Ukoliko ne usvoji pravilnik o cijenama lijekova, Bosna i Hercegovina neće dobiti 80 miliona dolara koje je Svjetska banka putem Zajma za razvojnu politiku spremna odobriti. U Svjetskoj banci potvrđeno nam je da je pravilnik o cijenama lijekova uslov za ta sredstva, koja bi trebalo da budu iskorištena za budžetsku podršku, a na osnovu kojih bi se smanjili fiskalni rizici i poboljšala srednjoročna stabilnost javnih finansija. Tatjana Proskurjakova, direktorica Svjetske banke u BiH, odbacila je tvrdnje pojedinih interesnih grupa da bi usvajanje pravilnika kojim bi se uticalo na smanjenje cijene lijekova (koje su sada najviše u regionu), loše uticalo na zaposlenost i poslovanje domaće farmaceutske industrije.

“Prema našem istraživanju, domaća farmaceutska industrija učestvuje na domaćem tržištu lijekova sa samo 17 procenata. Stoga strani proizvođači ostvaruju najveće koristi od visokih cijena lijekova koje plaćaju zavodi zdravstvenog osiguranja i građani u BiH. Ako je cilj jačanje domaće farmaceutske industrije i otvaranje radnih mjesta, dopuštanje visokih cijena lijekova je vrlo neefikasan i skup način da se to ostvari”, kaže Proskurjakova.

U Svjetskoj banci su nam rekli da iskustvo pokazuje da se domaći proizvođači prilagođavaju regulaciji cijena povećanjem svoje konkurentnosti i izvoza, a sve to bez smanjenja broja radnih mjesta.

“U gotovo svakoj zemlji koja je sprovela regulaciju cijena i s njom povezane reforme za smanjenje visokih cijena lijekova, protivnici reforme su iznosili zastrašujuća upozorenja o uticaju na domaću industriju i zaposlenost. U praksi domaća industrija bila je u stanju prilagoditi se putem povećanja konkurentnosti i širenja izvoza”, rekla je Proskurjakova, dodajući da Svjetska banka cijeni opredijeljenost vlada RS i Federacije BiH za usvajanje pravilnika, kao i aktivan angažman Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, te da je uvjerena da će Savjet ministara uskoro usvojiti pravilnik.

I Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU, rekao je da ne postoji razlog da BiH ima tako visoke cijene lijekova, te da zna mnogo ljudi koji idu u Srbiju i kupuju lijekove zato što su tamo cijene značajno niže. Inače, u BiH priča o usvajanju pravilnika o cijenama lijekova, zbog kojeg godišnje građani i fondovi zdravstvenog osiguranja “bace” najmanje 56 miliona evra, traje već godinama, a posljednji put ovaj dokument bio je na sjednici Savjeta ministara BiH 14. jula, međutim, uz čudno obrazloženje skinut je sa dnevnog reda.

Kako su rekli u Savjetu ministara BiH, nakon te sjednice taj pravilnik, prije nego što se našao na dnevnom redu, trebalo je da dobije mišljenje Direkcije za evropske integracije BiH i Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ono što je zanimljivo jeste da ni nakon više od sedam dana nakon što je Prijedlog pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova skinut sa dnevnog reda nije ništa urađeno po tom pitanju. “Pravilnik o cijenama lijekova nam još nije dostavljen na mišljenje”, rekla je u petak Marina Kavaz-Siručić, portparol Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine.

Prije nego što je ovaj posljednji pravilnik stavljen na dnevni red Savjeta ministara BiH, nekoliko ranijih varijanti ovog dokumenta uglavnom je kupilo prašinu po ladicama Agencije za lijekove i medicinska sredstva, ali i pojedinih ministarstava u Savjetu ministara BiH, koji su na sve načine opstruisali njegovo usvajanje.

Ukoliko ne usvoji pravilnik o cijenama lijekova, Bosna i Hercegovina neće dobiti 80 miliona dolara koje je Svjetska banka putem Zajma za razvojnu politiku spremna odobriti. U Svjetskoj banci potvrđeno nam je da je pravilnik o cijenama lijekova uslov za ta sredstva, koja bi trebalo da budu iskorištena za budžetsku podršku, a na osnovu kojih bi se smanjili fiskalni rizici i poboljšala srednjoročna stabilnost javnih finansija. Tatjana Proskurjakova, direktorica Svjetske banke u BiH, odbacila je tvrdnje pojedinih interesnih grupa da bi usvajanje pravilnika kojim bi se uticalo na smanjenje cijene lijekova (koje su sada najviše u regionu), loše uticalo na zaposlenost i poslovanje domaće farmaceutske industrije.

“Prema našem istraživanju, domaća farmaceutska industrija učestvuje na domaćem tržištu lijekova sa samo 17 procenata. Stoga strani proizvođači ostvaruju najveće koristi od visokih cijena lijekova koje plaćaju zavodi zdravstvenog osiguranja i građani u BiH. Ako je cilj jačanje domaće farmaceutske industrije i otvaranje radnih mjesta, dopuštanje visokih cijena lijekova je vrlo neefikasan i skup način da se to ostvari”, kaže Proskurjakova.

U Svjetskoj banci su nam rekli da iskustvo pokazuje da se domaći proizvođači prilagođavaju regulaciji cijena povećanjem svoje konkurentnosti i izvoza, a sve to bez smanjenja broja radnih mjesta.

“U gotovo svakoj zemlji koja je sprovela regulaciju cijena i s njom povezane reforme za smanjenje visokih cijena lijekova, protivnici reforme su iznosili zastrašujuća upozorenja o uticaju na domaću industriju i zaposlenost. U praksi domaća industrija bila je u stanju prilagoditi se putem povećanja konkurentnosti i širenja izvoza”, rekla je Proskurjakova, dodajući da Svjetska banka cijeni opredijeljenost vlada RS i Federacije BiH za usvajanje pravilnika, kao i aktivan angažman Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, te da je uvjerena da će Savjet ministara uskoro usvojiti pravilnik.

I Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU, rekao je da ne postoji razlog da BiH ima tako visoke cijene lijekova, te da zna mnogo ljudi koji idu u Srbiju i kupuju lijekove zato što su tamo cijene značajno niže. Inače, u BiH priča o usvajanju pravilnika o cijenama lijekova, zbog kojeg godišnje građani i fondovi zdravstvenog osiguranja “bace” najmanje 56 miliona evra, traje već godinama, a posljednji put ovaj dokument bio je na sjednici Savjeta ministara BiH 14. jula, međutim, uz čudno obrazloženje skinut je sa dnevnog reda.

Kako su rekli u Savjetu ministara BiH, nakon te sjednice taj pravilnik, prije nego što se našao na dnevnom redu, trebalo je da dobije mišljenje Direkcije za evropske integracije BiH i Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ono što je zanimljivo jeste da ni nakon više od sedam dana nakon što je Prijedlog pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova skinut sa dnevnog reda nije ništa urađeno po tom pitanju. “Pravilnik o cijenama lijekova nam još nije dostavljen na mišljenje”, rekla je u petak Marina Kavaz-Siručić, portparol Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine.

Prije nego što je ovaj posljednji pravilnik stavljen na dnevni red Savjeta ministara BiH, nekoliko ranijih varijanti ovog dokumenta uglavnom je kupilo prašinu po ladicama Agencije za lijekove i medicinska sredstva, ali i pojedinih ministarstava u Savjetu ministara BiH, koji su na sve načine opstruisali njegovo usvajanje.