Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana ponovo je odbila zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Miće Stanišića, osuđenog na 22 godine zatvora za zločine u Bosni i Hercegovini, navodeći da nije prihvatio izričitu odgovornost niti je dokazao svoju rehabilitaciju, piše Detektor.
U Stanišićevom zahtjevu za prijevremeno puštanje, kako je sutkinja Gatti Santana napisala u odluci, ne prihvata se izričita odgovornost za zločine za koje je osuđen, niti se navode konkretni koraci koji bi ukazivali na drugačiji stepen kritičkog promišljanja o njegovom ponašanju ili posljedicama po žrtve.
“Umjesto toga, Stanišić se prvenstveno poziva na svoje dobro ponašanje u zatvoru, odnose s osobama različitog etničkog porijekla, protok vremena i mogućnost da bi njegovo puštanje na slobodu doprinijelo pomirenju u zajednici”, stoji u odluci.
Dalje se navodi da su Stanišićevi porodični odnosi, planirani uslovi stanovanja i njegova tvrdnja da će se po puštanju na slobodu moći samostalno finansijski izdržavati, pozitivni faktori prilikom procjene njegovih izgleda za reintegraciju, ali da oni sami po sebi ne mogu dokazati da je prijevremeno puštanje na slobodu primjereno.
“Stanišićeva tvrdnja da bi njegovo puštanje doprinijelo pomirenju nije dovoljno razrađena i, u svakom slučaju, mora se razmotriti zajedno s prirodom njegovih zločina, stepenom dokazane rehabilitacije i svim drugim relevantnim okolnostima”, pojašnjeno je u odluci.
Gatti Santana je naglasila da, iako Stanišić ispunjava uslove da se razmatra njegovo prijevremeno puštanje na slobodu, postoje značajni faktori koji govore protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu, uključujući veliku težinu njegovih zločina i činjenicu da nije u dovoljnoj mjeri dokazao svoju rehabilitaciju.
“Ne postoje dokazi o postojanju uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi u suprotnom opravdali odstupanje od ove negativne procjene”, pojasnila je u odluci Gatti Santana.
Stanišić, ratni ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, osuđen je u Haškom tribunalu sa Stojanom Župljaninom, bivšim načelnikom regionalnog centra policije u Banjoj Luci, na po 22 godine zatvora. Obojica su proglašeni krivim za progon, ubistva i mučenje, a Župljanin je osuđen i za istrebljenje.
Suđenje Stanišiću i Župljaninu u Haagu počelo je 14. septembra 2009., a 27. marta 2013. izrečena im je prvostepena presuda, koju je Žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo u junu 2016. godine. Stanišić se u martu 2005. dobrovoljno predao Tribunalu, a do početka procesa i više puta tokom suđenja bio je na privremenoj slobodi u Srbiji.
