Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji – uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, cijene pojedinih namirnica proteklih mjeseci su povećane, tvrde u udruženjima potrošača.
Građani Bosne i Hercegovine plaćaju brašno i ulje 10 odsto više – nego nekoliko mjeseci ranije. Poskupljenjima nije kraj, pa je početkom sljedeće godine, moguće još jedno poskupljenje brašna.
Građani Bosne i Hercegovine, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji uzrokovanoj pandemijom, nisu pošteđeni poskupljenja namirnica. Cijene brašna i ulja su krajem novembra povećane za deset odsto, a u udruženjima potrošača kažu da imaju brojne primjedbe.
Poslije nove godine očekuje nas još jedan talas poskupljenja, ono bi se kretalo od 3 do 5 feninga. Od 20-30 posto domaće pšenice učestvuje u pekarskoj proizvodnji dok se ostalo uvozi.
Razlog poskpuljenja je povećanje cijena u susjednoj Srbiji, odakle mlinari uvoze velike količine brašna. I dok mlinari podižu cijene, pekari su jasni – nema poskupljenja pekarskih proizvoda.
Borci za zaštitu prava potrošača ocjenjuju da je u pitanju novi udar na novčanike bh. građana. Nadaju se da će novi zakon o zaštiti potrošača donijeti bolju zaštitu građanima. Institucije bi, ističu, trebalo da reaguju.
Mala ili tzv. “tiha poskupljenja” od 10 do 20 feninga po artiklu teško je pratiti i ranije su bila gotovo neprimjetna. Međutim, u doba korone itekako se osjete, posebno kod onih koji imaju prosječne ili minimalne prihode. Za njih čak i malo poskupljenje znači odricanje od pojedinih proizvoda.
Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji – uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, cijene pojedinih namirnica proteklih mjeseci su povećane, tvrde u udruženjima potrošača.
Građani Bosne i Hercegovine plaćaju brašno i ulje 10 odsto više – nego nekoliko mjeseci ranije. Poskupljenjima nije kraj, pa je početkom sljedeće godine, moguće još jedno poskupljenje brašna.
Građani Bosne i Hercegovine, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji uzrokovanoj pandemijom, nisu pošteđeni poskupljenja namirnica. Cijene brašna i ulja su krajem novembra povećane za deset odsto, a u udruženjima potrošača kažu da imaju brojne primjedbe.
Poslije nove godine očekuje nas još jedan talas poskupljenja, ono bi se kretalo od 3 do 5 feninga. Od 20-30 posto domaće pšenice učestvuje u pekarskoj proizvodnji dok se ostalo uvozi.
Razlog poskpuljenja je povećanje cijena u susjednoj Srbiji, odakle mlinari uvoze velike količine brašna. I dok mlinari podižu cijene, pekari su jasni – nema poskupljenja pekarskih proizvoda.
Borci za zaštitu prava potrošača ocjenjuju da je u pitanju novi udar na novčanike bh. građana. Nadaju se da će novi zakon o zaštiti potrošača donijeti bolju zaštitu građanima. Institucije bi, ističu, trebalo da reaguju.
Mala ili tzv. “tiha poskupljenja” od 10 do 20 feninga po artiklu teško je pratiti i ranije su bila gotovo neprimjetna. Međutim, u doba korone itekako se osjete, posebno kod onih koji imaju prosječne ili minimalne prihode. Za njih čak i malo poskupljenje znači odricanje od pojedinih proizvoda.
