-9.6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    -9.6 ° C
    -9.6 °
    -9.6 °
    96 %
    0.2kmh
    50 %
    sri
    -2 °
    čet
    -1 °
    pet
    1 °
    sub
    4 °
    ned
    4 °

    Poljoprivrednici i u 2023. ulaze s istim zahtjevima i apelima vlastima

    Poljoprivrednici i u 2023. ulaze s istim zahtjevima i apelima vlastima

    Poljoprivrednici sa područja SBK i ovu godinu završavaju nezadovoljni odnosom nadležnih. Naime, zbog malog iznosa sredstava predviđenih Nacrtom kantonalnog budžeta za narednu godinu za podršku poljoprivredi, proizvođači mlijeka i mesa sa područja Srednjobosanskog kantona od vlasti su zatražili promjenu politike poticaja. Kažu, ukoliko se iz budžeta ne počnu izdvajati zakonom predviđena sredstva od oko 3%, biće sve manje stočnog fonda, a sve više zatvorenih farmi.

    Ermin Kadrić iz Kiseljačkog naselja Bilalovac posljednjih 6 godina uz muzne krave uzgaja i junadi, od čega, uz proizvodnju stočne hrane, živi cijela porodica. Poskupljenje goriva, te otežan plasman i niske otkupne cijene mesa, kaže, donijeli su probleme s kojima se ove godine teško nosi. Smatra da predviđena sredstva za podršku poljoprivrednicima u SBK nisu dovoljna.

    – Milion maraka da raspodijelimo na nas sve poljoprivrednike – to nema nikakvog smisla. Najmanje bi trebalo 3% u Srednjobosanskom kantonu da se izdvaja u poljoprivredu – kaže on.

    – Kod nas se selektivno uništava poljoprivreda zadnjih osam godina i više. Definitivno je dosta jedan podatak iz Gornjeg Vakufa, gdje je prije desetak godina bilo 2.200 proizvođača mlijeka. Sad trenutno je 15 ljudi. To su poražavajući podaci i mislim da smo mi jedan od najugroženijih kantona što se tiče poljoprivrede – upozorava Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK-a.

    Naime, od blizu 302 miliona maraka, kojima kanton raspolaže za 2023. godinu, za poljoprivredu je predloženo oko milion i stotinu hiljada, što ne doseže ni 0,5% budžeta.

    – Malo je, ali moramo više svi raditi da bismo budžet napunili, onda je lako dijeliti. Naš rast budžeta je otprilike 10% i onda i prihodovnu i rashodovnu stranu morate izbalansirati. Mislim da ćemo vidjeti još u toku godine šta se može – navodi premijer SBK-a Tahir Lendo.

    Iako je ove godine otkupna cijena mlijeka povećana na 92 feninga, uz 34 feninga po litru poticaja od Federacije, to još ne prati povećanje troškova proizvodnje, kaže Ivan Bavrka iz Novog Travnika. Programom kantonalnih poticaja nezadovoljni su i drugi vlasnici većih farmi. Naime, ovo je rijetki kanton gdje nema podrške za proizvodnju po litri mlijeka, već po grlu.

    – To znači da je ako u programu stoji da je isplata 100 maraka po grlu, a limit je 2.000-3.000 maraka, znači da mi možemo ostvariti potporu za samo 30 muznih krava, bez obzira na to što imamo duplo veći broj – ističe Bavrka.

    Zbog neadekvatnog odgovora vlasti mnogi napuštaju proizvodnju. Govore to i podaci o količinama proizvedenog mlijeka, koja je ove godine u SBK-u manja za 30% i jedva da će doseći 15 miliona litara.

    – Na ovom vremenu šta može biti preče od hrane. Resorno ministarstvo i Vladu kantona stvarno ne mogu da shvatim, da toliko ne misle – dodaje Bulut.

