10.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    10.7 ° C
    10.7 °
    10.7 °
    89 %
    2kmh
    100 %
    ned
    11 °
    pon
    14 °
    uto
    9 °
    sri
    10 °
    čet
    13 °

    Počelo suđenje u “slučaju Dobrovoljačka”, Tužilaštvo tvrdi da Alija Izetbegović nije bio zarobljen

    Počelo suđenje u “slučaju Dobrovoljačka”, Tužilaštvo tvrdi da Alija Izetbegović nije bio zarobljen

    Čitanjem optužnice i uvodnim riječima počelo je suđenje Ejupu Ganiću i još devetorici optuženih za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i civila 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, javio je BIRN BiH.

    Ganić, Zaim Backović, Hasan Efendić, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško optuženi su u svojstvu civilnih, vojnih i policijskih zvaničnika za ratne zločine protiv civila, zarobljenika, ranjenika i bolesnika, te protivpravno ubijanje neprijatelja.

    Tužilac Mladen Vukojičić kazao je u uvodnoj riječi da će dokazati da se nije radilo o legitimnom napadu na kolonu, a da su oštećeni imali status zaštićenih lica po međunarodnom pravu.

    – Dokazi pokazuju da se radi o mještovitoj koloni pod komandom UNPROFOR-a, a ne koloni JNA – kazao je tužilac, dodajući da JNA nije imala snage obezbjeđenja i da je evakuacija bila prepuštena drugima.

    Prema optužnici, Ganić se protivio sporazumu od 27. aprila i dogovoru od 3. maja o mirnoj evakuaciji ostatka Druge vojne oblasti JNA iz Sarajeva i koristeći uticaj kao član Predsjedninštva Bosne i Hercegovine podstrekao rukovodni kadar Teritorijalne odbrane Republike BiH, među kojima i Backovića, da naredi presijecanje i zaustavljanje kolone.

    Backović je, kako se navodi, kao član Operativnog centra Štaba Teritorijalne Odbrane izdao naređenja pripadnicima TO da napadnu kolonu i zarobe sva lica, znajući da može doći do ubistava i nečovječnih postupanja.

    U optužnici se navodi da je prilikom napada ubijeno osam oficira, vojnika i civila, uključujući pripadnike saniteta, a ranjeno njih 22, dok je 20 zarobljeno, te fizički zlostavljano i ponižavano.

    – Neprihvatljiva je teza da je u napadu učestvovala masa koja nije bila pod kontrolom regularnih snaga… Sve navedeno ukazuje da je postojao lanac komandovanja – kazao je tužilac.

    Bahti se na teret stavlja da kao komandant Opštinskog štaba TO Stari Grad nije preduzeo radnje da zaštiti kolonu i da nije kaznio počinioce krivičnih djela. Vukojičić je napomenuo da je tačno da je Bahto bio na licu mjesta i da je spriječio dio ubistava.

    Efendić je u svojstvu komandanta Republičkog štaba TO optužen da je prilikom ispitivanja i zlostavljanja zarobljenih upućivao pogrdne riječi i psovke, čime je ohrabrivao podređene. On je optužen da je jednom pripadniku TO-a dozvolio da uzme kao taoce jednog civila i oficira u namjeri da garantuje razmjenu svoje sestre.

    Prema optužnici, Muslimović, nekadašnji načelnik organa bezbjednosti TO-a, bio je upoznat sa zlostavljanjem zarobljenika, od kojih su neki imali podlive, izbijene zube i rasjekotine, a neke je lično ispitivao, te nije preduzeo korake na identifikovanju počinilaca.

    Pušina i Alispahić su optuženi u svojstvu policijskih rukovodilaca da nisu preduzeli korake na identifikaciji izvršilaca, obezbjeđenju lica mjesta i prikupljanju dokaza, a slično se na teret stavlja i Bezdrobu i Dahiću, koji su bili načelnik odnosno komandir policije u opštini Stari Grad.

