4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Porezna dugovanja firmi u BiH mjere se u milijardama, kod nekih računi blokirani skoro 20 godina

    Porezna dugovanja firmi u BiH mjere se u milijardama, kod nekih računi blokirani skoro 20 godina

    Dugovanja pravnih lica na osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada ozbiljan su pokazatelj finansijske discipline poslovnog sektora u jednoj zemlji.

    U Bosni i Hercegovini je, prema posljednjim ažuriranim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, zaključno sa 01. februarom ove godine blokirane račune imalo 103816 firmi, dok je ukupan broj firmi koje imaju najmanje jedan blokiran račun iznosio 56753. Uzme li se u obzir veličina tržišta, kao i broj aktivnih poslovnih subjekata u BiH (49.983), ova brojka je izuzetno velika, ali i intrigirajuća, jer obuhvata blokade računa stare i do 20 godina.

    Analiziramo li poslovanje bh. kompanija po godinama, doći ćemo do znatno optimističnijeg broja kada je o broju blokiranih računa pravnih subjekata riječ. Tako je naprimjer 2021.godine bilo 6179 novih blokiranih računa, 2022., 7358, a 2023.godine 5401.

    Na sudovima FBIH vode se 1143 stečajna postupka

    “Krajem prošle godine, 67.648 poreznih obveznika u FBiH bilo je u postupku prinudne naplate zbog neizmirenih poreznih obaveza, što je za 10.496 manje u odnosu na 2022.godinu”, kažu za Forbes BiH u Poreskoj upravi FBiH i dodaju:

    “Ukupan saldo duga svih dužnika u prinudnoj naplati zadnjeg dana 2023. godine iznosio je 3.119.209.281,77 KM i u odnosu na isti datum prethodne 2022. godine, smanjen je za 0,18 %.”

    U Općinskom sudu u Sarajevu trenutno se vodi 126 stečajnih postupaka zbog dugovanja stečajnog dužnika, dok se krajem prošle godine u stečajnim postupcima kod nadležnih sudova u Federaciji BiH nalazilo 1.143 porezna dužnika s dugom od 482.231.202,69 KM.

    “Od navedenog broja, većina stečajnih postupaka je još uvijek u toku, a kod određenog broja on je okončan bez namirenja dužnih javnih prihoda iz nadležnosti Porezne uprave Federacije BiH – nakon čega redovno slijedi brisanje poslovnih subjekata iz sudskih registara”, kažu u Poreznoj.

    Najstariji stečajni postupak

    Za razliku od ranijeg Zakona o stečajnom postupku u FBiH, koji nije propisivao dužinu trajanja postupka, novi Zakon o stečaju koji je u primjeni od jula 2021. godine propisuje okončanje stečajnog postupka u roku od jedne godine, a u složenom slučaju u roku od dvije godine od dana otvaranja postupka.

    “Ukoliko se stečajni postupak ne završi u roku od jedne, odnosno dvije godine, on može trajati najduže još jednu godinu”, pojašnjavaju za Forbes BiH u Općinskom sudu Sarajevo.

    Jedna od kompanija iz društva najstarijih dužnika je “Sarabon” d.d., nad čijom imovinom se još uvijek na Općinskom sudu u Sarajevu vodi stečajni postupak, ujedno i najstariji na ovom sudu, pokrenut davne 2006.godine.

    Kako su pojasnili iz ove pravosudne institucije, razlog zbog kojeg stečajni postupak još uvijek nije okončan je taj što je u ovom postupku po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, od 2011. do 2023. godine bila na snazi odluka o zabrani korištenja, otuđenja i bilo kakvog daljeg raspolaganja imovinom “Sarabon” d.d. – Tvornica čokolade i kandita Sarajevo u stečaju, na nekretninama navedenim u naredbi, a do okončanja krivičnog postupka koji se vodi protiv lica uključenih u poslovanje ove, nekada izuzetno uspješne bosanskohercegovačke firme.

    Spomenuta kompanija nije usamljen slučaj kada je riječ o firmama koje dugo imaju blokiran račun. Ona samo baca svjetlo na nova pitanja vezano za porezna dugovanja koja se mjere u milijardama, a od kojih dio, velika je vjerovatnoća nikada neće biti ni naplaćen.

    “Primjenjujući mjere prinudne naplate Porezna uprava Federacije BiH je u periodu od 2015. do 2023. godine ukupno naplatila 1.263.940.686 KM duga, a što se u velikom dijelu odnosi i na starija dugovanja”, kažu u Poreskoj i dodaju:

    “Samo tokom 2023. godine u postupcima prinudne naplate ukupno je naplaćeno 173.312.534 KM poreznih dugovanja.”

