U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 eura). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plata je u julu zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %.
Na godišnjem nivou, prosječna neto plata u julu ove godine u odnosu na juli 2025., nominalno je veća za 8,1%, dok je za isti period realni indeks bio veći za 4,4%.
Zvanični podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plata 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu platu primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom platom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).
Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plate. Prema podacima Statističkog ureda prosječna plata u julu iznosila je 2.708,63 eura bruto i 1.695,34 eura neto. Bila je niža od plate za juni, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%.
U poređenju sa platom za juli prošle godine, prosječna bruto plata je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).
Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plata bila je niža u oba sektora od plate za juni; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.
Prosječna bruto plata bila je najveća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 eura), gdje je plata također najviše porasla u odnosu na platu za juni i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 eura).
U strukturi prosječne bruto plate, osnovna plata čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plata koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plata na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plate bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plate po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).
Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala platu ili naknadu plate na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tokom sedmice), prosječna bruto plata za juli iznosila bi 2.753 eura. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto platu nižu od 1.831 eura, polovina bruto platu nižu od 2.340 eura, a 64,4% bruto platu nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto platu veću od 4.279 eura, a procenat najbolje plaćenih zaposlenih bruto platu veću od 8.271 eura.
Plata u Crnoj Gori porasla je za 2,3 posto
U Crnoj Gori prosječna neto zarada u julu ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 eura. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 euro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 posto, zbog čega je kupovna moć prosječne plate realno smanjena 0,7 posto.
U poređenju sa julom 2025.godine, prosječna neto plata u Crnoj Gori porasla je za 2,3 posto ili 23 eura.
Najveća prosječna neto zarada u julu zabilježena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 eura). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 eura, informisanja i komunikacija 1.313 eura, poslovanja nekretninama 1.230 eura, dok su najniže prosječne plate registrovane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 eura).
Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom platom dostigla je 810 eura. Prosječna zarada u finansijama bila je gotovo 93 posto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u julu porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 posto.
Rast plata u Srbiji i Hrvatskoj
Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za juli, te smo za potpuniju sliku zarade u regiji uzeli posljednje podatke od juna, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 eura). Prosječna neto plata iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).
Rast bruto zarada u periodu januar-juni 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.
U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za juni 2026. godine, nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Hrvatskoj u julu je iznosila 1.540 eura, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan posto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 posto.
Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na juli prošle godine, prosječna isplaćena neto plata je nominalno bila veća za 7,2 posto, a realno za 3,2 posto.
Najveća prosječna plata ovog jula isplaćna je u djelatnosti avio prevoza (2.398 eura), a najniža (1.005 eura) u djelatnosti proizvodnje odjeće.