    Žiško je optužen u svojstvu načelnika Biroa za istraživanje ratnih zločina da je ispitivao i zlostavljao zarobljene.

    Ganićeva braniteljica Lejla Čović kazala je u uvodnoj riječi da dokazi ne ukazuju na odgovornost optuženog.

    – Odbrana će kroz dokaze Tužilaštva pobijati navode optužnice i dokazati da Ganić ne snosi odgovornost za događaje u Dobrovoljačkoj – kazala je Čović.

    Ona je rekla da ova istraga traje već 30 godina i da su haški tužioci 1993. ocijenili da ne postoji dovoljno dokaza za istragu protiv Ganića, a da je Tužilaštvo BiH bilo obustavilo istragu protiv njega.

    Čović je dodala da svi dokazi priloženi uz ovu optužnicu postojali i ranije, a da je novo jedino vještačenje Instituta “Zenit” iz Banjaluke, čiji se zaključci protive “opštepoznatim činjenicama i logici”.

    Prema njenim riječima, kada se pogledaju tvrdnje Tužilaštva ispada da su svi živjeli 30 godina u zabludi o događajima od 3. a posebno 2. maja.

    I druge Odbrane su navele da optužnica sadrži konstrukcije i netačnosti, kao što su navodi da je tadašnji predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović bio zadržan, a ne kidnapovan.

    Bezdrobova braniteljica Mirsada Beganović Žutić kazala je da je njen branjenih bio načelnik policije u Starom Gradu a da se događaj desio u opštini Centar.

    Ona je navela da će se Odbrana temeljiti na nalazu vještaka Tužilaštva.

    Dahićeva braniteljica Sabina Mehić navela je da u optužnici nema elemenata ratnog zločina, a Žiškin branilac Suad Sultanić je kazao da Biro za istraživanje ratnih zločina nikada nije ni postojao.

    Vijeće je saopštilo da je odbilo zahtjeve Odbrana Ganića i Bezdroba za razdvajanje postupka.

    Predsjedavajući Darko Samardžić odbio je zahtjev Alispahića da mu se optužnica i dokazi dostave na bosanskom jeziku, uz obrazloženje da su tri jezika i dva pisma ravnopravna u Sudu BiH.

    Prvi svjedok Tužilaštva biće saslušan 9. novembra.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Čitanjem optužnice i uvodnim riječima počelo je suđenje Ejupu Ganiću i još devetorici optuženih za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i civila 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, javio je BIRN BiH.

    Ganić, Zaim Backović, Hasan Efendić, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško optuženi su u svojstvu civilnih, vojnih i policijskih zvaničnika za ratne zločine protiv civila, zarobljenika, ranjenika i bolesnika, te protivpravno ubijanje neprijatelja.

    Tužilac Mladen Vukojičić kazao je u uvodnoj riječi da će dokazati da se nije radilo o legitimnom napadu na kolonu, a da su oštećeni imali status zaštićenih lica po međunarodnom pravu.

    – Dokazi pokazuju da se radi o mještovitoj koloni pod komandom UNPROFOR-a, a ne koloni JNA – kazao je tužilac, dodajući da JNA nije imala snage obezbjeđenja i da je evakuacija bila prepuštena drugima.

    Prema optužnici, Ganić se protivio sporazumu od 27. aprila i dogovoru od 3. maja o mirnoj evakuaciji ostatka Druge vojne oblasti JNA iz Sarajeva i koristeći uticaj kao član Predsjedninštva Bosne i Hercegovine podstrekao rukovodni kadar Teritorijalne odbrane Republike BiH, među kojima i Backovića, da naredi presijecanje i zaustavljanje kolone.

    Backović je, kako se navodi, kao član Operativnog centra Štaba Teritorijalne Odbrane izdao naređenja pripadnicima TO da napadnu kolonu i zarobe sva lica, znajući da može doći do ubistava i nečovječnih postupanja.

    U optužnici se navodi da je prilikom napada ubijeno osam oficira, vojnika i civila, uključujući pripadnike saniteta, a ranjeno njih 22, dok je 20 zarobljeno, te fizički zlostavljano i ponižavano.