    U prošloj godini, navode dalje u ovoj instituciji, u postupcima prinudne naplate, ukupno je doneseno 52.698 rješenja, od čega 14.079 rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate, 9.863 rješenja o naplati poreznih obaveza iz novčanih sredstava, 1.750 rješenja o obustavi platnih transakcija preko računa poreznih obveznika, 10.635 rješenja o naplati iz cjelokupne imovine poreznog obveznika, 3.618 rješenja o konstituisanju zabrane otuđenja na imovinu poreznih dužnika, 795 rješenja/zahtjeva o konstituisanju hipoteke i dr.

    U periodu od januara do kraja decembra 2023. a na zahtjev Porezne uprave FBiH doneseno je 4.220 rješenja o uspostavljanju hipoteka i drugih založnih prava na imovini poreznih obveznika za iznos duga 415.981.100,71 KM za koji je upisana hipoteka ili drugo založno pravo. Izvršeno je 59 popisa imovine, čija je procijenjena vrijednost 3.231.838 KM. Također, broj poreznih obveznika kojima je vršena prodaja zaplijenjene imovine je 234, a vrijednost prodate imovine je 11.081.583 KM. S poreznim obveznicima zaključeno je 379 sporazuma o odgođenom plaćanju ili plaćanju duga na rate, po kojima je naplaćeno 27.310.306,28 KM.

    “Zbog nelikvidnosti poreznih obveznika u 2023. godini nenaplativim je proglašen dug u iznosu 30.137.740 KM”, navode za Forbes BiH u Poreznoj upravi FBiH.

    U skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode, u 2023. godini poreznim obveznicima izvršen je otpis zakonskih zateznih kamata na javne prihode, u ukupnom iznosu od 31.171.941 KM (uz prethodno ispunjavanje preduvjeta za izmirenje glavnog duga i troškova prinudne naplate).

    Pored navedenog, u cilju smanjenja duga, svim organizacionim jedinicama Porezne uprave – poreznim ispostavama dat je nalog da putem nPIS-a aplikacije prate naplatu poreznih obaveza, podnošenje specifikacija i drugih poreznih prijava te da utvrde koji to porezni obveznici nisu podnijeli specifikacije uz isplatu plaće i druge porezne prijave i nisu izvršili uplatu dospjelih doprinosa za zaposlenike. Poreznim ispostavama dat je nalog da utvrde koji porezni obveznici imaju evidentiran dug po osnovu javnih prihoda, da izdaju naloge za plaćanje, da identifikuju porezne obveznike koji često vrše prijavu ili odjavu zaposlenika u Jedinstveni sistem i koji nikako ili veoma rijetko evidentiraju promet putem fiskalnih uređaja.

    Kada se procedura prinudne naplate nije mogla provesti?

    “Sve porezne obveznike, koji nisu u propisanim rokovima izmirili svoje obaveze blagovremeno smo upozoravali na obavezu plaćanja duga, izdavali naloge za plaćanje i poduzimala sve mjere prinudne naplate duga i u svim slučajevima neplaćanja izricali sankcije. Međutim, provođenjem procedura prinudne naplate, odnosno stavljanjem hipoteke na imovinu, blokadom transakcijskih računa, donošenjem rješenja o naplati duga iz novčanih sredstava, dužne obaveze po osnovu javnih prihoda nisu se mogle naplatiti, jer su ti porezni obveznici nelikvidni”, ističu oni i dodaju:

    “Pitanje duga mora se riješiti sistemski tako da se smanji postojeći porezni dug i da se iznađu mehanizmi za sprječavanje rasta duga u budućnosti. Potrebno je, donijeti zakon koji će se odnositi na sve porezne obveznike dužnike, a kojim će na jednak način biti propisane procedure plaćanja i otpisa starog duga.”

    Podsjećamo, najveći dužnici su porezni obveznici s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva.

    Kakva je situacija sa dužnicima u RS-u?

    Kada je riječ o RS-u, prema evidenciji Poreske uprave Republike Srpske, 954 pravna lica su u prošloj godini imala dug po osnovu poreza i doprinosa veći od 50.000,00 KM, uključujući i dug po osnovu dospjelih, a neplaćenih rata reprograma, kao i obaveze koje su obuhvaćene postupcima stečaja i likvidacije.

    Najveći dug, 16,2 miliona maraka imala je Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente, a najmanji preduzeće “DMK Trejd” Dvorovi u iznosu od 50.108 KM.

    Iako se među prvih 30 najvećih dužnika uglavnom nalaze firme koje su u stečaju, ima i onih koje to nisu, poput kompanije “Niskogradnja” iz Laktaša koja za poreze i doprinose duguje oko 4,5 miliona KM.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Dugovanja pravnih lica na osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada ozbiljan su pokazatelj finansijske discipline poslovnog sektora u jednoj zemlji.

