među planinarima, ova planina na krajnjem istoku grada Zenice, popularna je po dva uspona – s juga, iz pravca Radinovića i Lastavice preko Hripljanca i sa jugozapada, iz pravca Trešnjeve Glave. Postoji još nekoliko tura, ali se manje koriste, što zbog komunikacijske izolovanosti terena, što zbog kondicione zahtjevnosti.

– Nas je zaintrigirao sjeverni greben. Protekle zime, naši Kemal Vidimlić i Afan Abazović realizovali su izviđačku turu ovim pravcem i pokazali da se iz Begovog Hana veoma zanimljivom, sadržajnom, ali teškom turom može doći do šireg rejona Babina – izjavili su iz Udruženja.

Istu turu ponovili su protekle nedjelje, ali sada sa 13 učesnika. Iz Begovog Hana su se popeli u selo Mračaj, pa se, preko izletišta Siće, penjali na vrh Šurka (936 mnv). To je svojvrsna raskrsnica puteva prema Žepačkom raskršću i grebenu prema Tvrtkovcu. Tu su pronašli stare markacije.

Pretpostavlja se da je stara markirana staza išla iz planinarskog doma Pepelari, penjala se na lokalitet Tisovac, pa se onda gredom upućivala do vrha Šurka, gdje je posljednja vidljiva markacija. Odatle je išla ili prema Mračaju i Begovom Hanu, što bi bilo logično, iako nisu pronašli druge markacije ili, čak prema Žepačkom raskršću, Bukoviku, Orloviku i Žepču. U toku Drugog svjetskog rata, prostor između Begovog Hana, Topčić Polja i Nemile bio je veoma prometan za prijelaz Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije i partizanskih snaga preko Bosne. Moguće da je tuda prolazila i neka transferzala.

– Iako je bio vreo dan, bogate šume raznovrsnih zajednica crnogorične i bjelogorične šume pravile su nam debeli hlad. Prošli smo i kraj lokaliteta Paljike, koji je jedan od sedam tromeđa grada Zenice, ovdje sa Žepčem i Zavidovićima. Nedaleko odatle je i prijevoj Hmeljevište, kuda prolazi put koji povezuje sela Pepelare (Zenica) i Priluk (Zavidovići). Odatle počinje kondiciono najzahtjevniji, ali najljepši dio ture, uspon uz Carišnicu/Perin tor, strmi uspon na sam vrh Tvrtkovca sa sjeverne strane, koji traje sat i dvadeset minuta, sa kojeg se pružaju nepregledni vidici ka sjeveru, istoku i zapadu. Dobrodošlicu na sami vrh nam je pružio i jedan bosanski ljiljan. Konačno na vrhu Tvrtkovca (1307 mnv), nakon osam sati hoda – dodali su iz Udruženja.

Odmor i odmah prema Lastavici i Radinovićima, u koje su stigli nakon tačno dvanaest sati hoda i dvadeset sedam kilometara staze iz Begovog Hana.

– Izuzetno tešku, ali veoma zanimljivu turu postavili smo na zeničku planinarsku kartu – kazali su iz Udruženja.