    – Neprihvatljiva je teza da je u napadu učestvovala masa koja nije bila pod kontrolom regularnih snaga… Sve navedeno ukazuje da je postojao lanac komandovanja – kazao je tužilac.

    Bahti se na teret stavlja da kao komandant Opštinskog štaba TO Stari Grad nije preduzeo radnje da zaštiti kolonu i da nije kaznio počinioce krivičnih djela. Vukojičić je napomenuo da je tačno da je Bahto bio na licu mjesta i da je spriječio dio ubistava.

    Efendić je u svojstvu komandanta Republičkog štaba TO optužen da je prilikom ispitivanja i zlostavljanja zarobljenih upućivao pogrdne riječi i psovke, čime je ohrabrivao podređene. On je optužen da je jednom pripadniku TO-a dozvolio da uzme kao taoce jednog civila i oficira u namjeri da garantuje razmjenu svoje sestre.

    Prema optužnici, Muslimović, nekadašnji načelnik organa bezbjednosti TO-a, bio je upoznat sa zlostavljanjem zarobljenika, od kojih su neki imali podlive, izbijene zube i rasjekotine, a neke je lično ispitivao, te nije preduzeo korake na identifikovanju počinilaca.

    Pušina i Alispahić su optuženi u svojstvu policijskih rukovodilaca da nisu preduzeli korake na identifikaciji izvršilaca, obezbjeđenju lica mjesta i prikupljanju dokaza, a slično se na teret stavlja i Bezdrobu i Dahiću, koji su bili načelnik odnosno komandir policije u opštini Stari Grad.

    Žiško je optužen u svojstvu načelnika Biroa za istraživanje ratnih zločina da je ispitivao i zlostavljao zarobljene.

    Ganićeva braniteljica Lejla Čović kazala je u uvodnoj riječi da dokazi ne ukazuju na odgovornost optuženog.

    – Odbrana će kroz dokaze Tužilaštva pobijati navode optužnice i dokazati da Ganić ne snosi odgovornost za događaje u Dobrovoljačkoj – kazala je Čović.

    Ona je rekla da ova istraga traje već 30 godina i da su haški tužioci 1993. ocijenili da ne postoji dovoljno dokaza za istragu protiv Ganića, a da je Tužilaštvo BiH bilo obustavilo istragu protiv njega.

    Čović je dodala da svi dokazi priloženi uz ovu optužnicu postojali i ranije, a da je novo jedino vještačenje Instituta “Zenit” iz Banjaluke, čiji se zaključci protive “opštepoznatim činjenicama i logici”.

    Prema njenim riječima, kada se pogledaju tvrdnje Tužilaštva ispada da su svi živjeli 30 godina u zabludi o događajima od 3. a posebno 2. maja.

    I druge Odbrane su navele da optužnica sadrži konstrukcije i netačnosti, kao što su navodi da je tadašnji predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović bio zadržan, a ne kidnapovan.

    Bezdrobova braniteljica Mirsada Beganović Žutić kazala je da je njen branjenih bio načelnik policije u Starom Gradu a da se događaj desio u opštini Centar.

    Ona je navela da će se Odbrana temeljiti na nalazu vještaka Tužilaštva.

    Dahićeva braniteljica Sabina Mehić navela je da u optužnici nema elemenata ratnog zločina, a Žiškin branilac Suad Sultanić je kazao da Biro za istraživanje ratnih zločina nikada nije ni postojao.

    Vijeće je saopštilo da je odbilo zahtjeve Odbrana Ganića i Bezdroba za razdvajanje postupka.

    Predsjedavajući Darko Samardžić odbio je zahtjev Alispahića da mu se optužnica i dokazi dostave na bosanskom jeziku, uz obrazloženje da su tri jezika i dva pisma ravnopravna u Sudu BiH.

    Prvi svjedok Tužilaštva biće saslušan 9. novembra.

    IzvorFena

    Posljednje objavljeno