    U Bosni i Hercegovini je, prema posljednjim ažuriranim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, zaključno sa 01. februarom ove godine blokirane račune imalo 103816 firmi, dok je ukupan broj firmi koje imaju najmanje jedan blokiran račun iznosio 56753. Uzme li se u obzir veličina tržišta, kao i broj aktivnih poslovnih subjekata u BiH (49.983), ova brojka je izuzetno velika, ali i intrigirajuća, jer obuhvata blokade računa stare i do 20 godina.

    - Reklama -

    Analiziramo li poslovanje bh. kompanija po godinama, doći ćemo do znatno optimističnijeg broja kada je o broju blokiranih računa pravnih subjekata riječ. Tako je naprimjer 2021.godine bilo 6179 novih blokiranih računa, 2022., 7358, a 2023.godine 5401.

    - Reklama -

    Na sudovima FBIH vode se 1143 stečajna postupka

    “Krajem prošle godine, 67.648 poreznih obveznika u FBiH bilo je u postupku prinudne naplate zbog neizmirenih poreznih obaveza, što je za 10.496 manje u odnosu na 2022.godinu”, kažu za Forbes BiH u Poreskoj upravi FBiH i dodaju:

    - Reklama -

    “Ukupan saldo duga svih dužnika u prinudnoj naplati zadnjeg dana 2023. godine iznosio je 3.119.209.281,77 KM i u odnosu na isti datum prethodne 2022. godine, smanjen je za 0,18 %.”

    U Općinskom sudu u Sarajevu trenutno se vodi 126 stečajnih postupaka zbog dugovanja stečajnog dužnika, dok se krajem prošle godine u stečajnim postupcima kod nadležnih sudova u Federaciji BiH nalazilo 1.143 porezna dužnika s dugom od 482.231.202,69 KM.

    “Od navedenog broja, većina stečajnih postupaka je još uvijek u toku, a kod određenog broja on je okončan bez namirenja dužnih javnih prihoda iz nadležnosti Porezne uprave Federacije BiH – nakon čega redovno slijedi brisanje poslovnih subjekata iz sudskih registara”, kažu u Poreznoj.

    Najstariji stečajni postupak

    Za razliku od ranijeg Zakona o stečajnom postupku u FBiH, koji nije propisivao dužinu trajanja postupka, novi Zakon o stečaju koji je u primjeni od jula 2021. godine propisuje okončanje stečajnog postupka u roku od jedne godine, a u složenom slučaju u roku od dvije godine od dana otvaranja postupka.

    “Ukoliko se stečajni postupak ne završi u roku od jedne, odnosno dvije godine, on može trajati najduže još jednu godinu”, pojašnjavaju za Forbes BiH u Općinskom sudu Sarajevo.

    Jedna od kompanija iz društva najstarijih dužnika je “Sarabon” d.d., nad čijom imovinom se još uvijek na Općinskom sudu u Sarajevu vodi stečajni postupak, ujedno i najstariji na ovom sudu, pokrenut davne 2006.godine.

    Kako su pojasnili iz ove pravosudne institucije, razlog zbog kojeg stečajni postupak još uvijek nije okončan je taj što je u ovom postupku po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, od 2011. do 2023. godine bila na snazi odluka o zabrani korištenja, otuđenja i bilo kakvog daljeg raspolaganja imovinom “Sarabon” d.d. – Tvornica čokolade i kandita Sarajevo u stečaju, na nekretninama navedenim u naredbi, a do okončanja krivičnog postupka koji se vodi protiv lica uključenih u poslovanje ove, nekada izuzetno uspješne bosanskohercegovačke firme.

    Spomenuta kompanija nije usamljen slučaj kada je riječ o firmama koje dugo imaju blokiran račun. Ona samo baca svjetlo na nova pitanja vezano za porezna dugovanja koja se mjere u milijardama, a od kojih dio, velika je vjerovatnoća nikada neće biti ni naplaćen.

    “Primjenjujući mjere prinudne naplate Porezna uprava Federacije BiH je u periodu od 2015. do 2023. godine ukupno naplatila 1.263.940.686 KM duga, a što se u velikom dijelu odnosi i na starija dugovanja”, kažu u Poreskoj i dodaju:

    “Samo tokom 2023. godine u postupcima prinudne naplate ukupno je naplaćeno 173.312.534 KM poreznih dugovanja.”