    Uz poskupljenja stočne hrane, proizvođačima problem predstavlja i uvozni lobi, kojem je lakše uvesti jeftinije, nego otkupiti proizvode domaćih proizvođača. Stoga traže sistemsku podršku, te više razumijevanja pri kreiranju budžeta za narednu godinu, kako bi živjeli od vlastitog rada.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Poljoprivrednici sa područja SBK i ovu godinu završavaju nezadovoljni odnosom nadležnih. Naime, zbog malog iznosa sredstava predviđenih Nacrtom kantonalnog budžeta za narednu godinu za podršku poljoprivredi, proizvođači mlijeka i mesa sa područja Srednjobosanskog kantona od vlasti su zatražili promjenu politike poticaja. Kažu, ukoliko se iz budžeta ne počnu izdvajati zakonom predviđena sredstva od oko 3%, biće sve manje stočnog fonda, a sve više zatvorenih farmi.

    Ermin Kadrić iz Kiseljačkog naselja Bilalovac posljednjih 6 godina uz muzne krave uzgaja i junadi, od čega, uz proizvodnju stočne hrane, živi cijela porodica. Poskupljenje goriva, te otežan plasman i niske otkupne cijene mesa, kaže, donijeli su probleme s kojima se ove godine teško nosi. Smatra da predviđena sredstva za podršku poljoprivrednicima u SBK nisu dovoljna.

    – Milion maraka da raspodijelimo na nas sve poljoprivrednike – to nema nikakvog smisla. Najmanje bi trebalo 3% u Srednjobosanskom kantonu da se izdvaja u poljoprivredu – kaže on.

    – Kod nas se selektivno uništava poljoprivreda zadnjih osam godina i više. Definitivno je dosta jedan podatak iz Gornjeg Vakufa, gdje je prije desetak godina bilo 2.200 proizvođača mlijeka. Sad trenutno je 15 ljudi. To su poražavajući podaci i mislim da smo mi jedan od najugroženijih kantona što se tiče poljoprivrede – upozorava Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK-a.

    Naime, od blizu 302 miliona maraka, kojima kanton raspolaže za 2023. godinu, za poljoprivredu je predloženo oko milion i stotinu hiljada, što ne doseže ni 0,5% budžeta.

    – Malo je, ali moramo više svi raditi da bismo budžet napunili, onda je lako dijeliti. Naš rast budžeta je otprilike 10% i onda i prihodovnu i rashodovnu stranu morate izbalansirati. Mislim da ćemo vidjeti još u toku godine šta se može – navodi premijer SBK-a Tahir Lendo.

    Iako je ove godine otkupna cijena mlijeka povećana na 92 feninga, uz 34 feninga po litru poticaja od Federacije, to još ne prati povećanje troškova proizvodnje, kaže Ivan Bavrka iz Novog Travnika. Programom kantonalnih poticaja nezadovoljni su i drugi vlasnici većih farmi. Naime, ovo je rijetki kanton gdje nema podrške za proizvodnju po litri mlijeka, već po grlu.

    – To znači da je ako u programu stoji da je isplata 100 maraka po grlu, a limit je 2.000-3.000 maraka, znači da mi možemo ostvariti potporu za samo 30 muznih krava, bez obzira na to što imamo duplo veći broj – ističe Bavrka.

    Zbog neadekvatnog odgovora vlasti mnogi napuštaju proizvodnju. Govore to i podaci o količinama proizvedenog mlijeka, koja je ove godine u SBK-u manja za 30% i jedva da će doseći 15 miliona litara.

    – Na ovom vremenu šta može biti preče od hrane. Resorno ministarstvo i Vladu kantona stvarno ne mogu da shvatim, da toliko ne misle – dodaje Bulut.

    Uz poskupljenja stočne hrane, proizvođačima problem predstavlja i uvozni lobi, kojem je lakše uvesti jeftinije, nego otkupiti proizvode domaćih proizvođača. Stoga traže sistemsku podršku, te više razumijevanja pri kreiranju budžeta za narednu godinu, kako bi živjeli od vlastitog rada.

    Posljednje objavljeno