    U prošloj godini, navode dalje u ovoj instituciji, u postupcima prinudne naplate, ukupno je doneseno 52.698 rješenja, od čega 14.079 rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate, 9.863 rješenja o naplati poreznih obaveza iz novčanih sredstava, 1.750 rješenja o obustavi platnih transakcija preko računa poreznih obveznika, 10.635 rješenja o naplati iz cjelokupne imovine poreznog obveznika, 3.618 rješenja o konstituisanju zabrane otuđenja na imovinu poreznih dužnika, 795 rješenja/zahtjeva o konstituisanju hipoteke i dr.

    U periodu od januara do kraja decembra 2023. a na zahtjev Porezne uprave FBiH doneseno je 4.220 rješenja o uspostavljanju hipoteka i drugih založnih prava na imovini poreznih obveznika za iznos duga 415.981.100,71 KM za koji je upisana hipoteka ili drugo založno pravo. Izvršeno je 59 popisa imovine, čija je procijenjena vrijednost 3.231.838 KM. Također, broj poreznih obveznika kojima je vršena prodaja zaplijenjene imovine je 234, a vrijednost prodate imovine je 11.081.583 KM. S poreznim obveznicima zaključeno je 379 sporazuma o odgođenom plaćanju ili plaćanju duga na rate, po kojima je naplaćeno 27.310.306,28 KM.

    “Zbog nelikvidnosti poreznih obveznika u 2023. godini nenaplativim je proglašen dug u iznosu 30.137.740 KM”, navode za Forbes BiH u Poreznoj upravi FBiH.

    U skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode, u 2023. godini poreznim obveznicima izvršen je otpis zakonskih zateznih kamata na javne prihode, u ukupnom iznosu od 31.171.941 KM (uz prethodno ispunjavanje preduvjeta za izmirenje glavnog duga i troškova prinudne naplate).

    Pored navedenog, u cilju smanjenja duga, svim organizacionim jedinicama Porezne uprave – poreznim ispostavama dat je nalog da putem nPIS-a aplikacije prate naplatu poreznih obaveza, podnošenje specifikacija i drugih poreznih prijava te da utvrde koji to porezni obveznici nisu podnijeli specifikacije uz isplatu plaće i druge porezne prijave i nisu izvršili uplatu dospjelih doprinosa za zaposlenike. Poreznim ispostavama dat je nalog da utvrde koji porezni obveznici imaju evidentiran dug po osnovu javnih prihoda, da izdaju naloge za plaćanje, da identifikuju porezne obveznike koji često vrše prijavu ili odjavu zaposlenika u Jedinstveni sistem i koji nikako ili veoma rijetko evidentiraju promet putem fiskalnih uređaja.

    Kada se procedura prinudne naplate nije mogla provesti?

    “Sve porezne obveznike, koji nisu u propisanim rokovima izmirili svoje obaveze blagovremeno smo upozoravali na obavezu plaćanja duga, izdavali naloge za plaćanje i poduzimala sve mjere prinudne naplate duga i u svim slučajevima neplaćanja izricali sankcije. Međutim, provođenjem procedura prinudne naplate, odnosno stavljanjem hipoteke na imovinu, blokadom transakcijskih računa, donošenjem rješenja o naplati duga iz novčanih sredstava, dužne obaveze po osnovu javnih prihoda nisu se mogle naplatiti, jer su ti porezni obveznici nelikvidni”, ističu oni i dodaju:

    “Pitanje duga mora se riješiti sistemski tako da se smanji postojeći porezni dug i da se iznađu mehanizmi za sprječavanje rasta duga u budućnosti. Potrebno je, donijeti zakon koji će se odnositi na sve porezne obveznike dužnike, a kojim će na jednak način biti propisane procedure plaćanja i otpisa starog duga.”

    Podsjećamo, najveći dužnici su porezni obveznici s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva.

    Kakva je situacija sa dužnicima u RS-u?

    Kada je riječ o RS-u, prema evidenciji Poreske uprave Republike Srpske, 954 pravna lica su u prošloj godini imala dug po osnovu poreza i doprinosa veći od 50.000,00 KM, uključujući i dug po osnovu dospjelih, a neplaćenih rata reprograma, kao i obaveze koje su obuhvaćene postupcima stečaja i likvidacije.

    Najveći dug, 16,2 miliona maraka imala je Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente, a najmanji preduzeće “DMK Trejd” Dvorovi u iznosu od 50.108 KM.

    Iako se među prvih 30 najvećih dužnika uglavnom nalaze firme koje su u stečaju, ima i onih koje to nisu, poput kompanije “Niskogradnja” iz Laktaša koja za poreze i doprinose duguje oko 4,5 miliona KM.

    Zenica
    overcast clouds
    4 ° C
    4 °
    4 °
    97 %
    1.4kmh
    100 %
    uto
    4 °
    sri
    5 °
    čet
    8 °
    pet
    8 °
    sub
    13 °